Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s Gradom Križevci lansirala je jučer kampanju za financiranje druge solarne elektrane putem mikro-zajmova građana na javnim zgradama toga grada.
Prva fotonaponska elektrana financirana na ovakav način postavljena je prošle godine na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka. Sredstva su tada prikupljena u samo deset dana, a sada građani mogu sudjelovati u izgradnji sličnog postrojenja na zgradi Gradske knjižnice Franjo Marković.
Za solarnu elektranu snage 30 kW na zgradi križevačke knjižnice potrebno je skupiti 172 tisuće kune.
Za elektranu snage 30 kW s direktnom potrošnjom na lokaciji potrebno je skupiti 172 tisuće kune, a cilj ovakvog modela je uključiti što više građana. Oni postaju ulagači koji daju zajam Zelenoj energetskoj zadruzi, na razdoblje od deset godina, s kamatom od tri posto godišnje. Minimalni ulog postavljen je na tisuću kuna, dok je maksimalni 7 500 kuna. Prvu elektranu financiralo je tako 53 građana-investitora, a iako je kamata veća od one koja se može dobiti u bilo kojoj banci, u anketi koja je provedena među prvim ulagačima, novac se našao tek na trećem mjestu motiva.
"54 posto građana koji su se uključili izjavilo je kako im je najvažniji motiv bilo poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, a 22 posto je istaknulo razvoj lokalne zajednice", rekla je Hajdana Rukavina iz ZEZ-a.
Obje su elektrane dio projekta Križevački sunčani krovovi u sklopu kojega se planiraju razvijati slični projekti i na drugim javnim zgradama u tom gradu.
"Ovakva suradnja grada i građana je pravi model kako jedno mjesto može krenuti prema ostvarivanju vizije energetske neovisnosti", istaknuo je Zoran Kordić, upravitelj ZEZ-a.
A strateški cilj za koji se odredio Grad Križevci je "energetska neovisnost do 2030. godine", tvrdi gradonačelnik Mario Rajn. U približavanju ovom ambicioznom cilju, osim nove fotonaponske elektrane, pomoći će i sudjelovanje u projektu COMPILE, vrijednom 6,4 milijuna eura. Križevci su izabrani kao jedna od tri pilot lokacija za ovaj projekt, financiran najvećim dijelom iz europskog Obzor 2020 programa..
"Projekt uključuje 12 partnera iz sedam zemalja EU, a cilj mu je pokazati mogućnosti za dekarbonizaciju opskrbe električnom energijom i izgradnju energetskih zajednica", rekao je Boris Pavlin iz ZEZ-a.
Strateški cilj za koji se odredio Grad Križevci je "energetska neovisnost do 2030. godine", tvrdi gradonačelnik Mario Rajn.
U Križevcima će se tako uz planiranu izgradnju nove elektrane na knjižnici i testiranje inovativne tehnologije blockchaina, testirati i instalirati baterije, punjači za električna vozila, kompenzator jalove snage i izmjenjivač topline u zgradi Tehnološkog parka koji će u suradnji s postojećom fotonaponskom elektranom na krovu omogućiti jeftiniju energiju tvrtkama u kompleksu. Rezultat projekta bit će i priručnik za stvaranje energetskih zajednica, kako bi se modeli razvijeni na tri pilot područja mogli primjenjivati i drugdje.
"Ovaj nas projekt stavlja na europsku mapu. Izuzetno je bitno smanjiti emisije CO2. Mi želimo biti primjer u tome, ali ne želimo biti otok nego mjesto s kojeg će se sve ovo dalje širiti", ističe Rajn.
Interes za projekte sličnima ovim fotonaponskim elektranama na dva krova u Križevcima iskazali su i neki drugi gradovi, poput Vrbovca i Velike Gorice. Zadruga je pokrenula i ZEZInvest platformu, prvu takvu platformu kod nas, za sve one koji žele razvijati takve projekte, i javne i privatne subjekte.
"Pozvao bih i druge gradove da slijede put Križevaca. Nitko više ne može imati ispriku da ne postane dio rješenja. No, krajnji je rok i da se kroz zakonski okvir da veća podrška ovakvim projektima. Htjeli bismo vidjeti i državne energetske planove koji se neće bazirati na fosilnim gorivima već na ovakvim pričama", zaključio je Kordić.
Hrvatska je i dalje na samom začelju europskih zemalja po korištenju energije sunca, i to unatoč čak 2600 sunčanih sati godišnje.
Koliko Hrvatska zapravo zaostaje za razvojem korištenja čistih izvora energija pokazuje tužni podatak da je i dalje na samom začelju europskih zemalja po korištenju energije sunca, i to unatoč čak 2600 sunčanih sati godišnje. Dalek je put pred Hrvatskom, no 120 novih panela koji će biti postavljeni na križevačku knjižnicu vesele. Izabrani su paneli hrvatskog proizvođača, Solvis-a iz Varaždina.
Osim korištenja energije sunca i posljedičnog smanjenja emisija ovakvi projekti i na druge načine potiču razvoj zajednice. Postavljanje elektrane na krov knjižnice omogućit će tako dugoročno smanjenje troškova ovoj javnoj ustanovi, ali i edukaciju brojne djece koja dolaze u ovu knjižnicu, koja je još od 2013. i dio projekta Zelene knjižnice.
"Nudimo literaturu na tu temu, održavamo projekcije, izložbe i rasprave na temu obnovljivih izvora energije, energetske održivosti, zelene gradnje, racionalne potrošnje energije i održivog razvoja grada", istaknula je ravnateljica knjižnice Marjana Janeš-Žulj.
Kako je već prvoga dana kampanje prikupljeno gotovo pola od potrebnog iznosa, nema sumnje da će knjižnica dobiti svoju elektranu. Uključiti se možete ovdje.
