Foto: Denis Cerić, Hina<br>Foto: Denis Cerić, Hina
Bit će jako zanimljivo vidjeti kakvim se to protureketarskim paragrafima prijeti bankama Boris Lalovac i hoće li uistinu olakšati san temeljito unesrećenim kreditnim dužnicima. Osobito nakon što se otopi jednogodišnja ledena pokorica od 6,39 kuna za jedan CHF ili se obistini vradžbina guvernera HNB-a Borisa Vujčića: "Pazite, prijeti i euro!".

Opet predizbona bura u čaši vode: državni blagajnik Boris Lalovac paragrafima juriša na bankarsku utvrdu! Kaže: "Ogorčen sam! Banke ni nakon šest mjeseci nisu ništa ponudile kako bi se riješio problem građana zaduženih zajmovima u švicarskim francima!" A što je mislio!? Da će se strani vlasnici šuškavog kapitala u svojim filijalama-kćerima u RH prepasti ministra bankrotiranog bantustana, koji ionako ne može bez njih!? SDP-ova bi koalicija i siromaške glasove u biračkim kutijama. Neka im te kutije napune banke! Imaju računaZnade jako dobro čovjek s branika domaće asocijacije stranih banaka koliko je Lalovac mjesečno ovisan o brzinskim pozajmicama članica Hrvatske udruge banaka (HUB) Vladi za mirovine, plaće, otplatne tranše, dospjela jamstva i razne neodgodive dnevne izdatke iz inače jezivo praznog državnog proračuna…

Zašto se onda uzrujavati zbog Lalovca!? Ministar financija ionako je dobio od premijera zadaću predizborno prodavati rog za svijeću ne bi li se na populističko-demagoški parangal upecalo što više ribe. Tri i pol godine su Vlada, Lalovčev gazda u Ministarstvu financija Slavko Linić i državni novčani regulator Hrvatska narodna banka (HNB) šutke gledali dotepene lihvare kako krvnički deru stotine tisuća bijedom izluđenih građana, provode kamatnu torturu neviđenu u svijetu, ovrhama im otimaju jedini krov nad glavom, policijski izbacuju na ulicu obitelji s malom djecom i bolesnim roditeljima, puku sirotinju pretvaraju u golo roblje i - nikom ništa! Ni Banski dvori, ni Pantovčak niti "Visoki dom" nisu se opterećivali kolateralom: koliko je ljudi teško oboljelo, pa i umrlo Iz HUB-ova se priopćenja dade naslutiti da se banke ne kane odreći zelenaških zarada i da između redaka prijete Vladi EU-omzbog psihičkog sloma, očaja i osjećaja bezizlaznosti u što su ih smišljeno/programirano, sinergijski uvalili državna vlast i bankari. Koliko se brakova raspalo ili nije sklopljeno, koliko je djece unesrećeno…

Broj ovršenih građana i i onih s blokiranim računima približava se milijunu (trenutno 320 000 plus 320 000). Banke su navodno već ušle u vlasništvo oko 20 000 stanova. Za sada, samo organizirana samopomoć građanskog samoorganiziranja (udruge Franak, Blokirani…) pruža kakvu-takvu nadu u neravnopravnom otporu malog čovjeka, dužnika moćnim bankarima. I to je izglednije nego osloniti se na Vladu i HNB koji neupitnom matricom neoliberalnog/izrabljivačkog kapitalizma pomažu u pljačkanju vlastitih građana. Ako se premijer ili ministar financija neoprezno zalete prema bankarskim reketarima, čija gramzljivost prelazi granice zdravog razuma (otplaćuješ zajam i nakon 10 godina si dužan više od podignute glavnice!?), HUB-ov čelnik Zoran Bohaček iste stotinke sekunde skače na zadnje noge: "Tužit ćemo Vladu za kršenje zakona o slobodi poslovanja!" Hereza je pitati za bankarske profite, jer "sve je legalno i po zakonu".

Kome će i gdje članice HUB-a tužiti timaritelja svoje krave muzare? Tamo i onom gdje genijalan izum o kadiji koji i tuži i sudi prodaju pod Država je bila dužna stati bankama na rep, privesti ih svrsi i razlogu, istog trena kad ih je (dokapitalizirane s više od 80 milijardi kuna poreznih obveznika i pune kao brod) u bescjenje prodala strancima"kristalno čiste" svetinje neoliberalnog kapitalizma: tržište i profil umjesto čovjeka. Nisu Milanović i Lalovac baš takvi lajbeki, pa ne kuže kako bi se na tom sudištu provela Bijedna Naša. Javna je tajna da europske arbitrarne perike probiru i plaćaju baš interesi vlasnika i hrvatskih novčarskih filijala-kćeri. Bit će zato jako zanimljivo vidjeti kakvim se to protureketarskim paragrafima prijeti bankama Boris Lalovac i hoće li uistinu olakšati san temeljito unesrećenim kreditnim dužnicima. Osobito nakon što se otopi jednogodišnja ledena pokorica od 6,39 kuna za jedan CHF ili se obistini vradžbina guvernera HNB-a Borisa Vujčića: "Pazite, prijeti i euro!".

Lalovac će, navodno, izaći ususret dužničkom roblju samo "sveobuhvatnim zakonom o stambenom kreditiranju". Hajde, makar nešto. Ako uistinu bude učinkovito, odnosno operacionalizira pravednu podjelu kreditnog rizika. HUB se kune da razumije teško socijalno stanje u zemlji, pa će "poduzeti sve da se s institucijama države pronađe konstruktivno i trajno rješenje za korisnike stambenih kredita u švicarskim francima". Treba li vjerovati Bohačeku?

"Razočaran sam jer nakon šest mjeseci banke nisu još ništa ponudile", bio je ljutit Lalovac u video razgovoru za Jutarnji.hr. "Za mene je to vrlo neozbiljno budući da znaju da je problem u njihovim bilancama vrlo velik i da je to stvorilo socijalne tenzije u društvu. Nisam samo iznenađen već i ogorčen, jer cijelo vrijeme govore da će to biti i da samo što nisu, traže ustupke od države kroz razne porezne olakšice. Mi smo rekli da smo Gledajući samo profiterski interes svog neoliberalno-kapitalističkog svijeta, banke su uvelike kumovale i čak poticale kobno negativne trendovespremni, ali da prvo želimo čuti njihovo mišljenje. Neprihvatljivo je da netko može imati glavnicu koja je danas veća nego prije 10 godina kada ju je uzimao."

Banke su se kompromitirale totalnom socijalnom neosjetljivošću, a dvije-tri prošle vlade, uključujući Milanovićevu, i socijalnom bešćutnošću i kobnim nemarom prema državnim i pojedinačnim interesima žitelja. Nedopustivo je da strani bankari kolonijalno satiru RH i novčarski kamatare građane, a to ni približno ne rade u svojim i drugim zapadnim zemljama. Deviznu su klauzulu, navodno, uveli zbog rizika ulaganja u RH i nepouzdanosti kune kao stabilne obračunske valute. Ta se lihvarska demagogija brzo prokazala kao drugo ime za reket, pljačku i nasilno guranje građana (i cijele države) u dugoročno dužničko ropstvo. Bez obzira na katastrofalne socijalne i gospodarske posljedice, političke i ine tenzije.

Prema Lalovčevim podacima, strane su banke samo u razdoblju krize izvukle iz Bijedne Naše u svoje matične zemlje više od 10 milijardi kuna zarade. "Pitam, odakle su stvorile tu dobit!" Državni blagajnik bi to morao znati, izvijestiti javnost i postupiti u državnm interesu, a ne razbacivati se retoričkim pitanjima. Odavna više nije tajna da su samo banke, kriminalci i profiteri prosperirali usred recesije. Eksponencijalno je propadalo Javna je tajna da europske arbitrarne perike probiru i plaćaju baš interesi vlasnika i hrvatskih novčarskih filijala-kćerisve vrijedno, preneseno "osamostaljenjem" iz SFR Jugoslavije - od gospodarstva (ponajviše industrija i poljoprivreda) do ekologije, zaštite radničkih, ljudskih prava i socijalne sigurnosti. Lakomisleno je uništen srednji društveni sloj, drastično je smanjen broj radnih mjesta, bijela kuga uzima Bijednoj Našoj oko 10 000 novorođenčadi godišnje, lijepa i bogata zemlja postaje žuljevito mjesto za mirnu starost i čak životno opasna mladim naraštajima…

Gledajući samo profiterski interes svog neoliberalno-kapitalističkog svijeta, banke su uvelike kumovale i čak poticale te kobno negativne trendove. Država je bila dužna stati bankama na rep, privesti ih svrsi i razlogu, istog trena kad ih je (dokapitalizirane s više od 80 milijardi kuna poreznih obveznika i pune kao brod) u bescjenje prodala strancima. Kao, naši ljudi ne znaju njima upravljati! Pokazalo se da hrvatski prke, lukovići, mudrinići… itekako znaju upravljati. Novcem svojih sugrađana u džepove talijanskih, austrijskih, njemačkih, francuskih, itsl. novčanih centrala. Sada, kad je vrag uistinu odnio šalu, kada dužničko samoorganiziranje neugodno peče pod noktima, političarima zvoni predizborno zvono. I zato dižu halabuku koja u suštini nije drugo doli - bura u čaši vode!

Jest da je pravosudni vrh nedavno presudilo da su banke neovlašteno pljačkale dužnike u švicarcima, pa im moraju vratiti preplaćeno, sa zateznom kamatom, ali time nije osobito pomogao riješiti problem. Zadovoljština je paradna za javnost, načelna, paušalna i uglavnom neostvariva. Više pogoduje bankama, nego opljačkanim klijentima. Svi koji su masno otplatili ili još otplaćuju zelenašku ujudurmu, upućeni su na privatne tužbe, a to je teško ostvariti, većini nemoguće. Uglavnom nemaju ni znanja niti novca za preskupu pravdu. Čime platiti "zlatne" odvjetničke usluge, sudbene pristojbe, parnične troškove, žalbe, protužalbe, ekspertne izvide/uvide, možebitno dočekati ionako neizvjestan kraj sudbenog maratona. Banke imaju neslućene mogućnosti odvjetničkih akrobacija u izigravanju pravde, ali i novca i neograničeno vremana za otezanje/odgodu negativnog rješenja.

Zoran Milanović - njegova se vlada, kao i prethodne, odlikovala socijalnom bešćutnošću i kobnim nemarom prema državnim interesima i pojedinačnim interesima građana. (Foto: Damir Senčar, Hina)<br> Zoran Milanović - njegova se vlada, kao i prethodne, odlikovala socijalnom bešćutnošću i kobnim nemarom prema državnim interesima i pojedinačnim interesima građana. (Foto: Damir Senčar, Hina)

Bijedna je Naša dužna ozakoniti jedinstveno i jeftino rješenje, kojim će obvezati banke na vraćanje preplaćenih svota i plaćanje zatezne kamate. Oštećenim građanima ništa ne znači to što ih se upućuje na privatne tužbe radi (upitnog) povrata novca. Iz HUB-ova se priopćenja dade naslutiti da se banke ne kane odreći zelenaških zarada i da između redaka prijete Vladi EU-om: "Što se tiče zakona o stambenom kreditiranju, čije se donošenje najavljuje, on se ionako mora donijeti jer tako nalaže europska direktiva. Nadamo se da će se u zakonu primijeniti standardi upravo onako kao što ih postavlja direktiva (bez dodatnih netržišnih ili administrativnih ograničenja)."

Prva pojedinačna presuda Općinskog suda u Gospiću ovih dana protiv Privredne banke Zagreb možda je iznimnka koja potvrđuje pravilo. Banka Ministar financija ionako je dobio od premijera zadaću predizborno prodavati rog za svijeću ne bi li se na populističko-demagoški parangal upecalo što više ribemora vratiti tužiteljici preplaćenih 11.445,67 CHF u kunskoj protuvrijednosti, sa zateznom kamatom, te podmiriti sve troškove sudskog postupka. PBZ će se, dakako, žaliti Županijskom sudu u Karlovcu, pa se maraton nastavlja. Kako, vrag će ga znati.

Reklo bi se, eto, država se prenula. Makar i predizborno, ali… Prebacivanje loptice preko mreže više sliči dječjem badmintonu nego tenisu. Drži li ministar Lalovac, zapravo, figu u džepu!? Vjerojatno da, jer nitko ne jamči da će nečega i biti od njegove priče. Novi bi kreditni paragrafi mogli na prvo čitanje u Hrvatski sabor najranije u rujnu, gotovo na kraju Vladina mandata. Na Lalovčevu "zauzetost" za opljačkane i obespravljene građane baca sjenu sumnje najnoviji potez: Država počinje vraćati preplaćeno poreznim obveznicima, ali ne i blokiranima. Njihov povrat ide - vjerovnicima, dakle bankama, ne sirotinji na zaštićene račune u Fini! Socijalan potez socijaldemokrata, nema što! Sramota.

Milanović i Lalovac pokazali su šipak sirotinji. Blokirani nemaju pravo na povrat poreza. A SDP-ova bi koalicija i te siromaške glasove u biračkim kutijama. Neka im te kutije napune banke! Imaju računa.

Ključne riječi: banke, Udruga Franak, krediti, Boris Lalovac
<
Vezane vijesti