Vransko je jezero stanište četiri vrste ptica ugroženih na europskoj raziniVransko je jezero stanište četiri vrste ptica ugroženih na europskoj raziniOtac visokopozicioniranog hrvatskog diplomata Nevena Mikca dobio je od države koncesiju za gradnju golf-terena u neposrednoj blizini jednog od najvažnijih ornitoloških staništa u ovom dijelu Evrope. Dotok umjetnog gnojiva i morske vode, gradnja 114 vila i 10 apartmanskih zgrada - perspektiva je u kojoj za ptice močvarice više neće biti mjesta.

Od Zadra krećem biciklom prema Vranskom jezeru u razgledavanje Baštijunskog briga, terena koji je sve bliže tome da postane golf igralište. Međutim, na Jadranskoj magistrali poslije Sukošana kombi šibenskih registracija izbacuje uz cestu dva šteneta mješanca te sam tako umjesto fotografiranja ptica na Vranskom jezeru prisiljena spašavati pse.

Kasnije u Biogradu na moru u Studiji utjecaja na okoliš (SUO) golf igrališta Baštijunski brig koja je ondje izložena javnom uvidu, čitam: „Ovo golf igralište bit će doprinos u promociji ekološkoj svijesti u lokalnoj zajednici." Dakle, ukazanje golfa tik do Parka prirode toliko će dirnuti ljude da više neće bacati pse na magistralu? Da više neće razbacivati smeće po Baštijunskom brigu? Po Baštijanskom brigu možda i neće jer će tamo biti zaštitari koji će ih spriječiti u tome, ali bojim se da će se pasa i dalje rješavati na magistrali.

Baštijunski brig, demonstracija svijesti stanovnika iz okolice, stvarno je pomalo šokantno mjesto. Na svega par minuta hoda od ptičjeg rezervata, gdje eja močvarica leti nad glavom, ptice močvarice gacaju po vodi, liske plivaju u velikim jatima, a rijetki mali vranac širi krila na grani, počinje zona smeća koja se proteže na velikom području. Odbačene cipele, stari štednjaci, ostaci građevinskog materijala valjda svih gradilišta okolice, plastične vrećice zapele za rijetko drveće, namočeni odbačeni plišani medvjedići, automobilske gume, dijelovi elektronskih uređaja i još svašta izvire iz kamenja.

Među tim ostacima ljudske egzistencije vrluda poneki berač šparoga, ne smeta im što će ih ubrati među smećem, a dok ih ispitujem gdje je najveća koncentracija smeća, nitko se ne čudi što tražim smetlište.

Čini se da se računalo s time da nitko neće proučavati Studiju utjecaja na okoliš, pa se njezini dijelovi naprosto ponavljaju u različitim poglavljima, a poglavlja 7. "Naznaka bilo kakvih poteškoća" i poglavlje 11. "Ne-tehnički sažetak studije" su prazne stranice, bez ijedne jedine rečenice. Čemu uopće poglavlje, ako je prazno?

„Ovim putem možeš za Biograd, a ovaj drugi, tu se baca smeće", objašnjava biciklist na kojeg nailazim.

Ovo divlje odlagalište stoji tu već 50 godina. Prošloga je srpnja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost napokon odobrio novac za sanaciju, preko 30 milijuna kuna. U ožujku ove godine u tijeku je već bio javni uvid u Studiju utjecaja na okoliš golf igrališta na istom tom terenu. 

Dakle, kad sve zbrojimo, država je zapravo odobrila milijune kuna privatnom investitoru kako bi raščistio teren za gradnju golf terena i pripadajućih mu apartmana. Prema pisanju Slobodne Dalmacije od 15. ožujka 2010. u vlasništvu Antuna Mikca je oko 250.000 četvornih metara, za 800.000 kvadrata čeka izvlaštenje Hrvatskih šuma, te još 150.000 od države. Na to će zemljište plaćati koncesiju.

Istoj državi godinama nije smetalo što smetlište obitava tik uz granicu Parka prirode Vransko jezero, izuzetno vrijednog staništa za ptice.

„Smatramo da je neprihvatljivo opravdavati izgradnju golf igrališta sanacijom odlagališta otpada, već započetom po drugim osnovama, pogotovo stoga što je površina odlagališta otpada 10.60 ha, a površina cijelog zahvata 140 ha", stoji u primjedbama koje je na SUO poslao Park prirode Vransko jezero. Iz Parka navode i da je sanacija odlagališta obveza Hrvatske pri ulasku u EU.

Lokacija planiranog golf igrališta nalazi se neposredno uz Park i Ornitološki rezervat Vransko jezero te na području važnom za ptice Ravni Kotari, a 100 metara od područja važnog za ptice Vransko jezero i Jasen te područja važnog za divlje svojte i staništa Ornitološki rezevat Vransko jezero i Jasen.

Vile i apartmani imat će 25.000 m2 a zauzimat će površinu od 12,84 hektara. Predviđa se gradnja 114 vila i 10 apartmanskih građevina, a investitor je tvrtka Golf-centar Biograd čiji je vlasnik već spomenuti zagrebački građevinski poduzetnik Antun Mikec, vlasnik VMD prometa. I otac Nevena Mikca, visokopozicioniranog člana diplomacije, trenutno zamjenika šefa hrvatske misije pri UN-u u New Yorku.

Sažetak je svake studije dostupan na internetu, međutim, za cijelu SUO od nekoliko stotina stranica potrebno je doći u Biograd i sjediti u Gradskoj upravi. Naravno, dostupno u radno vrijeme, radnim danom do tri sata poslijepodne. Nije se za čuditi onda što nije baš bila neka navala na proučavanje Studije. Čini se da se s tim i računalo, pa se dijelovi naprosto ponavljaju u različitim poglavljima, a poglavlja 7. "Naznaka bilo kakvih poteškoća" i poglavlje 11. "Ne-tehnički sažetak studije" su naprosto prazne stranice, bez ijedne jedine rečenice. Čemu uopće poglavlje, ako je prazno?

Kako se Hrvatska trsi krčiti put u EU, prihvatila je i uredbe o NATURA 2000, mreži najvažnijih područja za dugoročni opstanak niza ugroženih vrsta i staništa u Europi. Za direktive NATURA 2000 odgode nema, dakle stupit će na snagu danom ulaska Hrvatske u EU, a Vransko jezero i Jasen su na listi hrvatskih NATURA 2000 područja

Park prirode Vransko jezero naveli su kao dionika u procesu, međutim u primjedbama na Studiju koje je poslao Park stoji da ta javna ustanova nije uopće bila uključena u procese izmjena prostornog plana Općine Biograd, niti ostalih koraka u svezi ovog golf projekta, niti je konzultirana prilikom izjave studije. „Ne može se prihvatiti tvrdnja izrađivača studije da je zahvat izgradnje i korištenja golf igrališta prihvatljiv za okoliš", zaključuje svoje primjedbe Park.

Kako se Hrvatska trsi krčiti put u EU, prihvatila je i uredbe o NATURA 2000, mreži najvažnijih područja za dugoročni opstanak niza ugroženih vrsta i staništa u Europi. Za direktive NATURA 2000 odgoda nema, dakle stupit će na snagu danom ulaska Hrvatske u EU, a Vransko jezero i Jasen su na listi hrvatskih NATURA 2000 područja.

Po proceduri o ekološkoj mreži koja je već usklađena s NATURA 2000 Ministarstvo kulture donosi odluku o tome da li je potrebno učiniti dodatni dio Studiji utjecaja na okoliš određenog projekta ako se za isti sumnja da bi mogao imati utjecaj na NATURA 2000 područje. U ovom slučaju, s obzirom da je planirani zahvat tik uz granicu zaštićenog područja, Ministarstvo kulture je po proceduri donijelo odluku da se mora izraditi i Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata na prirodu. Datum odluke Ministarstva je 8. veljače, a već početkom ožujka Glavna je ocjena na javnom uvidu zajedno sa SUO. Već sami datumi ostavljaju sumnju, da li je moguće učiniti ozbiljnu studiju u tako kratkom roku.

„Prema pravilnicima o zaštićenim vrstama koji su dio zakona o zaštiti prirode, ako su neke vrste prisutne samo u neko godišnje doba, potrebno je pratiti utjecaj na njih u to doba. SUO je jako površno napravljena, kao da nije ni napravljena, ne poštuje Bernsku (Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa) i Bonsku konvenciju (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta)", tvrdi ornitolog Ivan Budinski iz BIOM-a, Udruge za biološka istraživanja.

Pogled na izrađivače studije otkriva i da su ocjenu utjecaja projekta na okoliš, u ovom slučaju zapravo ptice, rade šumar i molekularna biologinja. Ni na popisu izrađivača same SUO nema nijednog stručnjaka ornitologa.

„Struka je samo dio referenci. Ako netko nije već radio ornitološka istraživanja, ona nije dovoljna", kaže Budinski.

„Nesudjelovanjem ornitologa u izradi Studije nije prekršena procedura, obzirom da izrađivač sam procjenjuje koji su mu stručnjaci potrebni za izradu studije. Međutim, nakon dostavljenih primjedbi izrađivač naknadno mora angažirati mjerodavne stručnjake. Pri tome treba spomenuti da si time što ne prepoznaje ili namjerno ne uključuje kompetentne stručnjake, izrađivač sebi stvara lošu referencu za izradu sličnih dokumenata u budućnosti", obrazložila je Ivana Krušec, glasnogovornica Ministarstva kulture.

Posebnu pozornost izaziva i problematika vode. Golf tereni su veliki potrošači vode, te zato sve manje prihvatljivi na sve sušem Mediteranu.

Eko-Zadar upozorio je da „nigdje nije dokazano da kemikalije neće dotjecati u Vransko jezero. Za ovakvo plitko jezero na rubu trofije dodatno opterećenje gnojivima moglo bi biti fatalno"

„Upitna je potrošnja vode koja će se koristiti za navodnjavanje. Jedno igralište s 18 rupa troši vode koliko i 8 000 domaćinstava. Prije dvije godine imali smo pet mjeseci bez kiše i na našem području raditi golf terene je neodgovorno prema stanovništvu", rekla je Atana Grbić iz Eko-Zadra.

U SUO je navedeno kako se za navodnjavanje neće crpiti voda iz javnih vodoopskrbnog sustava niti iz samog jezera, međutim, vodu će crpiti iz podzemlja, a što ju više budu crpili ulazit će više slane vode i zaslanjivati jezero.

„Na str. 67. čak je zaključeno da kapaciteti crpljenja vode neće biti upitni, ali da bi problem mogao nastati zbog prodiranja slane morske vode u vodonosnik! Crpljenja iz bušotina koja su napravljena za potrebe ove studije obavljena su krajem godine, u vodnom dijelu godine, a čak i kao takva pokazuju rizik od zaslanjivanja", upozorilo je Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode.

Eko-Zadar je u primjedbama upozorio i da „nigdje nije dokazano da navedene kemikalije neće dotjecati u Vransko jezero. Za ovakvo plitko jezero na rubu trofije dodatno opterećenje gnojivima moglo bi biti fatalno."

U odluci Ministarstva o Glavnoj ocjeni stoji i da je potrebno obraditi kumulativni utjecaj jer uz Baštijunski brig graniči s prostornim planom Općine Pakoštane gdje je predviđeno još jedno igralište, a u Zadarskoj županiji su ucrtana još tri igrališta, što nije učinjeno. Dakle, ne samo jedno već čak pet igrališta crpiti će podzemne vodne resurse koji opskrbljuju najveće hrvatsko jezero vodom.

Dok EU vrši veliki pritisak na svoje članice koje ugrožavaju NATURA područja, pa je tako Poljska, na primjer, odustala od gradnje trase autoceste Varšava-Helsinki kroz NATURA područje, dolinu Rospuda, Hrvatska se sada nalazi u procijepu između Nacionalne ekološke mreže i NATURA 2000 područja u koja ćemo ući ulaskom u EU. Zato se ovo razdoblje može zloupotrijebiti kako bi se progurali projekti koji će kasnije puno teže proći. Projekti koji sada dobiju potrebne dozvole neće se više moći zaustaviti.

„Prema odredbama Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš konačnu verziju SUO javnost će vidjeti tek kada ona već bude prihvaćena, te je tako upitno poštuje li ova uredba  pravo javnosti na sudjelovanje u svim fazama odlučivanja", kaže Željka Leljak Gracin, voditeljica Programa razvoja prava okoliša iz Zelene akcije.

Prema posljednjem istraživanju koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK, čak 82 posto građana smatra da razvoj golfa ne predstavlja strateški interes Republike Hrvatske.

U Biogradu se na dan održavanja javne rasprave 9. travnja održao i jedan apsurdan događaj, prvenstvo Hrvatske za novinare u kuhanju lovačkog gulaša. Novinari su u miru kuhali gulaš, lokalni mediji izvještavali o tome, a zavjera šutnje oko golf igrališta za koje gotovo nitko s kim smo razgovarali i u Zadru i Biogradu nije čuo, nastavila je funkcionirati besprijekorno.

Ključne riječi: Vransko jezero, golf tereni, Eko-Zadar
<
Vezane vijesti