U pismu pravobraniteljici Vidović SNH ukazuje na "neodrživu situaciju u Večernjem listu gdje troje sindikalnih povjerenika ima (već godinama) najnižu plaću od svih stalno zaposlenih novinara". Ističu kako su sva nastojanja sindikalnih povjerenika iz Večernjeg lista da dobiju objašnjenje zbog čega – i na temelju kojih i kakvih kriterija - imaju najnižu plaću ostala su bez valjanog i argumentiranog odgovora.Zbog nedorečenog "novog" Zakona o radu iz 2014. sud primjenjuje "nevažeći" Zakon o radu iz 2009. koji je Hrvatski sabor stavio van snage u kolovozu 2014. Po Zakonu iz 2009., koji više ne vrijedi od 2014., Općinski sud u Puli dao je suglasnost na Gregorovićev otkaz 2017. godine i to bez provedenog njegovog saslušanja
U pismu navode i primjere iz Glasa Istre, gdje su posljednjih godina sindikalni povjerenici dobivali otkaze iako bi Zakonom o radu trebali biti zaštićeni. Redom su otpuštani Noel Mirković, Dubravka Blaško, Maša Jerin, Slaven Legović i, kao posljednji u nizu, Paulo Gregorović.
Model je, napominju iz SNH-a, uvijek isti - sindikalci se proglase tehnološkim viškom i potjera ih se na cestu. Umjesto njih, poslodavac odmah, ne čekajući ni minimalnih šest mjeseci, angažira druge novinare, često jeftinije agencijske radnike ili studente, koji nastavljaju obavljati isti posao koji su radili otpušteni novinari.
"Uvjeti za sindikalni rad u privatnim su medijima sve teži, a time i položaj sindikalnih povjerenika. U nekim medijskim kućama, primjerice 24 sata, RTL, Nova TV, i nema sindikalnog udruživanja jer je zaposlenicima uvijeno stavljeno do znanja da oni kod sebe ne žele nikakav sindikat", govori nam Anton Filić, predsjednik SNH-a.
Pravobraniteljici Vidović obratili su se za pomoć kao osobi i instituciji opunomoćenoj od Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima RH i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama. Jedno od tih prava je i pravo na sindikalno organiziranje i zaštitu sindikalnih povjerenika.
"Vidjet ćemo što će biti od našeg obraćanja pravobraniteljici, no iskustva s inspekcijama pa i s pravosuđem su vrlo loša posljednjih godina. Imali smo vrlo dobru suradnju s Državnim inspektoratom dok ga nisu rasformirali i inspektore rasporedili po ministarstvima. Tim činom je nestao Inspektorat kao nezavisna institucija. U suradnji s nekadašnjim Državnim inspektoratom postignuti su znatni uspjesi u legalizaciji plaća u medijima i smanjivanju rada na crno jer je SNH u suradnji s povjerenicima pozivao državne inspektore u sve medije u RH kad god je trebalo rješavati neki veći problem", objašnjava Filić.
Dodaje i kako je nakon rasformiranja Državnog inspektorata bilo par pokušaja Sindikata SNH-a da se kontaktiraju inspektori za rad, ali bez odjeka. "SNH vodi više sudskih postupaka zbog povrede radnih prava svojih članova, često dugotrajnih i s razočaravajućim ishodom. Otkaz kolegi Paulu Gregoroviću u Glasu Istre u končanici je odredio sud. Nisu prošle niti tužbe za mobbing nekih naših članova, iz čega se jasno može zaključiti da je naše pravosuđe pravosuđe krupnog kapitala. To je pravosuđe koje hvata sitne lopove po Europi, a Kutli, vrlo važnom kad su u pitanju mediji, i sada Todoriću, ostavlja da se iz daljine podsmjehuju onima koje su opljačkali", komentira Filić.
Probleme produbljuje i nezavidna situacija u većini redakcija u kojima je, izgleda, ponekad novinar novinaru vuk. Kad je u pitanju podrška kolega novinara i novinarki – nerijetko egzistira manjak solidarnosti sa sindikalnim povjerenicima u slučajevima u kojima im se prijeti otkazom (ili daje otkaz) te snižavaju plaće.Gregorović ističe kako je Uprava rješavala vlastita kršenja zakona tako da je uručila nezakonit otkaz predstavniku radnika (sindikalnom povjereniku i/ili članu radničkog vijeća) i tako svakom radniku koji je javno podržao takvog sindikalnog povjerenika
"Ponekad se čini da su sindikalni povjerenici ostavljeni sami sebi, da se od njih očekuje da će sami riješiti svoje probleme. U tom smislu moramo jačati svijest kod naših članova i ostalih zaposlenika da i oni moraju brinuti o pravima i položaju sindikalnih povjerenika, da ih ne smiju ostavljati same na vjetrometini. Ako budemo tolerirali očitu diskriminaciju sindikalnih povjerenika, naši će sindikati postati nemoćni i nedjelotvorni, budući da se više nitko neće usuditi obnašati funkciju koja u jednom slučaju znači otkaz, a u drugom najnižu plaću", govori Filić.
O situaciji u Glasu Istre i položaju sindikalnih povjerenika općenito razgovarali smo i s Paulom Gregorovićem, donedavno jedinim članom Radničkog vijeća i glavnim sindikalnim povjerenikom u Glasu Istre, koji je dobio otkaz ove godine. Nakon dobivenog otkata, Gregorović je imenovan Regionalnim povjerenikom SNH-a za Istru i predstavnik SNH-a za Glas Istre.
"Odnos između Uprave i sindikalnih povjerenika u Glasu Istre je borben, a nikako partnerski. Povjerenici sindikata učestalo ukazuju Upravi na kršenje Zakona o radu. Pod učestalo mislim na čak nekoliko dana uzastopce ili 'samo' nekoliko puta mjesečno. Kršenje zakona se odnosilo na postupanje i donošenje odluka koje su tretirale rad i prava sindikalnih povjerenika, člana radničkog vijeća i ostalih radnika koji nisu ni povjerenici ni predstavnici radnika. Kako je Upravu baš briga što se krši zakon - povjerenik sindikata podnosio je kaznene prijave, pozivao inspekcije rada u nadzor i slao priopćenja medijima o tome", priča nam Gregorović.Iz SNH-a upozoravaju da su sva nastojanja sindikalnih povjerenika iz Večernjeg lista da dobiju objašnjenje zbog čega – i na temelju kojih i kakvih kriterija - imaju najnižu plaću ostala bez valjanog i argumentiranog odgovora
Ističe kako je Uprava rješavala vlastita kršenja zakona tako da je uručila nezakonit otkaz predstavniku radnika (sindikalnom povjereniku i/ili članu radničkog vijeća) i tako svakom radniku koji je javno podržao takvog sindikalnog povjerenika ili je sam odlučio ukazati na kršenje zakona.
"To je u Glasu Istre modus oprerandi Uprave od 2006. godine kada je nezakonit otkaz dobio član Radničkog vijeća. Nastavilo se 2014. s otkazima četvorici sindikalnih povjerenika te u 2017. s otkazom jedinom članu Radničkog vijeća i ujedno glavnom sindikalnom povjereniku. Valja naglasiti da su oni povjerenici koji su tužili Glas Istre dobili satisfakciju da ih je sud vratio na posao i da im je tvrtka morala isplatiti sve plaće za vrijeme koje su proveli doma bez posla", objašnjava Gregorović.
Kada je u pitanju međuredakcijska i intraredakcijska solidarnost, Gregorović objašnjava kako situacija nije jednostavna kao što se možda čini na prvu. "Sindikalni povjerenci i novinari su jednako nezaštićeni pred zakonom od otkaza i smanjenja plaća. Oni koji su se odlučili osporavati takve odluke traže pomoć od sindikalnih povjerenika, a ostali idu svojim putem. U načelu, polovica radnika osporava otkaze, a druga polovica se ne buni. Tako je bilo 2014. kada je gotovo 15-ak otpuštenih radnika sudskim putem osporilo otkaz, a 15-ak nije ni tužilo zbog nezakonitog otkaza. Tako je bilo i 2016. kada je sedmorici radnika uručen otkaz, a samo njih troje je tužbom krenulo to osporavati", govori.Sindikalce se proglasi tehnološkim viškom i potjera ih se na cestu. Umjesto njih, poslodavac odmah, ne čekajući ni minimalnih šest mjeseci, angažira druge novinare, često jeftinije agencijske radnike ili studente
S druge strane, Gregorović je posebno kritičan prema nadležnim institucijama koje ne rade dovoljno na zaštiti sindikalnih povjerenika.
"Možemo slobodno reći da rade na tome da sindikalni povjerenici budu nezaštićeni. Zapravo, dojam je kako su čelni ljudi Ministarstva rada zapravo podružnica Hrvatske udruge poslodavaca te da nikako nisu servis radnicima i sindikatima. Kada kažem čelni ljudi Ministarstva rada ne mislim samo na sadašnju garnituru Vlade u kojoj je HDZ većinska stranka, već i na prošlo razdoblje kada je na toj poziciji bio SDP", objašnjava.
Navodi i primjer kada je u kolovozu 2014. donijet novi Zakon o radu, kojim je izmjenjena mogućnost davanja otkaza sindikalnim povjerenicima i članovima Radničkog vijeća. Do tada su poslodavci trebali tražiti suglasnost od Suda, a s novim zakonom je sud trebao biti razvlašen, a ta se suglasnost trebala tražiti u arbitražnom postupku.
"U Zakonu iz kolovoza 2014. u članku 233. st. 2. proizlazi da će ministar u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona donijeti Pravilnik koji će biti određen način izbora arbitara, arbitražni postupak te način objavljivanja administrativnih poslova za taj postupak. Međutim, Pravilnik nije objavljen nakon šest već nakon 20 mjeseci, u travnju 2016. Zatim, tim Pravilnikom bio je definiran rok od šest mjeseci do kada će biti donijet popis arbitara, odnosno do kraja listpada 2016. No, do svibnja 2017. arbitri još nisu imenovani, pa stoga se Pravilnik iz 2016. i Zakon iz 2014. nije mogao primjeniti niti ove godine", priča Gregorović.Filić: "U nekim medijskim kućama, primjerice 24 sata, RTL, Nova TV, i nema sindikalnog udruživanja jer je zaposlenicima uvijeno stavljeno do znanja da oni kod sebe ne žele nikakav sindikat"
Zbog nedorečenog "novog" Zakona o radu iz 2014. sud primjenjuje "nevažeći" Zakon o radu iz 2009. koji je Hrvatski sabor stavio van snage u kolovozu 2014. Po Zakonu iz 2009., koji više ne vrijedi od 2014., Općinski sud u Puli dao je suglasnost na Gregorovićev otkaz 2017. godine i to bez provedenog njegovog saslušanja.
"Uvjeren sam da bi se saslušanje sigurno održalo u arbitražnom postupku pa bi se donijela i pravednija odluka od one koju je donio sud. Ako institucije nastave ovako aljkavo raditi možemo očekivati da će Zakon o radu iz 2018. (koji se sada najavljuje) biti u punoj funkciji za desetak godina, ako i tada", zaključuje Gregorović.
Što i kako dalje? O ugnjetavanju sindikalnih povjerenika pisati i sindikalno udruživanje braniti. Na taj se način brani hrvatsko radništvo, u ovom slučaju novinare i novinarke, ali i prava svih drugih radnika i radnica.
