Udružene strukovne udruge i ustanove uspjele su prvotnu namjeru o brzopoteznom donošenju Izmjena i dopuna GUP-a dovesti do nove javne rasprave i napraviti temeljne ispravke na prostoru Zagrebačkog Manhattana te će sudjelovati i u novoj raspravi. Sada pozivaju i sve građane Grada Zagreba da sudjeluju u raspravi kako bi iskazali svoje mišljenje o ključnim promjenama u Gradu i pozvali Grad na racionalniji i dugoročno održiviji pristup, strateški promišljen, stručno programiran i kvalitetno proveden.

Do početka sjednice na kojoj će se raspravljati o Izmjenama i dopunama GUP-a ostalo je deset dana, a da zapravo još nitko nije vidio kako će on na kraju izgledati. Kada bismo se oslanjali na službene informacije koje se trenutno mogu pronaći na mrežnim stranicama Grada Zagreba, ni po čemu ne bismo znali da se upravo donosi najvažniji gradski prostorni dokument. Budući da nemamo vremenski stroj poput gradonačelnika, odgovor ćemo doznati kroz desetak dana.

Najnovije izmjene Zakona o prostornom uređenju koje je početkom travnja Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru još su jedan korak unatrag u smislu participacije javnosti u procesu donošenja prostornih planova. Umjesto da se građane potiče da sudjeluju u odlučivanju o prostoru u kojem žive, sitnim, ali sustavnim izmjenama to im se otežava, dok se istovremeno lokalnim šerifima omogućuje lakše i jednostavnije manipuliranje prostorom, jedinim značajnim resursom koji nam je još preostao, a koji je ne samo vrijedan, nego i neobnovljiv.

"S obzirom na nekvalitetno informiranje i savjetovanje te iskazano veliko protivljenje javnosti, zahtijevamo da se odustane od usvajanja ovih planova davanja koncesija. Ukoliko vladajući ipak na njima inzistiraju, zahtijevamo provođenje ozbiljne i kvalitetne javne rasprave, nakon koje bi odluku stanovnici Pule donijeli na referendumu", poručili su iz inicijative Volim Pulu povodom završetka javnog savjetovanja o planu davanja koncesija na pulske plaže i luku Bunarina.

Ivan Zidarević, voditelj Europske civilne inicijative Zagreb: "Ljudi se bore za puko preživljavanje i nemaju znanja ni vremena kako da se upoznaju sa svojim pravima. Zoran primer toga je i situacija gde građanke ne znaju svoja prava u pogledu pune zdravstvene zaštite, koja podrazumeva i zaštitu njihovih reproduktivnih prava. Izuzetno je važno istaći da su društveni fenomeni posledica onih pasivnih posmatrača, apstinenata, koji svojim ne činjenjem najviše oblikuju stanje ljudskih prava u nekom društvu. Svaki pojedinac može mnogo, samo ga nitko nije naučio da je to moguće".

Na tematskoj sjednici Odbora za prostorno uređenje Skupštine Grada Zagreba, koja je jučer započela prezentacijom projekta na samom Trgu žrtava fašizma, donesen je zaključak o hitnoj obustavi radova na trgu dok se ne provede javna i stručna rasprava, analizira sva dokumentacija i provedu konzultacije s Vijećem gradske četvrti Donji grad.

"Želimo da se naš grad razvija u skladu sa željama i potrebama njegovih stanovnika, poštivajući zakone i pravila struke, a ne stihijski, nepromišljeno i u korist nekolicine koja je imuna na procedure i zakone", poruka je građana i građanki koji su se jučer po peti put okupili na protestnom druženju na Trgu žrtava fašizma, udruženi u inicijativu Vratite magnoliju.

Recentno preuređenje Trga žrtava fašizma podiglo je javnost na noge zbog mnogobrojnih nepravilnosti, a najčešće spominjana jest da se projekt provodi bez javne rasprave. Međutim, čak i onda kada je sudjelovanje javnosti u donošenju odluka zakonska obveza, to se provodi nemarno, površno i tek toliko da se zadovolji forma. Dobar primjer je izrada prostornih i urbanističkih planova gdje postoji sasvim zadovoljavajuća zakonska regulativa za sudjelovanje javnosti u donošenju plana, ali u praksi to funkcionira daleko od idealnog.

Društvo arhitekata Splita poziva građane splitskog kvarta Splita 3 da 15. siječnja u 10 sati, u zgradi Banovine, pokažu svoj stav o planiranoj gradnji crkve na mjestu izvorno planirane tržnice i parkirališta.

Godišnje rekapitulacije iz bilo koje i bilo čije perspektive obično se uljepšavaju najavama budućih grandioznih akcija/ promjena/ investicija pa su na tom tragu posljednjih tjedana zaredala razna obećanja. Većina njih odnosi se na izvjesnu komercijalizaciju javnih dobara, prirodne i kulturne baštine, prostora kao preostalog resursa, a sve u ime nekog manje ili više apstraktnog prosperiteta.