Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreža Hrvatske
Kojih pet događaja koji se odnose na civilno društvo smatrate najboljima u protekloj godini?
1.Činjenica da je dio predstavnika civilnoga društva odbio biti dekoracijom (lošega) sustava i prekinuo svoje sudjelovanje u radu Savjeta za razvoj civilnoga društva omogućio je bolju javnu vidljivost problema i time stvorio mogućnost da se na njih utječe.
Veliki uspjeh je odbacivanje projekta Alpe Adria, za što su najviše zaslužni dobro organizirani i artikulirani zeleni aktivisti.
Važno je dostignuće veliko povećanje javne svijesti o pravima životinja i odgovornosti ljudi prema drugim vrstama i stvaranje prakse podizanje prijava prema kršiteljima prava životinja, za što je ogromni doprinos uporni i kontinuirani javni rad Prijatelja životinja.
Uspješna je bila kampanja Ženske mreže Hrvatske za uvođenje seksualne edukacije u škole, koja je ukazala na nedostatan i neuravnotežen odgoj o odnosima među spolovima, doprinijela javnoj raspravi i – vjerujemo - nekim odlukama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Koliko god bilo negativno da civilno društvo nema političke sugovornike, pa mora pribjegavati ustavnim tužbama, također je pozitivno da se stvara praksa i razvijaju vještine u procesima zagovaranja prava na sudu.
Kojih pet događaja koji se odnose na civilno društvo smatrate najgorima u protekloj godini?
1. Posvemašnja isključenost civilnog društva i udruga iz procesa pristupanja EU, kao i slaba agilnost civilnog društva da se nametne kao akter koji će obaviti monitoring procesa i biti jedan od sukreatora pregovaračkih pozicija RH u tome procesu.
2. Brojne izjave za medije Jadranke Cigelj, predstojnice Ureda za udruge, sadržaj i proces izrade prijedloga Strategije za razvoj civilnog društva, način kojim je Ured pokušao instrumentalizirati Savjet za razvoj civilnog društva, te činjenica da premijer i Vlada nakon svih pogrešnih, neznalačkih i prema civilnom društvu uvredljivih i destimulirajućih mjera i izjava nije smijenio Jadranku Cigelj, oslikavaju službenu politiku prema civilnom društvu. Ured za udruge je nedostatnom transparentnošću svoga rada, svojim uvredljivim i neznalačkim javnim istupima i aktivnostima koje smatra prioritetnima pokazao da mu nedostaje osnovno razumijevanje civilnoga društva te procesa koji civilno društvo omogućuju, stvaraju i čine održivim, a Vlada je to svojim nečinjenjem poduprla.
3.Suprotno stanovištu Jadranke Cigelj da je udruga u RH previše, mislim da je aktivista i aktivizma kroz udruge ili građanske inicijative premalo, te da je veliki broj pojava i društvenih anomalija prošao bez ikakve ili veoma nejake korektivne uloge i glasa građana.
4.Činjenica da je dio udruga, govoreći javno o nedobivanju donacije od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva progovorio samo o novcu iz vlastite perspektive, ne govoreći o netransparentnoj donatorskoj politici i ukupnoj politici financiranja i podržavanja udruga.
U nedostatku političkih sugovornika predstavnici/e udruga pribjegavaju sve češće ustavnim tužbama, ne bi li istjerale pravdu. Imajući u vidu postojanje čitavog niza zakona i institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova, a faktičku nemogućnost i nevoljkost da se zakoni implementiraju, sve je više inicijativa za sudskim postupcima.
