Ljubljanski Institut za bliskoistočne i balkanske studije tvrdi da srpski entitet u BiH ilegalno naoružava policiju

Republika Srpska tajno se naoružava i priprema za osamostaljenje, tvrdi u najnovijoj analizi Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane. Ministri unutarnjih poslova Republike Srpske (RS) i Republike Srbije Stanislav Čađo i Ivica Dačić, bez znanja države BiH, razgovarali su 6. rujna u Banjoj Luci o promicanju suradnje dviju policija. Tom prilikom nije se razgovaralo o uhićenju haaškog optuženika Ratka Mladića, ali jest o naoružavanju RS-a preko MUP-a i policije jer je netransparentno naoružavanje preko Oružanih snaga BiH gotovo neizvedivo, budući da su ustrojene kao zajednička institucija i pod snažnim su monitoringom NATO-a, stoji u analizi koju je IFIMES objavio u povodu predstojećih lokalnih izbora u BiH 5. listopada. IFIMES je u odjeljku o naoružavanju i švercu oružja u BiH analizirao putovanja ministra Čađe proteklih tjedana po državama regije, gdje je ovaj razgovarao s kolegama ministrima unutarnjih poslova bez ikakve suglasnosti službenoga Sarajeva. Čađo je, primjerice, poslije sastanka s kolegom u Podgorici pred novinarima komentirao pregovore Crne Gore i BiH o državnoj granici, što uopće nije u nadležnosti entiteta, pa tako ni MUP-a RS. Proteklih mjeseci ministar Čađo sastajao se s ministrima unutarnjih poslova iz zemalja regije, bez znanja države BiH. Indicije upućuju na tajne aktivnosti RS-a u segmentu naoružavanja i priprema za osamostaljivanje, navodi IFIMES, koji na svojoj internetskoj stranici navodi da je Global Development Network iz Washingtona relevantnost njegovih istraživanja procijenio na 93 posto. IFIMES ističe i da je Čađo 22. kolovoza u Sloveniji sa slovenskim ministrom policije Dragutinom Mateom razgovarao o suradnji slovenske policije i policije RS-a, koja je odgovorna za genocid u Srebrenici. IFIMES tvrdi da su RS-u dragocjena slovenska iskustva pri naoružavanju prilikom ostamostaljivanja jer je Slovenija, pripremajući se početkom devedesetih za samostalnost, zaobilazila JNA naoružavajući se preko policije. Dodatni razlog za sumnju u neobične poslove policije srpskog entiteta IFIMES pronalazi u činjenici da reforma policije u BiH, premda formalno prihvaćena, nije uspjela. Tri europska načela o ujedinjenju policije nisu primijenjena jer su doneseni zakoni koje nije moguće implementirati u praksi, nego se samo cementira postojeće stanje koje ugrožava sigurnost BiH, regije i EU, tvrdi IFIMES, pozivajući da se istraži nelegalna trgovina oružjem koja je u BiH razvijena djelatnost. Međunarodna zajednica do te je mjere izgubila interes za BiH da njezin visoki predstavnik u toj zemlji Miroslav Lajčak u inozemstvu više ne može doprijeti do razine više od političkoga direktora. O tome se Lajčak već drugi put u kratkome vremenu požalio hrvatskome državnom vrhu, sa čijim je predstavnicima u ponedjeljak razgovarao u Zagrebu. Istodobno, Milorad Dodik legalnim sredstvima potkopava državne institucije BiH, naročito Državnu graničnu službu (DGS), izvlačeći iz nje stručnjake obećanjem o većim plaćama u službama Republike Srpske. Silajdžić: Dayton nije ispunio očekivanja Predsjedatelj Predsjedništva BiH Haris Silajdžić izjavio je u utorak kako Daytonski sporazum nije ispunio očekivanja koja su ga pratila kada je potpisivan te je zatražio da Vijeće Europe podupre napore za njegovom cjelovitom provedbom, uključujući uklanjanje rezultata etničkog čišćenja. U govoru koji je održao u Strasbourgu na zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Silajdžić je upozorio kako proces povratka prognanika u BiH nije dovršen ni trinaest godina nakon rata te kako se sve to vrijeme nastavlja institucionalizirana etnička diskriminacija građana te države. Ilustrirao je to primjerom tzv. entitetskog glasovanja u parlamentu BiH, ustvrdivši kako taj mehanizam vlasti Republike Srpske koriste da bi blokirale donošenje svih bitnijih odluka nužnih za bolje funkcioniranje BiH kao države. Silajdžić je istaknuo kako BiH uskoro mora dobiti novi ustav iz kojega bi morao biti uklonjen postojeći način donošenja odluka u državnom parlamentu.