Smrtnosni pesticidi

Kako je za Alert potvrđeno iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoj razvoja, proizvodi koji sadrže tvari zabranjene u Njemačkoj našim ratarima nude se sredstva tvrtke Bayer pod nazivima CHINOOK FS 200 (imidakloprid + beta ciflutrin), MESUROL FS 500, MESUROL GRANULAT i MESUROL WP 50 (metiokarb), te PONCHO FS 600 ROT (klotianidin), te preparati tvrtke Syngenta Agro CRUISER 70 WS i CRUISER FS 350 (tiametoksam). Pored ovih otrova prodaje i upotrebljava se 12 sredstava na osnovi imidakloprida različitih tvrtki, te po još jedno sredstvo na osnovi tiametoksama i metiokarba. Informacije o štetnosti ne postoje S obzirom da Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nije dostavljena nikakva informacija niti dokazi koji bi ukazivali na štetan utjecaj aktivnih tvari imidakloprida, tiametoksama, klotianidina i metiokarba u sredstvima za zaštitu bilja koja su registrirana u RH na zdravlje ljudi, životinja ili na okoliš, ta se sredstva i dalje nalaze u prometu u Republici Hrvatskoj, zaključuje se u izjavi glasnogovornice ministarstva Morane Begač. Kako je Alert 24. lipnja ove godine prvi izvjestio njemačke vlasti nakon pomora 50 do 60 posto pčelinje populacije u pokrajini Baden-Württemberg istraživanjem na uginulim pčelama utvrdile su da ih 99 posto sadrži otrovne tvari, koje su zatim zabranjene. Pod optužbom za marketing opasnih pesticida i time uzrokovanje masovne smrti pčela širom svijeta Njemačka koalicija protiv opasnosti od Bayera u ponedjeljak 25. kolovoza podnijela je tužbu javnom tužitelju u Freiburgu protiv Wernera Wenninga predsjednika Upravnog odbora Bayera. Koalicija je tužbu podnijela u suradnji s udruženjem njemačkih pčelara koji su, kako navode u priopćenju, izgubili 11,5 tisuća košnica nakon trovanja pčela pesticidima u svibnju ove godine. Glasnogovornik koalicije Philipp Mimkes kaže da prema njemačkim zakonima istraga može odvesti do pretrage prostorija tvrtke. U pomoru poharane su zajednice 700 pčelara, a istraživanje državnog Instituta Juliusa-Kuehna utvrdilo je da je katastrofu uzrokovala upotreba Bayerova insekticida Poncha. U srijedu 27. kolovoza Bayer je potvrdio da će pčelarima platiti odštetu od 2 milijuna eura. Ovisno o razini štete po košnici pčelarima će biti isplaćeno od 80 do 350 eura, 6,5 eura po kilogramu meda i 2,5 eura za izravne troškove. Za štete nanesene 700 njemačkih pčelara kojima je poumiralo 11,5 tisuća košnica Bayer će platiti odštetu od 2 milijuna eura Slovensko Ministarstvo poljoprivrede od 23. svibnja također je zabranilo upotrebu i promet sredstava Poncho, Cruiser i Gaucho kao i promet sjemena tretiranih aktivnim tvarima klotianidinom, imidaklopridom i tiametoksamom. Početkom svibnja masovno umiranje pčela u okolici Domžala prijavilo je 35 pčelara kojima je nestalo 500 pčelinjih zajednica, a u Grosuplju tri pčelara. Krajem svibnja pomor je zabilježen i u općini Brežice gdje je jednom pčelaru umrlo 89 pčelinjih zajednica. Hrvatska do sada zabranila 127 pesticida Na pitanje što je u Hrvatskoj učinjeno po pitanju zaštite od ovako štetnih pesticida u Ministarstvu poljoprivrede kažu da je Zakon o sredstvima za zaštitu bilja usklađen s europskim direktivama, a popisi dopuštenih sredstava također se usklađuju s europskim. Kako su tiametoksam, klotianidin i metiokarb na razini Europske unije dopušteni, ni u Hrvatskoj nisu zabranjeni, a imidakloprid još je u postupku ocjenjivanja nakon čega će biti odlučeno da li će se uvrstiti na listu dopuštenih sredstava u EU. O tome ovisi i da li će preparat biti dopušten u Hrvatskoj. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u zadnje dvije godine, rješenjima o zabrani sredstava za zaštitu bilja koja sadrže određene aktivne tvari zabranilo je 57 aktivnih tvari odnosno promet 127 sredstava za zaštitu bilja, izvjestilo je MPS. Vezano za opasnost za pčele zabranjene su dodatne dvije aktivne tvari u tri pesticida. U Hrvatskoj je, izvjestili smo , pomor pčela službeno zabilježen 2006. u Koprivničko-križevačkoj županiji gdje je nestalo oko 60 posto pčelinjih društava. Pojedinačni slučajevi prijavljivani su i u drugim našim krajevima, poput pčelara iz Kukunjevca Lauka Slavka. On je 2007. godine izgubio 25 posto od 120 svojih košnica a odmah je posumnjao na uljanu repicu koja je bila tretirana pesticidima već kada je bila u cvatu.