Posljednja odluka koju je Vlada u ostavci donijela na svojoj posljednjoj sjednici možda je i najgora u njihovom kratkom mandatu. Šećer na kraju, završna 19. točna današnjeg dnevnog reda, bilo je usvajanje odluke o pokretanju postupka sklapanja štetnog trgovinskog ugovora između Kanade i Europske unije, CETA-Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (eng. Comprehensive Economic and Trade Agrement).
"Glavni cilj sporazuma je uspostavljanje modernih i povlaštenih gospodarskih odnosa EU s Kanadom. Sporazum će omogućiti bolji pristup kanadskom tržištu, a imajući u vidu odredbe o zaštiti ulaganja, ukidanje carina i postojećih prepreka, dodatno će se ojačati konkurentnost Treba imati na umu da ovo nije tehnička vlada, već vlada koja je u ostavci mjesecima, ili točnije - vlada kojoj je Sabor dao otkaz i koja ovim postupkom pred gotov čin dovodi buduću vladu i novoizabrani Saborhrvatskog gospodarstva. Pri tome treba naglasiti da sporazum neće izmijeniti europsko zakonodavstvo niti europske standarde", rekao je Miro Kovač, ministar vanjskih i europskih poslova na odlasku.
S njime se ne bi složili članovi inicijative Zaustavimo TTIP koji su vladajuće dočekali ispred Banskih dvora tvrdeći da tehnička Vlada uopće nema pravo donositi takvu odluku.
"Podsjećamo da prema čl.5. Zakona o primopredaji vlasti, tehnička Vlada ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ako bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ukoliko je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske, a za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost Vlade, nakon provedenih parlamentarnih izbora. Pritom, treba imati na umu da ovo nije tehnička vlada, već vlada koja je u ostavci mjesecima, ili točnije - vlada kojoj je Sabor dao otkaz i koja ovim postupkom pred gotov čin dovodi buduću vladu i novoizabrani Sabor", navode u priopćenju.
Osim na upitnu legalnost donošenja ovakve odluke, iz spomenute inicijative upozoravaju i na katastrofalne posljedice koje bi CETA mogla imati po radnička, socijalna, okolišna i druga prava.
"Sveobuhvatnost ovog ugovora i štetne posljedice koje bi iz njega mogle proizaći najbolje ukazuje činjenica da sam sporazum predviđa mehanizam koji stranim investitorima omogućava da u potpunosti zaobiđu nacionalna zakonodavstva te da pred međunarodnim arbitražama tuže države ako procijene da im je nekom državnom odlukom ili politikom umanjena vrijednost investicije", kazao je Hrvoje Radovanović iz inicijative Zaustavimo TTIP.Prkut: "Izrazito je zabrinjavajuć minimalan interes koji je hrvatski parlament do sada pokazao za ovu temu, poglavito imajući na umu da će ovaj trgovinski ugovor ograničiti suverenost nacionalnih parlamenata“
Drugim riječima, ako bilo koja državna odluka na neki način investitoru umanji očekivani profit, on može pokrenuti arbitražni postupak pred privatnim tribunalom. U slučaju CETA-e, taj je mehanizam nazvan Investment Court System ili ICS (o čemu smo već pisali , op.a.), a upravo je to jedna od odredbi o zaštiti ulaganja koja će, kako tvrdi Kovač, "ojačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva te neće mijenjati zakonodavstvo".
Posljednji primjer jedne takve arbitraže je nedavna tužba talijanske banke Unicredit, vlasnik Zagrebačke banke, protiv RH zbog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima.
"U isto vrijeme, sporazum ne predviđa mehanizam koji bi državama ili zajednicama omogućio da tuže investitora u slučaju kršenja radničkih ili okolišnih prava. Jasno je da ovaj sporazum stavlja interese krupnog kapitala ispred društvenih interesa te značajno ograničava mogućnost državnog djelovanja u javnom interesu", kaže Radovanović te dodaje da će tužbi poput spomenute u slučaju Franak, ako se CETA usvoji, biti mnogo više.
Iz inicijative također ističu da je ova odluka donesena bez adekvatne javne rasprave. U priopćenju navode da su javne rasprave o CETA-i provedene u velikom broju zemalja članica Europske unije u kojima su se građani, civilno društvo, sindikati, dio političkih stranaka i instance vlasti usprotivili ratifikaciji i usvajanju, ukazavši na štetnost ovog sporazuma.
"Izrazito je zabrinjavajuć minimalan interes koji je hrvatski parlament do sada pokazao za ovu temu, poglavito imajući na umu da će ovaj trgovinski ugovor ograničiti suverenost nacionalnih parlamenata“, istaknuo je Duje Prkut.
Indikativan je pokazatelj koliki interes vladajući prilažu ovoj temi je i taj da je sporna odluka donesena jednoglasno i bez rasprave. Spomenimo na kraju je posljednji sastanak kanadskih i europskih predstavnika oko CETA-e zakazan za 27. listopada u Bruxellesu. Ako dogovor bude uspješan i tekst ugovora prihvaćen s obje strane, prvo ide na ratifikaciju u Europski parlament, a onda u nacionalne parlamente.
