"Trenutno se suočavamo s ljudski uzrokovanom katastrofom na globalnoj razini. Naša najveća prijetnja u zadnjih nekoliko tisuća godina, klimatske su promjene. Ako ništa ne poduzmemo propadanje naših civilizacija i izumiranje velikog dijela prirodnog svijeta je na horizontu… Svijet je progovorio, njegova poruka je jasna, vrijeme istječe, i želi da vi, donositelji odluka, trenutno djelujete", izjavio je poznati prirodoslovac David Attenborough prilikom otvaranja COP24 (Conference Of the Parties) UNFCCC-a (United Nations Framework Convention on Climate Change) koji se održavao u Katowicama od 3. do 14. prosinca.
Samo proglašenje Katowica kao grada domaćina COP24 kontroverzno je budući da su Katowice središte poljske industrije ugljena, a Poljska jedna od država EU koja je najviše ovisna o ugljenu. Od ugljena dolazi 80% potrebne energije, zbog čega je 36 poljskih gradova među 50 gradova u Europi s najvećim zagađenjem zraka u Europi. Ali za sada se Poljska ne želi odreći ugljena kao jeftinog i lako dostupnog energenta. Čak je i sam grad Katowice u svom paviljonu tijekom konferencije izložio ugljen i proizvode od ugljena, a glavni sponzori COP 24 su bili između Od ugljena dolazi 80% potrebne energije, zbog čega je 36 poljskih gradova među 50 gradova u Europi s najvećim zagađenjem zraka u Europiostalog i JSW, jedan od najvećih proizvođača ugljena u Europi, Polish Mining Group te naftne i plinske kompanije PGNiG i Orlen.
I glavni domaćin skupa, predsjednik Poljske Andrzej Duda, otvorio je konferenciju s izjavom da njegova zemlja leži na 200-godišnjoj količini ugljena te bi bilo "šteta da ih se ne iskoristi“. Kako bi potvrdili tu izjavu, PGG proizvođač termalnog ugljena u državnom vlasništvu, najavio je tijekom summita otvaranje novog rudnika, vrijednog 1.5 milijarde zlota (350 milijuna eura), u Imielinu, 20 kilometara od Katowica. Ali prema anketi Greenpeacea 69% stanovnika Poljske želi da se prestane s korištenjem ugljena do 2030., jer su i oni svjesni popratnih posljedica korištenja ugljena kao glavnog energenta.
Iako je konferencija službeno završila 14. prosinca pregovori su završili tek 30 sati poslije, u subotu navečer, nakon dvotjednih intenzivnih pregovora. Jedan od najvažnijih ishoda COP24 je pravilnik Pariškog sporazuma, tj. operativni priručnik za razdoblje 2020. kada globalni sporazum stupa na snagu. S time je barem dogovoren novi međunarodni klimatski režim pod kojim će sve države morati prijaviti svoje emisije - i napredak u njihovom smanjivanju - svake dvije godine od 2024 godine. Pojedini predstavnici nevladinih organizacija kazali su kako je pravilnik donesen kao kompromis koji favorizira korporativne interese i države koje su najviše opstruirale pregovarački proces. Tako je Sven Harmeling, iz organizacije CARE International izjavio "Na COP-u 24, brojne moćne države, potaknute kratkovidnim interesima, potaknule su ukidanje Harmeling:"Brojne moćne države, potaknute kratkovidnim interesima, potaknule su ukidanje granice od 1.5 °C, kao i odbacivanje alarmantnih nalaza o štetnim klimatskim utjecajima iz Posebnog izvješća IPCC-a"granice od 1.5 °C, kao i odbacivanje alarmantnih nalaza o štetnim klimatskim utjecajima iz Posebnog izvješća IPCC-a. Najranjivije zemlje, civilno društvo i ljudi na terenu vode borbu za klimatsku pravednost. Premda su vlade postigle važnu zadaću usvajanja pravilnika o daljnjem provođenju Pariškog sporazuma, svijet zahtijeva mnogo brže i snažnije klimatske akcije na nacionalnoj razini kao i podršku siromašnim zemljama kako bi izgradile otpornost na klimatske promjene".
IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) 8. listopada objavio je posebno izvješće Globalno zatopljenje od 1.5 °C gdje su vodeći svjetski klimatološki znanstvenici upozorili su da je samo desetak godina ostalo da se globalno zatopljenje zadrži na najviše 1.5 °C od predindustrijskih razina, nakon čega će i čak pola stupnja znatno pogoršati rizik od suša, poplava, ekstremnih toplina te siromaštva za stotine milijuna od ljudi.
Posebno izvješće o utjecaju klimatskih promjena na 1.5 °C postalo je glavni izvor napetosti na razgovorima. Na kraju prvog tjedna, četiri zemlje - SAD, Saudijska Arabija, Rusija i Kuvajt - odgodile su zaključenje tehničkog plenarnog odbora odbijajući prihvatiti izvješće. Umjesto toga, samo su to željeli "napomenuti", što je dovelo do žestokih reakcija država najosjetljivijih na klimatske promjene da pokrenu klauzulu, što znači da je Posebno izvješće o utjecaju klimatskih promjena na 1.5 °C postalo je glavni izvor napetosti na razgovorimaodluka odgođena do sljedeće SBSTA (Subsidiary Body for Scientific and Technological Advice) sjednice 2019. godine. Izvješće o 1.5°C je bilo službeno zatraženo na COP-u 21 2015. godine u Parizu, te je većina država i prihvatila izvješća IPCC-a.
Još jedna neizvjesnost tijekom COP24 bilo je i mjesto održavanja COP25 nakon što je Brazil, pod novim vodstvom predsjednika Bolsonara, odstupio kao domaćin. Zadnjeg dana konferencije donesena je odluka da će COP25 biti u Čileu, a pre-COP u Kostariki. Pregovori se i dalje nastavljaju s nadom da će se države držati dogovora i da će globalno zatopljenje biti zaustavljeno. Presudna konferencija će biti ona 2020. godine, kada države moraju ispuniti rok za svoje trenutne obveze vezane uz emisije plinova i kreirati nove ciljeve za 2030.