predavanje_ief.jpgU utorak, 28. studenog, u 13 sati u sklopu ciklusa Tribina IEF-a u knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku (Šubićeva 42, V. kat, Zagreb) održat će se predavanje Steve Đuraškovića Teorije totalitarizma, europska desnica i revizija prošlosti.

Nakon urušavanja komunističkog bloka u Europi europske zemlje u svoju političku agendu unose teorije totalitarizma kao okvir suočavanja s prošlošću Drugoga svjetskog rata. Rezolucijama Vijeća Europe iz 1996., odnosno 2006., te naposljetku rezolucijom Europskog parlamenta iz 2009. godine izjednačena je narav fašizma i komunizma - kako njihovih ideologija tako i zločina obaju režima. Iako su rezolucije smjerale na hvalevrijedno suočavanje s prošlošću komunističkih diktatura, u ovom ću predavanju pokazati kako su one otvorile Pandorinu kutiju povijesnog revizionizma koji prijeti vrijednostima liberalne demokracije i građanske Europe. Naime, uporaba teorija totalitarizma obezvrijedila je antifašistički konsenzus na kojem je počivala Europa nakon 1945. godine, a koji je sadržan u ideji kako su se antifašisti raznih ideoloških smjerova - od komunista do kršćanskih demokrata - ujedinili u zajedničkoj borbi protiv najvećeg zla čovječanstva: fašizma i nacizma. Pokazat ću kako je urušavanje europskog antifašističkog konsenzusa otvorilo prostor radikalno desnom povijesnom revizionizmu, tj. dokazivanju čak i veće zločinačke naravi komunizma u odnosu na fašizam, te koje opasnosti za liberalnu demokraciju proizlaze iz toga. Naposljetku, predavanje će, polazeći od problema teorija totalitarizma, pokazati kako se fašizam i komunizam ne mogu izjednačiti kako s obzirom na prirodu ideologije tako n i s obzirom na karakter počinjenih zločina. 

STEVO ĐURAŠKOVIĆ docent je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je povijest na Central European Universityju (CEU) u Budimpešti, a doktorirao na Fakulteti za družbene vede (FDV) Univerze v Ljubljani na usporedbi politika povijesti u Hrvatskoj i Slovačkoj u 1990-ima. Predaje kolegije Politike povijesti i Hrvatska politička povijest, a znanstveni interesi su mu nacionalno-integracijski procesi u srednjoj i istočnoj Europi, politike povijesti i suočavanje s prošlošću, te odnos komunizma i nacionalnog identiteta.