Prosvjed je najavljen i simboličnom "živom izložbom" zanimanja mladih na SOR-u, za koje su proteklih godina poslodavci objavljivali oglase - od masažera, preko kazališnih glumaca do savjetnika pri zapošljavanju. Uz apsurdnost korištenja "stručnog osposobljavanja" u ovim zanimanjima, sve mlade "izloške" povezuje izrabljivanje na poslovima za koje nisu dostojno plaćeni. Cilj akcije bio je upozoriti na šarolikost i maštovitost načina na koji poslodavci iskorištavaju mjeru, i na postojanje bizarnih zanimanja na SOR-u u kojima mjera služi samo kao državna subvencija poslodavcima da ne bi morali zapošljavati radnike kroz radni odnos, uz sva prava i obveze koji im pripadaju.
Najavljeni prosvjed dio je akcija inicijative "Vrijedim više", pokrenute s ciljem da se upozori na loš položaj mladih na tržištu rada i da se svima koji to žele omogući aktivni angažman u nastojanju da taj položaj poboljšamo. Prosvjednom akcijom šaljemo poruku da želimo kvalitetna i sigurna radna mjesta za mlade. Tražimo ukidanje mjere SOR-a, vraćanje pripravništva kao prvog oblika zapošljavanja i donošenje mjera aktivne politike zapošljavanja koje će uistinu poboljšati poziciju mladih na tržištu rada i dovesti do stvarnog povećanja zaposlenosti. Želimo adekvatnu plaću za naš rad i radnička prava.
"Prosvjednom akcijom šaljemo poruku da želimo kvalitetna i sigurna radna mjesta za mlade."
"Za većinu mladih u Hrvatskoj, u zadnjih nekoliko godina, dobivanje posla i prave plaće nakon završenog školovanja postalo je samo san. Mnogi su osuđeni na mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, s novčanom pomoći od 2620 kuna. Nakon što odrade SOR, vraćaju se na burzu. Kakva se poruka šalje o vrijednosti rada kada se osobu na rad može uzeti besplatno od države i nakon godinu dana zamijeniti je novom? Upravo zato, kroz inicijativu Vrijedim više, htjeli smo postati uho svima onima koji misle da ih nitko ne sluša, i glas koji će u javnosti upozoravati i prenositi priče obrazovanih, sposobnih i vrijednih mladih ljudi kojih žele raditi, ostati i stvarati obitelj u Hrvatskoj", objasnila je Nediljka Buklijaš iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Katarina Juras podijelila je svoje iskustvo u pronalaženju posla i upozorila na probleme do kojih je došlo zbog uvođenja SOR-a: " Nažalost, dogodilo se to da je stručno osposobljavanje za rad počelo sve više zauzimati mjesto starog pripravništva. Spadam u onu skupinu koja čak ni ne može pristupiti SOR-u jer je dobno ograničen. Drugim riječima, ako za rad u struci moramo položiti državni stručni ispit, mi stariji od 30 više nemamo ni tu mogućnost jer je SOR postao jedini način preko kojeg se do tog ispita može doći. Hoće li nam netko vratiti ovo vrijeme koje nam je oduzeto? Vratite pripravništvo u sve institucije jer ljudi žele raditi ono za što su se školovali!"
Lucija Barjašić Špiler iz Matice hrvatskih sindikata govorila je o razlozima pokretanja inicijative i njenim zahtjevima: "Primjerena cijena rada jedina je garancija stabilnosti i rasta. SOR-om kao mjerom aktivne politike zapošljavanja institucionalizirao se rad bez zasnivanja radnog odnosa, rad bez radničkih prava, rad bez adekvatne plaće koja može pojedincu garantirati egzistenciju i osigurati budućnost. Mladima u Hrvatskoj poručuje se da za hrvatsko tržište rada nisu dostatni, da nemaju potrebne vještine i da ih se ne cijeni kao radnike. Ali u Austriji, Irskoj i Njemačkoj njihove vještine i sposobnosti su i više nego priznate."
Inicijativa "Vrijedim više" poziva sve mlade da nam se priključe na prosvjedu. Mladi ne mogu više čekati: trebamo veće plaće i kvalitetna radna mjesta - odmah!
"Unatoč izjavama premijera Plenkovića i ministra Pavića, zaposlenost u Hrvatskoj ne raste. Stoga molimo premijera i ministra da ne koriste pogrešne brojke. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne govore ništa o broju zaposlenih, budući da HZMO kao osiguranike vodi i osobe koje su nezaposlene, a ostvaruju pravo na mirovinsko osiguranje, kao i volontere, SOR-ovce i druge kategorije. Prava je istina da je broj zaposlenih u posljednje tri godine smanjen. Gledano na razini mjeseca srpnja, 2015. godine u Hrvatskoj je bilo 1.433.339 zaposlenih osoba, 2016. godine njih 1.432.505, dok ih je ove godine čak 27.696 manje zaposlenih nego u istom mjesecu 2015. godine. U ovom trenutku govorimo samo o 1.405.643 tisuće zaposlenih. O padu zaposlenosti osim administrativnih podataka DZS-a svjedoče i podaci ankete o radnoj snazi", rekla je Lucija Barjašić Špiler.
"U situaciji kada su političarima puna usta brige oko mladih i iseljavanja, konkretnih mjera koje bi poboljšale život za nas mlade nema ili su promašene. Osim toga, mladi u Hrvatskoj nemaju praktički nikakvu ulogu kod donošenja odluka važnih za njih i za smjer kojim će društvo ići, bivaju potpuno ignorirani i isključeni", upozorio je Josip Miličević, predsjednik Mreže mladih Hrvatske te pozvao mlade da se pridruže prosvjedu: "Na te, ali i brojne druge probleme Mreža mladih Hrvatske upozorava već dugo vremena, i upravo zato želim pozvati sve mlade, ali i sve oni kojima je stalo do života mladih u Hrvatskoj, da nam se pridruže na prosvjedu "Od mjere do barijere - Mladi vrijede više", na Markovom trgu u petak, 15. rujna u 17:30 sati. Vrijeme je da mladi budu glasni i odlučni te jasno zatraže bolji život ovdje, a ne da ga moraju tražiti u drugim zemljama."
Inicijativa "Vrijedim više" poziva sve mlade da nam se priključe na prosvjedu. Mladi ne mogu više čekati: trebamo veće plaće i kvalitetna radna mjesta - odmah!
Više informacija o inicijativi na Facebook stranici: https://www.facebook.com/vrijedimvise/