Civilno društvo: koliki su prihodi udruga

Godišnji proračuni poznatih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj kreću se u rasponu od više od milijun kuna pa do nešto manje od šest milijuna kuna. Ovih dana organizacije završavaju svoje izvještaje o financijskom poslovanju za 2005. godinu tako da se podaci za neke udruge odnose na prošlu, a za neke na pretprošlu godinu. Najveći godišnji proračun ima GONG. Godine 2004. ostvario je prihod od 5.699.700 kuna, od čega 5.523.257 kuna od donacija. Kompletni financijski izvještaji GONG-a nalaze se na njihovoj internetskoj stranici i svakome su dostupni. Najveći donatori su bili međunarodni: Britansko veleposlanstvo, CARE Austrija, Freedom House Budimpešta, Europska komisija, a najveći domaći donator, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, nalazi se na 12. mjestu. GONG u svom financijskom izvještaju iskazuje, osim u novcu, i donacije u uslugama i dobrima i u toj kategoriji se krije zapravo najveći donator. Godine 2004. HTV je donirao GONG s 12.000.000 kuna, a radi se o reklamnom prostoru za njegove kampanje i akcije. Međunarodni donatori široke ruke Predsjednica GONG-a Suzana Jašić izjavila je da se financijski izvještaj za 2005. upravo završava te da očekuje da će prihodi biti nešto veći nego 2004. godine jer su lani bili predsjednički i lokalni izbori. Također je izjavila da prihod od domaćih donatora dosad ni jedne godine nije bio veći od sedam posto. Osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava lani je ostvario prihod od 5.225.000 kuna, a 85 posto su prihodi od međunarodnih donatora, kazala je izvršna direktorica Centra Branka Kaselj. Među donatorima se ističu Ewangelische Entwicklung, UNHCR, Fondacija C. S. Mott, Europska komisija, Britansko veleposlanstvo, Vijeće europskih crkava. Najveći domaći donator je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva s 350.000 kuna. Riječ je o potpori za institucionalni razvoj, a tu svotu će Centar dobivati tri godine, dakle zaključno s 2007. godinom. Rad Centra financijski je pomoglo i više ministarstava. Kaselj smatra da je budućnost financiranja organizacija civilnog društva i u stvaranju lokalnih zaklada, kojih je zasad nedovoljno. »Takve se zaklade mogu fokusirati na lokalne probleme i doprinijele bi financijskoj održivosti udruga«, smatra Kaselj. Bude se i tvrtke Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava lani je ostvario prihod od 3.073.000 kuna, a rashod od 3.558.000 kuna, a »zahvaljujući dobrom stanju početkom godine smo na nuli«, kazao je izvršni direktor HHO-a Srđan Dvornik. Prošla godina je važna za HHO jer je prvi put u povijesti dobio donaciju od države. »Radi se o 100.000 kuna donacije Ministarstva zaštite okoliša za projekt zaštite okoliša kao ljudskog prava, odnosno za formiranje Vijeća za okoliš po uzoru na već postojeće Vijeće za medije«, rekao je Dvornik. Naveo je da HHO ima četrdesetak donatora za raznovrsne projekte. »Paradoksalno je da najveću borbu vodimo za donacije za našu temeljnu aktivnost – izravnu zaštitu ljudskih prava, a još uvijek imamo oko 2.000 pritužbi građana godišnje«. Dvornik je istaknuo da je HHO počeo dobivati donacije tvrtki što pokazuje da se »poslovni sektor počinje buditi kao društveno odgovorniji«. B.a.b.e. su lani uprihodile oko 2,5 milijuna kuna, a prema riječima programske koordinatorice Suzane Kunac otprilike 95 posto te svote potiče od međunarodnih donatora. Najvažniji su donatori Europska komisija Bruxelles, švedska organizacija Kvinna till kvinna (Žena ženi), veleposlanstva Norveške, Nizozemske i Švicarske. Državni novac kasni Splitska Udruga Mi, koja danas uz ostalo funkcionira i kao regionalni centar potpore udrugama, lani je raspolagala s 2.674.045 kuna, a nešto manje od 2,1 milijuna potiče od međunarodnih donatora. Zelena akcija prema riječima njene predsjednice Jagode Munić lani je raspolagala s otprilike 1.850.000 kuna, a ove godine će zbog realizacije nekoliko velikih projekata raspolagati s oko 100.000 eura više. Od domaćih donatora najveći je Nacionalna zaklada s 350.000 kuna institucionalne potpore, a od inozemnih financijski se ističe 130.000 eura iz CARDS programa, ali je riječ o svoti za dvogodišnji program. Zeleni telefon Zelene akcije sufinancira Grad Zagreb s 200.000 kuna. Kao problem Munić navodi da manje od jedan posto prihoda ostvaruju od donacija građana, dok slične engleske udruge od građana ostvaruju i 80 posto prihoda, švicarske 60, a nizozemske 50 posto. Centar za školovanje pasa vodiča i mobilitet je lani prihodovao 1.975.000 kuna. Predsjednica udruge Mira Katalenić navela je da 30 do 35 posto novca dobivaju iz državnog ili lokalnih proračuna, a ostatak od sponzorstava, donacija ili su vlastiti prihodi. Katalenić je kao problem navela kašnjenje isplate državnih donacija, pa su tako novac Ministarstva zdravstva za prošlu godinu dobili tek u veljači ove godine. Svakako, kao zanimljivost, treba navesti da mnoge udruge financijske izvještaje objavljuju na svojim internetskim stranicama, dok su predstavnici svih kontaktiranih udruga bez ustezanja davali podatke o financijskom poslovanju.