Na kontaminiranim područjima Ukrajine, Bjelorusije i Rusije manje od 20 posto djece smatra se zdravima. Broj smrtnih slučajeva u te tri zemlje, u prvih 15 godina nakon katastrofe, procjenjuje se na 237 tisuća. Od samog početka nuklearne katastrofe u Černobilu prišlo se skrivanju podataka o količinama emitiranih radioaktivnih tvari, primljenim dozama radioaktivnosti i povećanoj smrtnosti na područjima zahvaćenim tom katastrofom.
Svega nekoliko zemalja donijelo je do sada razumne politike napuštanja nukelarne energije, dok nuklearni lobi i dalje uspijeva osigurati poticaje i izuzeća od minimalnih sigurnonosnih i demokratskih standarda u radu, ne samo na razini nacionalnih politika, već i na razini EU.Prema sporazumu između Hrvatske i Slovenije, nakon 2023. godine Hrvatska je obvezna preuzeti pola od ukupne količine niskog i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško. Zbrinjavanje tog otpada bit će jako skupo, ali ono donosi i još jedan veliki problem - gdje ga uopće skladišiti i odložiti?
"Černobil je, osim ljudske tragedije, imao veliki utjecaj diljem svijeta na skepsu vezanu za nuklearnu energiju, i samo se možemo nadati da neće biti potrebna još koja nuklearna katastrofa da se okonča korištenje te opasne i prljave tehnologije. Prije pet godina bila je još jedna velika katastrofa u Japanu, što govori da nema zemlje, nema društva, u kojem ta tehnologija može funkcionirati na toliko siguran način da nema nikakve opasnosti od katastrofe", rekao je danas Toni Vidan, voditelj energetskog programa Zelene akcije.
Nuklearne elektrane nisu ni "čisti" ni "zeleni" izvor energije. Cijeli ciklus goriva za nuklearne elektrane ima izrazito štetne utjecaje za okoliš i zdravlje ljudi, čak i onda kad sve funkcionira bez havarije, a za visoko radioaktivni otpad ne postoji adekvatan način dugoročnog zbrinjavanja.
Prava cijena nuklearnih elektrana ne dolazi na naplatu tijekom izgradnje - ona postaje očigledna tijekom godina, kada se valja pozabaviti sa svime što one donose i ostavljaju okolišu u kojem su izgrađene.
"Ovom akcijom želimo skrenuti pažnju na probleme u našem okruženju. Posebno riskantnim i neprihvatljivim smatramo dva projekta - planiranu gradnju nove nuklearne elektrane u Mađarskoj Praks NPP II, te najavljeno produljenje rada NE Krško za čak dvadeset godina. Zahtijevamo barem javnu raspravu u Hrvatskoj, raspravu u Saboru. Sabor bi trebao donijeti takvu odluku, a ne neko tijelo u Sloveniji", istaknuo je Vidan.
Namjeravano produljenje rada nuklearne elektrane Krško omogućilo bi njen rad do 2043. godine, iako bi je, prema projektu i međudržavnom sporazumu koji je ratificirao Sabor RH, trebalo početi zatvoriti 2023. godine. Zelena akcija naglašava kako je apsolutno neprihvatljivo takvo produženje rada nuklearne elektrane bez javne rasprave u Hrvatskoj i odluke Sabora o tome.Svega nekoliko zemalja donijelo je do sada razumne politike napuštanja nukelarne energije, dok nuklearni lobi i dalje uspijeva osigurati poticaje i izuzeća od minimalnih sigurnonosnih i demokratskih standarda u radu
Starenjem postrojenja, količine ispuštenih radioaktivnih tvari u okoliš tijekom rada nuklearke mogu dodatno rasti, a znatno se povećavaju i rizici od nepredviđenih kvarova koji mogu rezultirati katastrofalnim i dugoročnim štetama za zdravlje ljudi, okoliš i gospodarstvo.
Prema sporazumu između Hrvatske i Slovenije, nakon 2023. godine Hrvatska je obvezna preuzeti pola od ukupne količine niskog i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško. Zbrinjavanje tog otpada bit će jako skupo, ali ono donosi i još jedan veliki problem - gdje ga uopće skladišiti i odložiti? Tko bi htio skladište ili odlagalište radioaktivnog otpada u svom dvorištu?
Stanovnici s područja Trgovske gore to svakako ne žele, zbog čega učestalo prosvjeduju. Također, u vezi mogućeg skladištenja u Dvoru, studija utjecaja na okoliš još uvijek nije provedena, a lokacija Čerkezovac nije detaljno analizirana – očekuju se brojna dodatna mjerenja i procjene.
"Svi dosadašnji pokušaji hrvatske Vlade, kad je u pitanje zbrinjavanje radioativnog otpada, obilježeni su nepoštivanjem dijaloga i stavova lokalne zajednice. Takav objekt se ne može realizirati na lokaciji gdje za takvo nešto ne postoji podrška lokalne zajednice", istaknuo je Vidan. Dodao je kako bi rješenje moglo biti izvoz u zemlju koja ima uređeno odlagalište u lokalnoj zajednici koja je to demokratskim putem prihvatila. Biti će skupo, ali to je cijena koju ćemo morati platiti.
Zelena akcija podsjetila je danas i na zahtjeve prema Vladi i Saboru RH koje su iznosili povodom prijašnjih obljetnica černobilske katastrofe i koji su, naravno, nepromijenjeni:
- Obnavljanje moratorija na pripremu i gradnju nuklearnih elektrana u Hrvatskoj,
- Obustava tzv. "Hrvatskog energetskog nuklearnog programa",
- Aktivno zalaganje Vlade RH protiv gradnje novih nuklearnih reaktora u susjedstvu,
- Aktivno protivljenje najavljenom produženja radnog vijeka nuklearne elektrane Krško sa 40 na čak 60 godina,
- Zalaganje za temeljito preispitivanje sigurnosti rada nuklearne elektrane Krško i uspostavu trajnih mehanizama nadzora uz sudjelovanje predstavnika dijela struke i javnosti kritične prema korištenju nuklearne energije.
U prostorijama Zelene akcije (Frankopanska 1, Zagreb) danas u 14 sati, održava se tribina Černobil: tragedija i prekretnica, 30 godina Prava cijena nuklearnih elektrana ne dolazi na naplatu tijekom izgradnje - ona postaje očigledna tijekom godina, kada se valja pozabaviti sa svime što one donose i ostavljaju okolišu u kojem su izgrađeneposlije. Na tribini će govoriti Vesna Teršelič i Toni Vidan, aktivni sudionici antinuklearne kampanje potaknute černobilskom katastrofom.
Teršelić i Vidan će iznijeti svoja sjećanja i viđenje utjecaja ovog događaja koji je, po mnogima, bio presudan u urušavanju političkog povjerenja u sovjetski režim te imao iznimno velik utjecaj na razvoj okolišnog pokreta širom Europe.
U Zagrebu, svega nekoliko dana prije ove tragedije, osnovan je Svarun, ekološko i mirovno udruženje, čiji suosnivači su bili uvodničari ove tribine. Svarun je pokrenuo prvu pravu okolišnu kampanju upravo na temu nuklearne energije, potaknut černobilskom katastrofom.