Studenti zadovoljni prosvjedom

Bolonjska sekcija Kluba studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu izražava zadovoljstvo održanim prosvjedom. Zahvaljujemo na potpori Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, Savezu Samostalnih Sindikata Hrvatske, Zelenoj Akciji, Centru za mirovne studije i Mreži mladih Hrvatske. Zahvaljujemo svim studentima koji su nam se pridružili, ili su nas poduprli na drugi način, na entuzijazmu, a posebno našim kolegama u Puli koji su također organizirali sjajan prosvjed. Prosvjedi su 5. 11. održani u cijelom svijetu (primjerice još u Njemačkoj, Engleskoj, Austriji, Francuskoj, Kanadi, Liberiji, Bangladešu itd.), a međunarodni su koordinatori prosvjedâ istakli upravo hrvatske prosvjede u Zagrebu i Puli kao najorganiziranije i najuspješnije. Osim toga, pohvaljeni su i hrvatski mediji koji su prepoznali prosvjede kao dio globalne akcije i kao reakciju na probleme koji se javljaju u cijelom svijetu, a slika je i komentar hrvatskih prosvjeda, među ostalim, osvanula i u engleskom Guardianu. Hrvatski studenti nakon svega mogu biti samo ponosni na sebe. Nadamo se da je ovo uistinu buđenje studenata. Izlaskom na ulice mogu se mijenjati stvari jer je narod izvor legitimiteta vlasti, stoga vlast ne smije ostati gluha na glas naroda. Ovaj prosvjed svakako je jedan korak naprijed prema besplatnom visokom obrazovanju. Naš cilj još nije ispunjen, ali od njega ne odustajemo. Besplatno visoko školstvo znači da su studenti, koji se na fakultet upišu isključivo na osnovi svojih sposobnosti, oslobođeni participacije u troškovima studija, tj. da ne moraju plaćati nikakve školarine. To ne znači ni neograničen upis svih zainteresiranih na fakultete bez razredbenih ispita ni stipendiranje lijenčina i vječnih studenata, kako to neki krivo tumače. Besplatno školstvo je moguće i postoji u zemljama poput Danske, Švedske, Finske, Estonije, Norveške, Islanda, Francuske, Irske, Bjelorusije, Češke, Slovačke, Brazila, itd. Izjave poput besplatno školstvo nije realno odraz su jedino nedostatka političke volje i zapostavljanja socijalnih vrijednosti. Doista je nevjerojatno da država ne može izdvojiti nekoliko stotina milijuna kuna za pokrivanje troškova svih školarina koje danas studenti sami plaćaju. Državi to nije nikakav trošak (pogotovo znamo li na što se inače u Hrvatskoj novci troše - samo će na odštetu stranim bankama Hypo i Astaldi primjerice uskoro otići gotovo 600 milijuna kuna), a mnogim bi studentima i njihovim roditeljima to jako puno pomoglo. Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u znanost i znanstvena postignuća, u gospodarski, ali i kulturni razvoj ove države, koja će se dugoročno isplatiti u društvu znanja na koje se često pozivamo (što se empirijski može zaključiti iz primjera drugih država). Od Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora očekujemo Zakon o besplatnom visokom obrazovanju u Hrvatskoj. U emisiji Hrvatska uživo na HRT 1 u srijedu 5.11. državni tajnik Fuchs izjavio je da su preddiplomski studiji u Hrvatskoj besplatni, što apsolutno nije točno. Participacije u školarinama oslobođena je samo manjina studenata koji studiraju uz potporu ministarstva. U istoj emisiji izjavljeno je i da plaćaju samo 'ispodprosječni studenti što je izravno vrijeđanje više od polovice studenata u RH, da ne spominjemo kako mnoštvo studenata s vrlo dobrim i odličnim prosjekom mora plaćati studij na osnovi uspjeha na razredbenom postupku. Na mnogim fakultetima oslobađanje od plaćanja na temelju uspjeha NE POSTOJI pa nije jasno kako si je gospodin Fuchs mogao dopustiti ovakvu izjavu. Ona prelazi granice pristojnosti jer to više nije niti manipuliranje informacijama, već najobičnija neistina, kao i tvrdnje da država nema novaca za besplatno školstvo. Premda u ovom trenutku u Hrvatskoj studiranje još uvijek nije u potpunosti privilegija bogatih, zbog progresivna rasta cijenâ školarinâ realno je za očekivati da to vrlo brzo postane, a to nikako ne smijemo dopustiti. Ističemo kako obrazovanje mora biti dostupno svima prema sposobnostima, bez obzira na socioekonomsku pozadinu učenika. Također, komercijalizacija visokog školstva, kao i (djelomična) privatizacija koja za njom neizostavno slijedi, znači i gubljenje, ne samo financijske, neovisnosti visokoga školstva i ulazak tržišnih parametara u sfere u koje ne bi smjeli ulaziti ako nam je stalo do dobriti svih, a ne samo manjine. Nadamo se da će Vlada RH reagirati na naše zahtjeve te da će nam mediji pomoći u informiranju javnosti, budući se naš zahtjev ne tiče samo studenata, nego i društva u cjelini. Prosvjedom smo tek otvorili bitno društveno pitanje i nadamo se daljnjoj konstruktivnoj raspravi. Bolonjska sekcija Kluba studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu