Povodom vijesti da je Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje na svojoj 56. sjednici održanoj 10. rujna 2008. godine usvojilo Preporuku o uvođenju kolegija ženskih studija na preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije. Centar za ženske studije iz Zagreba, koji više od desetljeća zagovara uvođenje programa ženskih/rodnih studija u sveučilišne kurikulume, smatra donošenje Preporuke činom priznanja akademsko znanstveno-obrazovnih postignuća ženskostudijskih programa, a ujedno je iskazana i politička volja da se provedbi Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006-2010. pristupi s odgovornošću. Međutim, posve suprotno namjeri ove Preporuke, Nacionalno vijeće za znanost nije prihvatilo prijedlog Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Predmet: Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama – prijedlog dopune područja: Interdisciplinarno područje znanosti poljem: Rodni studiji, od 27. lipnja 2007.) da se u Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama ženskim studijima srodni rodni studiji uvrste u interdisciplinarna područja znanosti (8.08) (usporedi: Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne novine br. 78, od 7. srpnja 2008.). Posljedično, to znači da mogući programi rodnih i ženskih studija neće imati ravnopravno mjesto s drugim programima unutar sveučilišnih programa, niti se time otvara mogućnost za osnivanje odsjeka za rodne/ženske studije, mogućnost ovjere znanstvenih stupnjeva, te priznavanje diploma stečenih pri srodnim inozemnim visokoškolskim institucijama. Ova paradoksalna situacija govori o neusklađenosti visokoobrazovne i nacionalne znanstvene politike i nepostojanju komunikacije između tijela za njihovu provedbu, no prije svega o nemogućnosti cjelovite provedbe politike rodnoosjetljivog obrazovanja. Centar za ženske studije sustavno je, u različitim povodima, posebice od 2000. godine, aktivno sudjelovao u iniciranju zakonskih rješenja i prijedloga programa vezanih uz rodnoosjetljivo obrazovanje upravo prijedlozima o uvođenju ženskih studija na fakultete, potkrepljujući to spoznajnim razlozima i znanstvenim istraživanjima, komparativnim uvidima u programe europskih sveučilišta, javnim djelovanjem i ekspertnim radom u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz to, pojedine članice Centra uvele su i predaju kolegije sa ženskostudijskim sadržajima na fakultetima u Zagrebu, Zadru i Rijeci, te pri IUC-u u Dubrovniku. U svrhu poticanja uvođenja ženskih studija na sveučilište Centar je objavio publikaciju Institucionalizacija ženskih studija u Hrvatskoj – akcijsko istraživanje (2003.), potpisale smo Načelni sporazum o izradi programa i izvođenja nastave ženskih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu'(10. ožujka 2003.) za pokretanje ženskih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te smo pridonijele oblikovanju prijedloga za uvođenjem rodnih studija kojeg je formalni podnositelj bio Filozofski fakultet, a na inicijativu Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju. Isto tako, svojim ekspertnim radom, posebice unutar europskih mreža ženskih studija poput Women's Studies in Europe (WISE) i Association of Institutions for Feminist Education and Research in Europe (AOIFE), Centar pridonosi promicanju nacionalnih ženskostudijskih napora i rezultata. Afirmacija ženskih/rodnih studija dio je politike suvremenih procesa i tendencija visokog obrazovanja u Europi posljednja tri desetljeća, posebice poduprta Svjetskom deklaracijom o visokom obrazovanju za 21. stoljeće, Rezolucijom Vijeća Europe Žene i znanost iz 1999. godine kao i Sedmim okvirnim programom Europske zajednice za istraživanje i tehnološki razvoj (2007-2013), a Bolonjska reforma koja se provodi na hrvatskim sveučilištima također zagovara i provodi sustavne promjene u visokoškolskom obrazovanju. Zbog svega navedenog zahtijevamo da se uz konkretni angažman oko uvođenja ženskostudijskih kolegija i/ili programa na pojedinim sveučilištima ili fakultetima hitno poduzme postupak izmjene ili dopuna Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama te da se polje ženskih /rodnih studija uvede kao jedno od polja interdisciplinarnih područja znanosti. Time bi svi napori oko uvođenja ženskostudijskih programa, uključujući i Preporuku Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, ostvarili svoj cilj. U ime Centra za ženske studije mr Rada Borić, izvršna direktorica Na znanje: 1. Dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu 2. Dr. sc. Melita Kovačević, prorektorica za znanost i tehnologiju, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu 3. Dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu 4. Dr. sc. Ksenija Turković, prorektorica za međunarodnu suradnju, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu 5. Prof. dr. sc. Mateo Milković, rektor Sveučilišta u Dubrovniku 6. Akademik Daniel Rukavina, rektor Sveučilišta u Rijeci 7. Prof. dr. sc. Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru 8. Prof dr. sc. Ivan Pavić, rektor Sveučilišta u Splitu 9. Prof.dr.sc. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta J. J. Stossmayera u Osijeku 10. Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske 11. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 12. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 13. Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 14. Agencija za znanost i visoko obrazovanje 15. Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH 16. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

