Ovog su tjedna organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i mreža Europe Beyond Coal objavile novi izvještaj o zagađenju koje uzrokuju termolektrane na Zapadnom Balkanu.Nažalost, temeljna akcija za uspostavljanje zdravijih energetskih sustava, realizaciju neophodnih investicija i dodatnog opremanja energetskih postrojenja širom Zapadnog Balkana se ili odgađa ili jednostavno ignorira
Stare, neučinkovite i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane Zapadnog Balkana svake godine emitiraju nevjerojatne količine zagađujućih čestica u zrak. Samo u 2016. godini, njih 16 je ispustilo u atmosferu količinu sumpor dioksida uporedivu s količinom emitiranom iz ukupno 250 termoelektrana u Europskoj uniji. Nivo zagađenja sitnim česticama i dušikovim oksidima jednako je alarmantan.
Jedan od bitnijih nalaza istraživanja jest da se zagađenje zraka iz ovih termoelektrana ne zadržava unutar granica Zapadnog Balkana, zbog čega Europska unija podnosi veći dio zdravstvenih posljedica. To podrazumijeva 2.013 preuranjenih smrtnih slučajeva, ukupno 36.400 dana tokom kojih su djeca trpjela simptome astme, procjenjenih 1.418 bolničkih prijema i preko 600.000 izgubljenih radnih dana.
Nova analiza temeljena je na usuglašenoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije. Ona pokazuje kako svake godine zagađenje zraka iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu dovodi do 3.900 preuranjenih smrti, 8.500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i drugih kroničnih oboljenja. To u Europi prouzrokuje do 11.53 milijardi eura ukupnih zdravstvenih troškova.
"Zagađenje zraka ne poznaje granice te ono u Europi i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Ovo dodatno ugrožava već lošu kvalitetu zraka u zemljama članicama Unije, što posebno otežava napore zemalja koje graniče sa Zapadnim Balkanom da ispune europske standarde kvalitete zraka", izjavila je Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica ovog izvještaja.Stare, neučinkovite i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane Zapadnog Balkana svake godine emitiraju nevjerojatne količine zagađujućih čestica u zrak
Sporazum o Energetskoj zajednici (Energy Community Treaty), čijom primjenom se još od 2005. godine integriraju energetska tržišta Europske unije i njenih susjeda, predvidio je rok do 2018. godine za usklađivanje članica sa Zapadnog Balkana.
"Termoelektrane na ugljen i ostala fosilna goriva nisu samo zdravstveni rizik, već i financijsko i ekološko opterećenje za građane i građanke. Umjesto trošenja sredstava na već zastarjele tehnologije za proizvodnju energije, zemlje Zapadnog Balkana trebaju se okrenuti budućnosti, iskoristiti potencijale i ulagati u razvoj obnovljivih izvora energije, sunca i vjetra", komentirao je Luka Tomac, voditelj klimatskog programa Zelene akcije.
Nažalost, temeljna akcija za uspostavljanje zdravijih energetskih sustava, realizaciju neophodnih investicija i dodatnog opremanja energetskih postrojenja širom Zapadnog Balkana se ili odgađa ili jednostavno ignorira.
Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje.
