Čini se da imućniji građani poput Anića zaista mogu raditi što žele, a da pri tome ne snose nikakve sankcije
Od izgradnje brzih autocesta, vlasnici nekadašnjih restoranskih oaza smještenih uz staru cestu Split-Zagreb neprestano bilježe pad prometa. No malen broj domišljatih ugostitelja dosjetio se kako doskočiti tom problemu. Uz već proslavljenog ličkog poduzetnika Željka Oreškovića Macolu, koji je svoje preparirane primjerke medvjeda odlučio zamijeniti pravima, supružnici Marija i Milan Anić iz Zatona Obrovačkog također su odlučili svoju "veliku ljubav" iskoristi u promidžbene svrhe. Naime, vlasnici restorana Anita dugogodišnji su kolekcionari različitih životinjskih vrsta, a prije nekoliko godina došli su na ideju da tik do restorana otvore privatni zoološki vrt. Kako je ulaz u vrt besplatan, u ljetnim mjesecima redovito ih na preporuku domaćina posjećuju strani turisti, a njihov Hobi zoo postao je i nezaobilazna destinacija djece vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta iz čitave Zadarske županije. Nakon razgledavanja nojeva, vijetnamske svinje, mini klokana, rakuna, majmuna, australskih emua i sve sile domaćih životinja, posjetitelji mogu poslušati priču o "spašavanju" orlova slomljenih krila, koji su nakon velebitskog kamena svoj dom pronašli upravo u dvorištu Anićevih. Bude li za vrijeme posjeta makaki majmun Miki, inače vlasnikov miljenik, dobre volje, slijedi i vrijeme za igru, nakon koje samo oni kamenog srca neće posegnuti za novčanikom i ostaviti novac u škrabicu iznad koje piše "dobrovoljni prilozi za hranu životinjama". A da bi ova avantura bila potpuna, na kraju bi valjalo svratiti i u restoran, makar na turu pića.
No da je ovaj očito profitabilni "hobi" daleko od legalnosti i ljubavi prema životinjama, svjedoči dio posjetitelja koji su ostali šokirali nakon obilaska ovog improviziranog zoološkog vrta. Naime, životinje iz ove obrovačke "idile" smještene su u ograđenim betonskim kavezima za koje je teško povjerovati da su primjerene veličine i da su adekvatna zaštita od surovih vremenskih uvjeta, budući da su smješteni tik uz cestu. Očevici tvrde i kako vlasnici životinje hrane otpacima iz restorana i hranom neprimjerenom za pojedine vrste zbog njene slabe nutritivne vrijednosti. Budući da Zakon o zaštiti životinja, Pravilnik o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova za čiju provedbu je zaduženo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja i Pravilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu u nadležnosti Ministarstva kulture zahtijevaju osiguravanje visokih standarda držanja životinja, i to u uvjetima koji zadovoljavaju biološke potrebe pojedinih vrsta i oponašaju njihova prirodna staništa te raspolaganje programom hranidbe u skladu s potrebama svake držane vrste, već na prvi pogled je jasno da Anići legalnim putem nisu mogli ishoditi potrebne dozvole za rad. Ili barem to ne bi trebali moći.
Alen Crnčan iz "Prijatelja životinja": U Hrvatskoj inspekcije prečesto nalaze isprike za nedjelovanje ili ignoriraju očito zlostavljanje životinja
Na temelju dojava zabrinutih građana Prijatelji životinja su krajem svibnja ove godine uputili prijavu svim nadležnim institucijama, a supružnici Anić, koji su nam poručili kako "u zadnje vrijeme ne vole imati posla s novinarima jer im stvaraju negativan imidž", u to vrijeme su preduhitrili odgovore upozorenih institucija te su putem medija priznali kako za svoju proširenu djelatnost još uvijek nemaju dozvolu od Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja. "Zahtjev je poslan, samo su nam tražili još neke papire. Ali bili su tu kod nas već dečki iz inspekcije i rekli su da je sve u redu", rekao je Milan Anić u razgovoru za Index.
Iz spomenutog ministarstva potvrdili su nam kako je postupak za utvrđivanje uvjeta za dodjelu rješenja još uvijek u tijeku zbog nepotpune dokumentacije, te kako će tek po njezinu primitku stručno povjerenstvo izaći će na lokaciju radi utvrđivanja uvjeta u kojim žive životinje. A da se Aniću "dečki iz inspekcije" zaista nisu pričinili, potvrđuje dopis Ministarstva kulture kojeg su krajem lipnja dobili Prijatelji životinja. U dopisu kojeg je potpisao viši inspektor zaštite prirode Ministarstva kulture Damir Mitrović stoji da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno kako su nastambe za životinje adekvatne, kao i potrebe životinja za vodom i hranom, te kako je u tijeku inspekcijski postupak vezan uz držanje zaštićenih divljih svojti. Osim zbunjujuće podjele ovlasti između ova dva ministarstva, ostaje nejasno što bi se dogodilo kada bi njihova tijela različito ocijenila zatečenu situaciju. Dodaju li se tome manjkavi hrvatski propisi i zakoni koje inspektori očito tumače po vlastitom nahođenju umjesto da se vode strogim standardima kakve propisuje Europsko udruženje zooloških vrtova i akvarija (EAZA), čini se da imućniji građani poput Anića zaista mogu raditi što žele, a da pri tome ne snose nikakve sankcije.
Alen Crnčan, koorinator udruge Prijatelji životinja, ističe kako su aktivisti njihove udruge već svjedočili situacijama u kojima inspektori imaju više razumijevanja za prekršitelje nego li za životinje koje bi trebali zaštititi. "Iako postoje profesionalni pojedinci koji se zaista trude dati svoj maksimum, inspekcije u cjelini slabo i neadekvatno reagiraju na prijave. Razumijemo da ima premalo inspektora s obzirom na sve veći broj prijava iskorištavanja i zlostavljanja životinja, ali u Hrvatskoj inspekcije ipak prečesto nalaze isprike za nedjelovanje ili ignoriraju očito zlostavljanje životinja", upozorava Crnčan, te dodaje kako je želja Prijatelja životinja da se Zakonom o zaštiti životinja i svim relevantnim pravilnicima u potpunosti zabrani iskorištavanje životinja u svrhu promidžbe i zarade.
Ladislav Radoslović, udruga "Animalia": U ministarstvima, inače poznatim po neradu i nesposobnosti, sjede najlošiji stručnjaci, pa uopće ne čudi što većinu problema na koje naiđu jednostavno stave u ladicu
Sličnog je stajališta i odvjetnik Ladislav Radoslović, član udruge Animalia, koji za zaposlenike spomenutih javnih tijela ima samo riječi kritike. "Budući da su propisi puni praznina, tijela koje se bave ovakvim slučajevima trebala bi imati stručnjake koji će ih znati tumačiti pravnim načelima. No kako u ministarstvima, inače poznatim po neradu i nesposobnosti, sjede najlošiji stručnjaci, uopće ne čudi što većinu problema na koje naiđu jednostavno stave u ladicu", ističe odvjetnik.
Ako je vjerovati sumnjama građana koji su se obratili Prijateljima životinja, Hobi zoo bez obzira na neposjedovanje dozvole nesmetano radi već godinama jer je Milan Anić, predsjednik kluba DC-HSLS-a u obrovačkom Gradskom vijeću, imućan građanin koji ima dobre veze s čelnim ljudima grada Zadra i županije. Sudjelovao on u koruptivnim radnjama ili ne, činjenica je da ga inspekcije nikada nisu upozorile da će biti kažnjen ako nastavi prikupljati nove životinje, pa poučen dosadašnjim iskustvom i dalje nesmetano širi svoju "kolekciju".
Đuro Huber s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu bespogovorno se zalaže za uvođenje kazne u ovakvim i sličnim slučajevima te ističe kako je zbrinjavanje životinja iz privatnih kolekcija puno veći problem nego što se to čini na prvi pogled. "Iako imam puno zamjerki na rad inspektora, činjenica je da njima nije lako zatvoriti takve objekte budući da tamo žive životinje koje se ne mogu tek tako pustiti u prirodu. Zbog toga nadležne institucije jednostavno toleriraju njihov rad, a u čekanju rješenja problem se još više povećava budući da vlasnici dobivaju prostor za prikupljanje novih životinja".
Bez obzira na neposjedovanje dozvole Hobi Zoo nesmetano radi već godinama jer je Milan Anić, predsjednik kluba DC-HSLS-a u obrovačkom Gradskom vijeću, imućan građanin koji ima dobre veze s čelnim ljudima grada Zadra i županije
Moguće rješenje profesor Huber vidi u slijeđenju primjera iz Europske unije. Navodi kako se u Sloveniji sličan problem riješio tako što je vlasnicima dopušteno zadržavanje životinja, ali ukoliko ih puste u prirodu ili se pak odluče za nabavku novih, slijede im drakonske kazne. Još prihvatljivijim mu se čine primjeri iz Grčke i Bugarske gdje se životinje koje žive u neprihvatljivim uvjetima smještaju u odgovarajuća utočišta. Takav primjer mogao bi se slijediti i u našem slučaju budući da u Hrvatskoj već postoji nekoliko prilagođenih utočišta. No ovo naizgled jednostavno rješenje još je uvijek nemoguće realizirati budući da zbog konfuzne politike ministarstava sva utočišta, osim onog u Kuterevu, nemaju dozvole za rad.
"Zbog improviziranih zooloških vrtova ministarstva provode politiku neizdavanja dozvola, bez obzira na to što je neki objekti zaista zaslužuju. Na taj način se utočišta drže u ovisnosti, iako su ih osnovali ljudi koji se bave zaštitom prirode i koji preko njih nastoje educirati i senzibilizirati javnost po pitanju zaštite životinja. Budući da bi ljudima u ministarstvima najviše odgovaralo da cijelom situacijom vladaju lovački lobiji i Hrvatske šume i Vode, čini se kako je postojeća situacija za njih zapravo idealna", zaključio je Radoslović.
Kako su nas obavijestili iz Ministarstva poljoprivrede, Anići će sudbinu svog improviziranog zoološkog vrta doznati početkom listopada za kada je zakazan sastanak stručnog povjerenstva. No poučeni dosadašnjim iskustvima, s dozvolom ili bez nje, vrlo je izgledno da će se ova civilizacijska sramota u Hrvatskoj i dalje prodavati kao turistička atrakcija. A u preostalih mjesec dana valjalo bi poraditi na oraspoloženju Mikija, ne bi li Anići, u poodmakloj turističkoj sezoni, od gostiju iscijedili još koju kunu. Čisto za svaki slučaj.
