Željka Markić uz "parapolitičke" organizacije civilnog društva vidi veliki problem u medijima koji su "provodili ideje" bivše SDP-ove vlasti.
Iako je tema emisije bila odgoda donošenja Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću prema kojoj se financijska sredstva Naklade za razvoj civilnog društva smanjuju i do 70 posto, tj. za 30 milijuna kuna, razgovor se konstantno vraćao na djelovanje i financiranje "parapolitičkih" organizacija civilnog društva.Priča o tome kako će i dalje sve ostati u neprofitnom sektoru i kako će se povećati financijska potpora najugroženijim skupinama, manipulatorski je paravan za sve procese koji su u službi ukroćivanja, a u krajnjem slučaju i gašenja, "neposlušnih aktera"
Problematičnost prijedloga Uredbe u više navrata obrazložili su Mirela Travar, članica Savjeta za civilno društvo, i Enes Ćerimagić iz Zelene akcije. Travar je naglasila da postoji temeljno nerazumijevanje kako sustav funkcionira i kako se udruge financiraju. Objasnila je kako se potporama koje dodjeljuju ministarstva financiraju projekti, dok one Nacionalne zaklade omogućavaju infrastrukturu i stabilnost. "Kad uzimate Nacionalnoj zakladi koja jedina pruža taj tip podrške, onemogućavate udruge da provode programe", rekla je Travar.
Ilčiću nisu sporne, kako on kaže, neupitne organizacije civilnog društva, već one udružene u Platformu 112 među kojima mu najviše smetaju GONG, Centar za mirovne studije, CESI, Iskorak, Kontra, Ženska mreža (op.a. ostale nije mogao nabrojati). Spominje ih kao najveće gutače javnog novca, ali bez ikakvih razumnih i činjeničnih objašnjenja što je u emisiji u više navrata dokazao. GONG mu predstavlja najveći problem jer ga percipira kao najvećeg "uhljeba" iako je sasvim lako dokazivo kako je GONG upravo uplatio više sredstava u državni proračun, nego što ih je dobio.
"Udruge bi trebale izlaziti iz naroda i država bi im trebala pomoći u tome jer one su osnova civilnog društva", rekao je Ilčić i istaknuo kako su pojedine udruge od toga napravile biznis te da uopće nisu povezane s građanima. "Poanta je da imate organizirane građane koji se time bave zbog nekakve vrijednosti, potrebe ili interesa", objašnjavao je Ilčić zašto po njegovom shvaćanju CESI nije organizacija civilnog društva.
Očito prema Ilčićevom shvaćanju prava žena, mladih i LGBT osoba nisu vrijednosti kojima bi se ovo društvo trebalo baviti iz jednostavnog razloga – Ilčić se ne slaže s njihovim sustavom vrijednosti.
"Nije problem transparentnosti, već što država financira, a ovom novom Uredbom se to bolje definira jer će više novaca ići za demografiju, mlade, djecu slabijeg imovinskog statusa, sportske organizacije kojima je to potrebnije od GONG-a, CESI-a, Centra za mirovne studije i sličnih organizacija koje imaju po 20 zaposlenih", objašnjavao je Ilčić zašto je zadovoljan rezanjem sredstava za Nacionalnu zakladu.Očito prema Ilčićevom shvaćanju prava žena, mladih i LGBT osoba nisu vrijednosti kojima bi se ovo društvo trebalo baviti iz jednostavnog razloga – Ilčić se ne slaže s njihovim sustavom vrijednosti
"Vi cijelo vrijeme imate dvije-tri udruge na piku i bojim se da ste spremni žrtvovati i urušiti cijeli sistem zbog tih nekoliko udruga s kojima se ne slažete. Poanta demokratskog i pluralnog društva je postojanje aktera s kojima se vi ne morate složiti", rekao je Ćerimagić i objasnio kako infrastruktura podrazumijeva različite centre poput Centra za besplatnu pravnu pomoć, Centra za pomoć beskućnicima i slične od kojih direktno profitiraju građani.
"Udruge koje pomažu slijepima, invalidima nisu upitne i njih ćemo financirati", zadovoljno je rekao Ilčić i nastavio mantru o "lijevim udrugama koje su pomagale bivšoj vlasti". Kao primjer je istaknuo, opet, Platformu 112 kao "udrugu koja je prosvjedovala protiv ministra Zlatka Hasanbegovića", dok je Markić sporno što njena inicijativa/udruga/stranka U ime obitelji nije dobila novčanu potporu Nacionalne zaklade, kao i drugih organizacija civilnog društva, kada je provodila referendum o braku kao zajednici muškarca i žene.
Markić ističe kako je upravo "kontra strana" dobila novčanu potporu što smatra spornim. Ako se prisjetimo same suštine referenduma koji je neupitno bio usmjeren na uskraćivanje prava istospolnih zajednica, što je suprotno različitim zakonima i samim demokratskim postavkama o jednakosti i ravnopravnosti svih građana i građanki, moramo li se čuditi što njena inicijativa/udruga/stranka nije dobila financijska sredstva od Nacionalne zaklade? Ali, naravno, Markić je prešutjela donacije Grada Zagreba koje su, između ostalog, bile i osnova optužnice protiv Milana Bandića.
"Povjerenstvo za medije, koje je ministar Hasanbegović raspustio, imalo je 7 milijuna kuna na raspolaganju i od toga je 88 posto novca dobilo 12 istih neprofitnih medija, a na takav način je i Nacionalna zaklada dodjeljivala novac posljednjih godina, tj. sredstva su dobivale one udruge koje nemaju rezultate, volontere, one koje su povezani s političkom moći", rekla je Markić i istaknula kako nije zadovoljna Uredbom jer se opet više izdvaja za civilno društvo, nego za populacijsku politiku. Kako kaže, aktualna vlast im je obećala prije izbora da će se to promijeniti.
Iako Markić i Ilčić smatraju kako stvarna promjena mora biti potpuni prestanak financiranja nepodobnih udruga i povećano financiranje "obiteljskih" i "populacijskih", do promjena kakve je Markić prizivala je doista došlo. Prvo je ukinuto Povjerenstvo za neprofitne medije pri Ministarstvu kulture, zatim je smijenjena Mirjana Rakić u Vijeću za elektroničke medije, državnim proračunom se potpuno ukinula bilo kakva potpora neprofitnim medijima, brojni urednici na HRT-u su smijenjeni, a sada se "dovodi u red" i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Priča o tome kako će i dalje sve ostati u neprofitnom sektoru i kako će se povećati financijska potpora najugroženijim skupinama, koju je Markić je prešutjela donacije Grada Zagreba koje su, između ostalog, bile i osnova optužnice protiv Milana Bandićaplasirao ministar financija Zdravko Marić, a glorificirali je Ilčić i Markić, manipulatorski je paravan za sve procese koji su u službi ukroćivanja, a u krajnjem slučaju i gašenja, "neposlušnih aktera" koji se ne libe jasno kritizirati vlastodršce i javne aktere iz svih sfera društva i koji ovih godina obavljaju dužnosti države – skrb o manjinama, marginaliziranima i demokratskim procesima.
Nažalost u tom isključivo ideološkom obračunu najviše će izgubiti oni najpotrebitiji – mladi, osobe s invaliditetom, beskućnici, građani na rubu siromaštva – jer će im se oduzeti i ta mizerna potpora za provođenje programa i projekata koji se bave suzbijanjem siromaštva, povećanja zapošljivosti, inkluzije u društvo i sličnih, a sve zbog osobnih frustracija pojedinaca koji su došli na pozicije moći.
Ovaj članak je nastao u sklopu projekta "Dosta je mržnje!", uz financijsku podršku Fondova Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške za organizacije civilnoga društva, čiji je provoditelj za Republiku Hrvatsku Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Za sadržaj članka isključivo je odgovorna Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i on ni na koji ne način ne predstavlja službene stavove donatora.