nasta_rojc_autoportret.jpgPovodom Mjeseca ponosa Prostor rodne i medijske kulture K-zona, pod platformom 'Fierce Women', organizira predavanje o Nasti Rojc - jednoj od najvažnijih hrvatskih umjetnica i slikarica prošlog stoljeća. Rojc je strašna žena čiji je turbulentni život daleko nadilazio zadane vremenske okvire, obilježen pomicanjem granica tadašnjih ustaljenih normi i građanskih pravila na svim područjima. Predavanje će održati povjesničarka umjetnosti i sveučilišna profesorica Leonida Kovač u Društveno kulturnom centru 'Šesnaestica' (Ozaljska 16/II kat) u četvrtak, 6. lipnja, s početkom u 18 sati.

Nasta Rojc jedna je od najvažnijih hrvatskih slikarica, a njezin se opus primarno sastoji od portreta, autoportreta i pejzaža. Porijeklom iz dobrostojeće obitelji, nakon iscrpljujućih pregovora s ocem započinje slikarsko obrazovanje u privatnoj školi Otona Ivekovića gdje upoznaje bliskog prijatelja i slikara Branka Šenou - s kojim će desetak godina poslije, također zbog nagodbe s ocem, sklopiti formalni brak. Studij slikarstva nastavila je u Beču na Kunstschule für Frauen und Mädchen, te potom u Muenchenu gdje u Heimannovoj školi studira s Miroslavom Kraljevićem. Imala je brojne samostalne i grupne izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih je posebno uspješna bila ona u Londonu 1925. Osnivačica je Kluba likovnih umjetnica u Zagrebu, 1927.

Život i djelo Naste Rojc od velikog su značaja i za hrvatsku queer povijest. Po završetku Prvog svjetskog rata upoznaje svoju životnu partnericu Alexandrinu Onslow, članicu Scottish Women’s Hospitals for Foreign Services, te poznatu britansku sufražetkinju Veru Holme, s kojima 1925. i 1926. boravi u Engleskoj i Škotskoj. Po povratku u Hrvatsku dvije iznimne žene, Nasta Rojc i Alexandrina Onslow, među prvima otvoreno žive u istospolnoj izvanbračnoj zajednici u Zagrebu.

Zbog pomaganja NOB-u obje, već u godinama i bolesne, završavaju u ustaškom zatvoru 1943. Oduzetu imovinu ni nakon Drugog svjetskog rata nisu u potpunosti dobile natrag pa Nasta Rojc u siromaštvu umire na svoj rođendan 1964., petnaest godina nakon Onslow, pored koje je pokopana na zagrebačkom Mirogoju. Sve navedeno svjedoči o Rojc kao umjetnici i strašnoj ženi čiji je turbulentni život daleko nadilazio zadane vremenske okvire, obilježen pomicanjem granica tadašnjih ustaljenih normi i građanskih pravila na svim područjima.

Leonida Kovač je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica, te profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Od sredine 1980ih intenzivno se bavi feminističkom dekonstrukcijom heteronormativnih diskursa, s fokusom na režime reprezentacije, odnosno strukturalno nasilje u diskursu (o) umjetnosti i u vizualnoj kulturi.

Ključne riječi: kultura, strašne žene, nasta rojc
<
Vezane vijesti