Bliži se datum rasprave o dvije interpelacije koje su, zbog projekta bušenja Jadrana, u saborsku proceduru poslali HDZ i velik broj ostalih Ne-Kukuriku zastupnika predvođenih Mirelom Holy. Kako naši novinari nisu u stanju pritisnuti političare i natjerati ih da o tome pričaju, široka javnost još, doduše, ne zna da je to jako vruća tema! No, zainteresirana javnost zna da se spomenuta rasprava mora, po zakonu, održati trideset dana nakon što su interpelacije urudžbirane u nekom nadležnom saborskom uredu. S obzirom da rok od trideset dana uskoro istječe, valjda će se u Saboru ipak držati zakona pa će to uskoro doći na dnevni red.
Nervoza
S tim u vezi, bilježi se u prošlom tjednu pojačana PR aktivnost Agencije za ugljikovodike, pa se na HTV-u nižu emisije u kojima se o toj temi "debatira". Dramaturgija tih emisija je smiješna. U njima se raspravlja kao da je tema svježa, kao da interpelacije nisu duboko zaorale u vrlo ozbiljne pravne i političke aspekte projekta "bušenja Jadrana" i kao da su ključni akteri cijelog procesa Agencija za ugljikovodike i civilno društvo, a ne tri Kome je toliko stalo držati Hrvatsku u prošlosti? Očito je to neki lobby koji baš ne kotira u G7. Ako ne kotira u G7, gdje onda kotira? Valjda u toj naftnoj regiji u srcu Europe ključne političke snage u zemlji. Ukratko, montira se priča da je cijeli problem sukob "agencije" i "aktivista", a ne pravna i politička bitka Kukuriku koalicije s jedne strane, te HDZ-a i ORaH-a s druge strane. Ova plitka montaža pokazuje da radi o poprilično prizemnom PR-u koji ne vodi računa o odnosima snaga na terenu. Zašto? Zato što ne treba dvojiti da stranačke mreže triju sukobljenih strana rasprostranjenih po cijeloj Hrvatskoj budno prate interpelacijski proces. Također, ne treba dvojiti da politički oponenti ovog Kukuriku projekta dobro znaju da Agencija za ugljikovodike nije autonomna u odnosu na Ministarstvo gospodarstva, isto kao što zainteresirana javnost razumije da si HDZ, u predizbornoj godini, sa svim strukturnim problemima na glavi koji uključuju i tekuće i buduće sudske procese, ne može dopustiti interpelaciju koja "ne drži vodu". Zbog toga je vrlo vjerojatno da je HDZ-ova interpelacija jako dobro sastavljena.
S druge strane, nema sumnje da Mirela Holy i političari koji su podržali zelenu interpelaciju dobro znaju da njihova, "zelena" mora biti barem jednako dobra, ako ne i jača od one HDZ-ove. Naime, uspjeh OraH-a na izborima u bitnom ovisi o uvjerljivosti i vjerodostojnosti njegovih interpelacijskih argumenta i političkoj pobjedi nad Kukuriku ekipom koja je sastavila postojeći projekt bušenje Jadrana. Čim je spoznaja o politički Kritički pogled omogućava da se shvati kako medijsko kanaliziranje javne odgovornosti za projekt na Agenciju za ugljikovodike govori o tome da su se šefovi projekta, zapravo, dosta prestrašili i da traže način da nekog gurnu u prvi plan, ustanovi li se u Saboru da jedna ili obje interpelacije "drže vodu"uvjetovanoj nužnosti da sustav proizvede promišljene interpelacije prisutnija, tim je kritičnije potrebno sagledavati kako tim interpelacijama Kukuriku koalicija suprotstavlja PR žargon Agencije koji ne bi prošao niti na studenskom debatnom natjecanju, a kamoli u ozbiljnom, zapravo, prvom, supstancijalnom razvojnom i političkom okršaju u hrvatskom Saboru. Kritički pogled, naime, omogućava da se shvati kako ovo medijsko kanaliziranje javne odgovornosti za projekt na Agenciju za ugljikovodike govori o tome da su se šefovi projekta, zapravo, dosta prestrašili i da traže način da nekog gurnu u prvi plan, ustanovi li se u Saboru da jedna ili obje interpelacije "drže vodu".
Zbog toga ne treba čuditi da je ministar gospodarstva u posljednje vrijeme jako nervozan. Nervoza se najbolje osjetila nedavno u Splitu kad je ministar gospodarstva, koji je dipl.ing, doveo u pitanje kompetencije sveučilišnog profesora samo zato što mu se ovaj na javnoj tribini, na kojoj je ministar reklamirao projekt bušenja Jadrana, suprotstavio?! Naime, u uvjetima u kojima dipl.ing. nije objavio niti jedan znanstveni rad a sveučilišni profesor ih je, zbog prirode sustava u kojem radi i statusa koji je u tom sustavu stekao, morao objaviti oko pedeset, to je zbilja bilo jako nepristojno. Što li će tek biti kad se Ministar suoči s tekstom Rogera Harrabina objavljenog 9. lipnja na BBC-ju povodom G7 sastanka koji komunicira političke stavove vodećih suvremenih svjetskih političara o fosilnim gorivima tj. o nafti? Nema nikakve dvojbe da će se nervoza pojačati. Ako ne sad odmah a onda za par godina, kad na scenu stupi nova generacija političara u Hrvatskoj. Evo zašto.
Ne treba čuditi da je ministar gospodarstva u posljednje vrijeme jako nervozan.(Foto: Denis Cerić, Hina)Rikverc Hrvatska!
Na nedavno održanom G7 sastanku svjetski su lideri: Barrack Obama, David Cameron i Angela Merkel, kako prenosi Roger Harrabin, najavili da fosilna goriva ne bi smjela biti dozvoljena niti u jednom ekonomskom sektoru do kraja stoljeća. Ciljevi koje su kao razvojni okvir na tom sastanku postavili, a koje urbi et orbi prenosi BBC, nisu obvezujući, ali jasno signaliziraju da dolazi "kraj fosilnim gorivima koja su poticala ekonomije od industrijske revolucije na dalje". Radi se, javlja dalje Roger Harrabin, o ključnom zaokretu koji pokazuje da svjetski lideri, na poticaj Angele Merkel, prepoznaju razmjer ugroze koju donose klimatske promjene pa sa svog G7 skupa, iz samog srca Njemačke, najavljuje novi razvojni cilj: G7 postfosilni i hrvatski fosilni napori predstavljaju dva posve suprotna razvojna vektora od kojih jedan vodi u budućnost a drugi u prošlost do sredine stoljeća smanjiti emisije od 40 do 70 posto, u usporedbi s 2010. godinom! Čitajući izvješće o tom ključnom zaokretu, ponovo sam pregledala naslovnicu naše Agencije za ugljikovodike koju tako voli HRT. To je, doista, zanimljiv uradak. Dosta detaljno opisuje simboličku dimenziju zaštitnog znaka Agencije ali zato dosta suzdržano prikazuje ljudske resurse kojima Agencija raspolaže. No, ono što je u samom sadržaju Agencijinih web stranica najzanimljivije, slogani su koje Agencija, kao neka vrsta nacionalnog naftnog promidžbenog ureda, pronosi. To su, naime, dva obećanja: "prema energetskoj neovisnosti" i "prema ekonomskom rastu" i jedno čvrsto pozicioniranje "Hrvatska – nova naftna regija u srcu Europe".
Kad čovjek razmisli o ovim sloganima u svjetlu prethodno spomenutog izvješća s G7 sastanka, kao i u svjetlu spoznaje da Agencija očito vezuje energetsku neovisnost i ekonomski rast za fosilna goriva i za naftni karakter Jadrana u srcu Europe, šokira ga spoznaja o fatalnoj zapuštenosti naših institucija. Pridruži li se ovoj šokantnoj spoznaji i uvid po kojem Agencija koristi pozicioniranje "Hrvatska – nova naftna regija u srcu Europe" usprkos činjenici da, po jednima, u Jadranu nema nafte a po drugima do 2020., dok se ne završe istražne radnje, nećemo znati ima li u Kukuriku koalicija suprotstavlja Mireli Holy i HDZ-u PR žargon Agencije za ugljikovodike koji ne bi prošao niti na studenskom debatnom natjecanju, a kamoli u ozbiljnom, zapravo, prvom, supstancijalnom razvojnom i političkom okršaju u hrvatskom Saboru Jadranu nafte, postavlja se pitanje: koji su to diletanti koji se ovim poslom bave, krčmeći pritom resurs na kojem se temelji gospodarski identitet nacije i koji su to neodgovorni likovi koji im sve to dozvoljavaju? Daljnja razmišljanja idu u pravcu spoznaje da G7 postfosilni i hrvatski fosilni napori predstavljaju dva posve suprotna razvojna vektora od kojih jedan vodi u budućnost a drugi u prošlost. Onda se čovjek zapita kome je toliko stalo držati Hrvatsku u prošlosti? Očito je to neki lobby koji baš ne kotira u G7. Ako ne kotira u G7, gdje onda kotira? Valjda u toj naftnoj regiji u srcu Europe. Napokon, u tom se racionalnom slijedu otvara i pitanje odgovornosti. Koje će saborska rasprava sigurno otvoriti. Naime, teško je zamisliti da će HDZ i/ili Holy propustiti uočiti izvješće na BBC-u. Pa priupitati tko je za taj razvojni i politički rikverc odgovoran? Naravno, postoji i mogućnost da od interpelacija i rasprave u Saboru ne bude ništa. Ali onda ćemo znati da je "srce" a i "duh" naftne regije u Saboru. Baš me zanima ova rasprava.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
