Prošli tjedni obilježeni su sve većim obraćanjem izbjeglica Inicijativi Dobrodošli! i Are You Syrious? sa zamolbama da se bude uz njih prilikom iskazivanjem namjere za azil u Hrvatskoj (potrebna je podrška izbjeglicama koji žele zatražiti azil - za volontiranje se možete prijaviti ovdje). Velik je broj izbjeglica koji i dalje dojavljuju kako ih hrvatska policija na istočnoj hrvatskoj granici odvraća u Srbiju te im onemogućava pristup sustavu azila.Ono što Europa naziva izbjegličkom krizom zapravo je kriza europskog sustava azila, a ona je direktan rezultat nesposobnosti i nevoljkosti europskih zemalja da pruže dostatnu potporu ljudima koji traže i trebaju međunarodnu zaštitu
Izbjeglice koje su vraćene u Beograd svjedoče o nekorektnom postupanju policije – tjeranju, zlostavljanju, uništavanju mobitela, i sl. Ističu kako većina nije odvedena u policijske postaje unatoč tome što su zatražili azil, nego ih se ponovno odvodilo gotovo do granice sa Srbijom i prisililo da se vrate preko granice.
Prema tim svjedočanstvima, hrvatska policija kontinuirano provodi praksu kojom onemogućava pristup sustavu međunarodne zaštite. Samo u posljednjem posjetu Beogradu aktivisti su dokumentirali iskaze 25 izbjeglica različitih dobnih i etničkih skupina (uglavnom Afganistanci i Pakistanci), među kojima ima i maloljetnih osoba. Kako navode Inicijativa Dobrodošli! i Are You Syrious?, neki od izbjeglica i eksplicitno su u Hrvatskoj zatražili azil, dok nekima od njih, "policijski službenici nisu dali govoriti te nisu ni bili u mogućnosti zatražiti azil, iako su to željeli”.
Pravo na azil u Hrvatskoj je zajamčeno Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Članak 8. ovog zakona definira kako se osobu koja u Republiku Hrvatsku uđe nezakonito, ali izrazi namjeru za azilom - neće kazniti zbog nezakonitog ulaska ili boravka. Članak 33. definira da se namjera za traženjem azila može izraziti na graničnom prijelazu ili bilo kojoj policijskoj postaji. Unatoč tome, zakonom zajamčena prava izbjeglica i migranata se ne poštuju.
U ovakvim okolnostima, pribjegavanje opasnim metodama prelaženja granica i biznis krijumčarenja ljudi neće jenjavati. U ožujku je zabilježen slučaj desetero Sirijaca koji su zajedno s vozačem stisnuti u u Fiatu 500 prešli gotovo 490 kilometara od srpsko-hrvatske granice do Pasjaka,Istraživanja pokazuju visoku stopu samoubojstva i samoozljeđivanja u detencijskim kampovima diljem svijeta. Krucijalan je nedostatak pristupa najvažnijim ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima gdje su uhićeni.
U međuvremenu, Europska komisija je objavila 11. Izvještaj o napretku u procesu preseljenja i premještanja izbjeglica, koji, kako ističu iz Inicijative Dobrodošli!, ukazuje na drastično smanjenje ambicija u procesu premještanja. Od 98 255 osoba za koje je Vijeće Europe odlučilo da trebaju biti premješteni iz Grčke i Italije, premješteno je svega 16 340 osoba. Inicijativi Dobrodošli! odgovorno ministarstvo (MVEP) i dalje nije pružilo informacije o planu Republike Hrvatske u procesu preseljenja i premještanja, te hoće li ostatak od 1600 osoba koje bi trebale stići, doći do kraja godine.
Prošli tjedan održan je i međunarodni prosvjed na mađarsko-srpskoj granici, na prijelazu Horgoš/Röszke. Prosvjed se održao kao znak protivljenja zatvaranju izbjeglica i migranata koji u Mađarskoj traže azil. Naime, novim zakonom koji je donesen u ožujku u Mađarskoj se nalaže da će svi koji zatraže azil biti zatvoreni u kontejnere-zatvore na srpsko-mađarskoj granici. Nijedan migrant - čak ni oni koji su već predali svoj zahtjev za azil - neće se moći se slobodno kretati sve dok ne postoji primarna pravna odluka o pravu na politički azil, izbjeglički status ili bilo što drugo, poruka je mađarskih vlasti.
U skladu s novim zakonom, dvije tranzitne zone na granici biti će jedina mjesta gdje se može zatražiti azil, a pritom samo desetero ljudi svakog radnog dana ima dozvolu da uđe u tranzitnu zonu. Svatko tko uđe u zemlju izvan ovih zona, biti će protjeran s mađarskog teritorija na srpsku stranu ograde. Mađarska je u veljači započela i proces regrutacije tzv. "border huntersa" – tri tisuće regrutiranih trebalo bi biti na raspologanju za "obranu" granice sa Srbijom. Oko 140 kilometara nove ograde uz granicu sa Srbijom brzo se dovršilo, a gradilo ju je 700 zatvorenika. Prema recentnim svjedočanstvima izbjeglica, hrvatska policija kontinuirano provodi praksu kojom onemogućava pristup sustavu međunarodne zaštiteOgrada je opremljena elektrošokovima, senzorima za toplinu, kamerama, te zvučnicima iz kojih se poruke nedobrodošlice emitiraju na nekoliko jezika. Za projekt nove ograde mađarska je vlada namijenila oko 123 milijuna eura.
Prema međunarodnom pravu, detencija bi trebala biti isključivo mjera u izuzetnim slučajevima, za kojom se poseže kad su iscrpljene sve druge mogućnosti. Umjesto toga, detencija je u Europskoj uniji postala poželjan način "pružanja prve pomoći" Vladama u osmišljavanju politika procesuiranja tražitelja azila.
Istraživanja pokazuju visoku stopu samoubojstva i samoozljeđivanja u detencijskim kampovima diljem svijeta. Krucijalan je nedostatak pristupa najvažnijim ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima – zdravstvu i obrazovanju, komuniciranju s obitelji i prijateljima, mogućnosti rada i samoostvarivanja, slobodnog kretanja i druženja. Detencija nikada nije sigurno i dobro rješenje, naročito ne za ljude koji se već nalaze u izrazito ranjivim situacijama.
Novi trend koji se nastoji promicati unutar europskog sustava azila jest podnošenje zahtjeva za azil i obrada tih zahtjeva u zemljama iz kojih dolaze izbjeglice. Ljudima se govori da ostaju tamo gdje jesu, iako se često radi o opasnim mjestima na kojima su im životi ugroženi na razne načine, i podnesu zahtjev za azil, umjesto da krenu na put prema sigurnoj zemlji i podnesu zahtjev za azil kasnije. Time se zapravo izigrava sam smisao Konvencije o izbjeglicama.
Ovaj mjesec je došlo i do promjena zakona u Italiji, kojim dolazi do ukidanja drugog stupnja presude u slučaju odbijanja zahtjeva za azil i Nijedan migrant - čak ni oni koji su već predali svoj zahtjev za azil - neće se moći se slobodno kretati sve dok ne postoji primarna pravna odluka o pravu na politički azil, izbjeglički status ili bilo što drugo, poruka je mađarskih vlastipreoblikovanja postupka za žalbu, te se omogućava proširenje mreže detencijskih centara i uvođenje neplaćenog društvenog rada za tražitelje zaštite i azila. Novi zakon daje pravnu osnovu za izrabljivanje, pretvarajući dobrovoljni izbor pružanja usluge u zajednici u prisilnu shemu neplaćenog rada.
Neprihvatljiva praksa detencije se diljem Europe normalizira unutar narativa o krizi, iako se radi o praksi unutar koje se prisilno i štetno odnosi čak i prema najranjivijim skupinama izbjeglica. Narativ o krizi dao bi se primijeniti na osobna iskustva većine izbjeglica i migranata, kao i na većinu zemalja iz kojih dolaze, ali ne i na zemlje Europske unije u koje izbjeglice pristižu. Ono što Europa naziva izbjegličkom krizom zapravo je kriza europskog sustava azila, a ona je direktan rezultat nesposobnosti i nevoljkosti europskih zemalja da pruže dostatnu potporu ljudima koji traže i trebaju međunarodnu zaštitu.
___________________________________________________________________________________________________
