Aktivisti Zelene akcije i Udruge za zaštitu okoliša Resnik održali su prosvjednu akciju ispred zagrebačke Gradske skupštine protiv prijedloga Plana gospodarenja otpadom, koji među ostalim predviđa izgradnju spalionice otpada u Resniku. Tridesetak aktivista zvižducima i zvukom sirene su upozorili kako postojeći prijedlog ignorira argumentirane primjedbe struke, udruga i građana o štetnosti ovog rješenja po okoliš i građane Zagreba. "Ako se izgradi spalionica, ona će 30 godina predstavljati financijski uteg oko vrata svih Zagrepčana, a bit će i izvor onečišćenja i ugroze zdravlja građana", poručio je predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić.
Na Skupštini se trebalo raspravljati i izglasati gradonačelnikov prijedlog, ali je sjednica u zadnji tren odgođena. Do sljedeće skupštine udruge traže promjenu Plana na način da isključuje spaljivanje otpada i gospodarenje otpadom koje će podrazumijevati intenzivno unaprjeđenje odvojenog prikupljanja i recikliranja, čime bi se stvorio održiv sustav gospodarenja otpadom koji čuva zdravlje, opkoliš i štedi ogromna financijska sredstva te ograničene resurse. "Svih šest godina u gradu Zagrebu od našeg prvog protesta ništa se nije promijenilo jer očito nije bilo niti političke volje ni snage da se nešto tako napravi. Građani žele odvojeno prikupljati otpad, mi to možemo", kazala je Branka Genzić Horvat, predsjednica Udruge UZOR.
Udruge ističu kako se mjerama zbrinjavanja otpada koje predlažu, zajedno s alternativnim zbrinjavanjem mulja iz Pročistača voda, količine otpada mogu smanjiti i preko 95 posto u odnosu na ukupnu količinuUdruge ističu kako se mjerama zbrinjavanja otpada koje predlažu, zajedno s alternativnim zbrinjavanjem mulja iz Pročistača voda, količine otpada mogu smanjiti i preko 95 posto u odnosu na ukupnu količinu. U slučaju izgradnje spalionice, svake bi godine nastajalo oko 100 tisuća tona šljake za odlaganje te oko 10 tisuća tona toksičnog otpada, za kojeg se dodatno mora skupo plaćati izvoz. S druge strane, sustavom zelenih otoka i reciklažnih dvorišta u Zagrebu se prikupi samo 1,6 posto ukupne količine otpada, a zajedno s industrijski odvojenim otpadom dolazi se do duplo manjeg postotka koji je propisan zakonom o izdvajanju do 2020. Udruge ističu kako se ciljevi s obzirom na postojeću politiku nikako neće moći ispuniti.
"Građanima je potrebno omogućiti odvajanje otpada na kućnom pragu čime bi se povećala količina odvojenog otpada, uveo sustav kontrole i omogućilo da sami formiraju svoje mjesečne račune, koji će, ovisno o odvajanju i smanjenju otpada biti manji. Takav sustav je moguće uspostaviti u vrlo kratkom vremenu, ali za to je potrebna politička volja", upozorile su udruge.
