Svjetski dan Roma

Povodom tog dana razgovarali smo s Romkinjama i Romima iz Romske organizacije mladih Hrvatske koji su nas suočili s problemima s kojima se Romi danas suočavaju, predstavili svoj rad u organizaciji i objasnili zašto je Svjetski dan Roma važan za Romkinje i Rome diljem svijeta, osvrčući se posebno na hrvatski kontekst.

Rosa Oršuš dolazi iz Čakovca, ima 24 godine i studentica je na drugoj godini diplomskog studija javne uprave na Pravnom fakultetu u Osijeku.

"Međunarodni dan Roma jedan je od najvažnijih događaja u romskoj povijesti zbog donošenja odluke o romskoj zastavi i službenoj himni. Romska zastava sastoji se od zelene boje koja simbolizira zemlju, plave koja simbolizira nebo, a kotač u sredini predstavlja putovanja i migracije Roma kroz povijest. Na kongresu je usvojena i romska himna “Gyelem, Gyelem”, što znači ˝Idem, idem˝. Romi su kroz povijest često bili svirači i putujući zabavljači, pa je Međunarodni dan Roma ujedno i slavlje romske kulture u kojoj glazba ima posebno mjesto. Usvajanje romskog jezika također je posebno važno jer je naš jezik zapravo naša država.

Ovaj nas dan istovremeno podsjeća da moramo poraditi na podizanju svijesti o problemima s kojima se Romi susreću u svojoj svakodnevici, poput lošeg obrazovanja i stambenih uvjeta, niske stope zapošljavanja i niza drugih problema.

Većinsko stanovništvo ima mnogo predrasuda prema Romima, a najbolji lijek za to je interkulturalno obrazovanje u školama. U obrazovnim sadržajima bi se trebalo pisati o našoj kulturi kako bi se među djecom većinskog stanovništva poticala interkulturalnost. Također, zbog lošeg financijskog stanja romska djeca nemaju adekvatne uvjete za pisanje zadaća i rješavanja drugih školskih obaveza.

Roditelji Romi često ne podržavaju obrazovanje svoje djece jer nisu dovoljno svjesni njegove važnosti, ali to nije problem Roma nego većinskog stanovništva jer nas većina poslodavaca odbija zaposliti. Znamo za mnogo slučajeva u kojima Rom, recimo, nazove poslodavca preko mobitela i ovaj je zainteresiran da ga zaposli, no u trenutku kada ga ugleda ili kada mu se prilože dokumenti na kojima piše tipično romsko prezime, krene Romkinje su dvostruko diskriminirane, a budući da u kontekstu Romske organizacije mladih Hrvatske govorimo o mladim Romkinjama, diskriminacija je trostruka. One nemaju jednake mogućnosti sudjelovanja u političkom životu i rješavanja problema u samoj romskoj zajedniciizmišljati razloge zašto ipak ne treba radnika.

Hrvatska nema adekvatnu zdravstvenu skrb za Rome, a romska naselja često nemaju pristup osnovnoj infrastrukturi poput kanalizacije, struje i vode pa ne mogu držati do svoje higijene. Dio romskih naselja suočava se s problemom nemogućnosti odlaganja otpadnih materijala. U romskim naseljima nema "e" od ekologije, a često se nalaze na mjestima gdje se pale sekundarne sirovine što proizvodi toksične dimove koji štete dišnim organima. To je ujedno povezano sa zdravstvenim uvjetima u kojima ljudi borave. Poplave su također vrlo česte zbog neriješenih odvodnih kanala.

Među većinskim stanovništvom vlada mišljenje da Romima određene usluge nisu ni potrebne jer naprosto žive takvim načinom života. Smatraju da je to romska tradicija. Međutim, Romi ne žele tako živjeti, ali lokalne i državne vlasti zatvaraju oči na komunalne probleme u romskim naseljima. Spomenute vlasti ne rade gotovo ništa po tom pitanju, a stalno prebacuju krivnju s jedne na drugu ili naprosto krive romsku zajednicu za stanje koje ih je snašlo.

Romkinje su dvostruko diskriminirane, a budući da u kontekstu Romske organizacije mladih Hrvatske govorimo o mladim Romkinjama, diskriminacija je trostruka. One nemaju jednake mogućnosti sudjelovanja u političkom životu i rješavanja problema u samoj romskoj zajednici. Muškarci često smatraju da je Romkinjama mjesto u kući, da moraju brinuti o kućanskim poslovima i odgajati djecu. Iz tog razloga, dvije kolegice i ja u sklopu Forum teatra organiziramo predstavu "Imamo li izbora?" koja je doživjela premijeru 3. travnja u Čakovcu. Cilj nam je osvijestiti većinsko stanovništvo, kao i muškarce u romskoj zajednici o položaju Romkinja.

Romska organizacija mladih Hrvatske održala je radionicu za medijske radnice i radnike te studentice i studente novinarstva jer mediji imaju značajan utjecaj na percepciju Roma u javnosti. Edukaciju su im održale predavačice i predavači iz romske zajednice, odnosno članovi Romske organizacije mladih Hrvatske. Vrlo je važno da se promijeni percepcija medijskih radnica i radnika o Romima kako bi smanjili generalizaciju romske zajednice u medijima."

Poruka:

"Potičem sve mlade Rome i Romkinje da nastave svoje školovanje koje je ključ kojim ćemo promijeniti društvo, a samim time poboljšati sliku koju o nama ima većinsko stanovništvo. Nijedna Romkinja ni Rom ne smiju se sramiti svog identiteta već trebaju biti ponosni."

Marina Horvat ima 20 godina i studentica je Prava na Sveučilištu u Zagrebu, a ujedno je članica skupštine Romske organizacije mladih Hrvatske.

"Rad Romske organizacije mladih Hrvatske svodi se na osnaživanje i podršku mladim Romima iz naselja kako bi sami definirali probleme koji ih okružuju i osmislili rješenja za njih. Želimo stvoriti kanal koji će donijeti glas ljudima iz romskih naselja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Cilj je da imamo ravnopravno sudjelovanje Roma bez obzira na njihov spol, vjeru, dob i obrazovnu razinu kako bi svaka skupina definirala svoje probleme te stvorila i testirala rješenja. Romsko stanovništvo je najmlađe u Hrvatskoj, a potrebe su vrlo različite. Problemi sežu od prerane udaje i ranog dobivanja djece do diskriminacije pri zapošljavanju i diskriminacije na fakultetima. Praksa koju mi zastupamo pruža mogućnost svima da definiraju svoje probleme jer oni često nisu svodivi na zajednički nazivnik.

Nedavno nam je prihvaćen UNICEF-ov projekt "Učenje u jeku krize – unaprjeđenje procesa učenja romskih učenika". Cilj projekta je pružanje Problemi sežu od prerane udaje i ranog dobivanja djece do diskriminacije pri zapošljavanju i diskriminacije na fakultetimapomoći romskoj djeci koja polaze u osmi razred kako bi uspjela upisati srednju školu. Ujedno nudimo instrukcije iz svih predmeta polaznicima prvog i drugog razreda srednje škole. Osim što pomažemo u obrazovanju, zapošljavamo mlade Romkinje i Rome na mjesto tutora i mentora romskoj djeci. Tutori i mentori ne preuzimaju ulogu učitelja nego su posrednici između njih, roditelja i djece. Zapošljavamo najviše osoba iz područja pogođenih potresom, a osobno ću nakon što prođem edukaciju postati mentorica i tutorica djeci u gradu Zagrebu. Mnoga su djeca zbog pandemije izgubila volju za školom, neka uopće ne dolaze, a druga se boje. Mi smo ovdje da pružimo podršku.

Ove godine smo ušli u Mrežu mladih Hrvatske i na to smo posebno posebno ponosni jer nam je time omogućeno da mlade Romkinje i Romi kreiraju politike i za mlade i za Rome.

Međunarodni dan Roma je važan jer priznavanje naše zastave, himne i naziva "Rom" označuje potpuno novi način poznavanja Roma u svijetu. Time smo napravili veliki korak, ali su još veći koraci pred nama jer mnogi Romi žive na dnu društva; u segregiranim naseljima i predgrađima europskih gradova. Rad Romske organizacije mladih Hrvatske upravo se temelji na radu na tim lokalitetima i na stvaranju najboljih lokalnih rješenja koja se zatim mogu promicati na nacionalnoj i međunarodnoj razini."

Siniša Senad Musić obnaša dužnost potpredsjednika u Romskoj organizaciji mladih Hrvatske i voditelj je projekata. Ujedno vodi društveno poduzeće RoUm u kojem Romi i umjetnici spašavaju i prenamijenjuju otpad u predmete za unutarnji dizajn, a koje je osvojilo mnoge nagrade. Konzultant je i za međunarodne organizacije, a među njima i Roma Education Fond.

"Svjetski dan Roma za mene osobno znači prepoznavanje romske nacije u svijetu, a kao Romska organizacija mladih Hrvatske ga svake godine na neki način obilježimo. Ove godine imamo jako puno aktivnosti. U sklopu Arise Roma projekta kojeg provodimo zajedno s Centrom za mirovne studije i Udrugom Arterarij provodimo Tjedan jednakosti koji će se najprije održati u Zagrebu, a kasnije i u ostalih pet gradova u Hrvatskoj. U sklopu njega ćemo 7. travnja posjetiti obitelji u romskim naseljima kako bi ih informirali o njihovim pravima, prikupili informacije o diskriminaciji koju doživljavaju i uputili ih na adrese gdje to mogu prijaviti.

Na Svjetski dan Roma u Centru mladih Ribnjak ćemo s početkom u 12 sati popodne održati predstavu "Pogledaj me" koja je dobitnik nagrade od hrvatskog glumišta. Na temelju te predstave sam osobno postao prvi Rom koji je osvojio tu nagradu. Tada započinjemo i sa izložbom Barbare Matejčić i Ane Opalić, koja progovara što romska djeca žele biti kada odrastu i prikazuje slike kućanstava gdje uče.

Romska organizacija mladih Hrvatske je zamišljena kao platforma za mlade Romkinje i Rome koje želimo osnažiti da sami definiraju probleme s kojima se suočavaju i kreiraju rješenja za njih. Naša udruga je podijeljena u odjele, među kojima je borba protiv manifestacije anticiganizma, odjel za zapošljavanje, odjel za ravnopravnost žena itd. U samoj organizaciji u svakom trenutku moramo imati minimalno 50 posto članica i  Cilj nam je da se mlade Romkinje i Romi sudjeluju u kreiranju politika za mlade u Hrvatskoj, s obzirom da su mladi, i kreiranju politika za Rome, s obzirom da su Romičlanova koji su ispod 35 godina i minimalno 50 posto žena. Cilj nam je da se mlade Romkinje i Romi sudjeluju u kreiranju politika za mlade u Hrvatskoj, s obzirom da su mladi, i kreiranju politika za Rome, s obzirom da su Romi. Za sada smo ušli u krovnu organizaciju mladih u Hrvatskoj, odnosno Mrežu mladih Hrvatske, a nadamo se da ćemo u neko buduće vrijeme biti prihvaćeni u krovnu organizaciju Roma u Hrvatskoj "Kali Sara". Krajnji cilj nam je nulta stopa diskriminacije po etnicitetu, vjeri, dobi i spolu. Želimo da Romi aktivno doprinose ne samo romskoj zajednici nego i općoj zajednici na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Postoji li napredak u zadnjih nekoliko godina?

Područja kojima se najviše bavimo su obrazovanje i zapošljavanje. U obrazovanju se iz godine u godinu povećava broj Roma u predškoli, osnovnoj i srednjoj školi i fakultetu. Već nekoliko godina brojimo između 20 i 30 romskih studenata i studentica, a ove je godine broj dosegao čak 50. Obrazovanje je područje koje vidimo kao jedini izlaz Romkinja i Roma iz naselja i glavni uvjet za zapošljavanje i integraciju u društvo. Međutim, još uvijek se suočavamo s poraznim statistikama koje govore da je samo 30 posto Romkinja i Roma u dobi između 15 i 18 godina u sustavu obrazovanja. Nadamo se da će se to poboljšati.

Najčešće prijave diskriminacije dolaze iz oblasti zapošljavanja. Međutim, ono što moramo naglasiti je da Romkinje i Romi koji završe visoko obrazovanje u pravilu rade, a s odljevom stanovništva iz Hrvatske se otvorila prilika da mnogi Romi koji imaju završeno strukovno obrazovanje pronalaze put k zaposlenju.