Rektorat Sveučilišta u Rijeci, Foto: HRTRektorat Sveučilišta u Rijeci, Foto: HRTPosljednjih tjedana, Filozofski fakultet u Rijeci (FFRI) bio je poprište studentskog revolta i sukoba s upravom nakon saznanja o pregovorima o suradnji između njihova Odsjeka za kulturalne studije i privatnog veleučilišta VERN. Epilog svega je nedavno odustajanje VERN-a, privatnog veleučilišta koje je putem ove suradnje nastojalo zadobiti status sveučilišta koji mu omogućuje određene beneficije.

Posljednjih tjedana, Filozofski fakultet u Rijeci (FFRI) bio je poprište studentskog revolta i sukoba s upravom nakon saznanja o pregovorima o suradnji između njihova Odsjeka za kulturalne studije i privatnog veleučilišta VERN. Naime, uprava FFRI-a čitav je proces odlučila obaviti velom tajne, te o početku pregovora o suradnji nije obavijestila nikoga, pa tako ni vlastite studente, a i ostatak procesa pregovora su nastojali držati daleko od javnosti, s ciljem glatkog usvajanja suradnje. Kad su se studenti počeli buniti, stali su prijetiti stegovnim postupcima. Epilog svega je nedavno odustajanje VERN-a, privatnog veleučilišta koje je putem ove suradnje nastojalo zadobiti status sveučilišta koji mu omogućuje određene beneficije.

Sudeći po izjavi dekana VERN-a prof.dr.sc. Vlatka Cvrtile, ovi su razgovori prekinuti radi protivljenja dijela profesora i studenata FFRI-a koji su time narušili akademsku primjerenost te izazvali povlačenje VERN-a.

''Veleučilište VERN je u procesu osnivanja sveučilišta, postupajući u skladu s važećim regulatornim okvirom, započelo razgovore o mogućoj suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci. Razgovori su, prije bilo kakvog definiranja potencijalne suradnje, izazvali protivljenje nekih nastavnika i studenata s Odsjeka za kulturalne studije. Ne ulazeći u njihove motive, a poštujući moguće rezerve prema suradnji, držimo takve reakcije i aktivnosti akademski neprimjerenima jer su obilježili naše studente i djelatnike neprihvatljivim porukama i asocijacijama, odnosno govorom koji je neprihvatljiv akademskoj zajednici. Stoga smo se zahvalili svima koji su sudjelovali u razgovorima na prilici da predstavimo projekt i na podršci koju smo od većine dionika dobili. Smatramo kako u sadašnjim okolnostima ne postoje uvjeti za nastavak započetih razgovora jer bi oni mogli biti opterećeni aktivnostima koje izlaze izvan akademskih odnosa dviju ustanova visokog obrazovanja. Potpuno je nepotrebno da potencijalna suradnja na ovom projektu poprimi oblike koji bi opterećivali akademske procese naših ustanova, no veselimo se suradnji na mogućim drugim projektima'', rekao nam je Cvrtila.

Inicijalni pregovori Filozofskog fakulteta i VERN-a započeli su krajem travnja. Studenti su za njih saznali neformalnim putem, preko glasina po hodnicima.

Međutim, priča dvaju studentica FFRI-a otkriva nam kakvo je bilo poimanje akademizma, primjerenosti, transparentnosti i demokracije od strane uprave njihova fakulteta i čelništva Odsjeka za kulturalne studije. Upravo su oni svojim ponašanjem uzrokovali opravdani bijes studenata.

Prema riječima dekanice FFRI-a Ines Srdoč-Konestre inicijalni pregovori Filozofskog fakulteta i VERN-a započeli su krajem travnja. Studenti su za njih saznali neformalnim putem, preko glasina po hodnicima.

''Za sporazum našeg odsjeka i VERN-a sam prvi put čula sredinom svibnja na hodnicima, a zatim bi vijest slučajno 'izletavala' određenim profesorima. S vremenom su se počele širiti glasine među studentima. Sastanci odsjeka se nisu održavali od ožujka što je protivno pravilnicima budući da bi se sastanci trebali održavati barem jednom mjesečno'', rekla je Natalija Stefanović, predstavnica studenata 1. godine diplomskog studija na Odsjeku za kulturalne studije.

Uznemireni studenti su tražili pristup sljedećem sastanku odsjeka na što, prema 9. članku važećeg Pravilniku o unutarnjem ustroju i ustroju radnih mjesta Filozofskog fakulteta u Rijeci, imaju pravo. Čelnici odsjeka su im to pravo uskratili čime je otpočeo studentski revolt i organiziranje.

''Jedan profesor me obavijestio da će 2. lipnja biti sastanak odsjeka na kojem, prema pravilniku, studenti imaju pravo prisustvovati. Tajnica odsjeka nam je rekla da će nas obavijestiti, ali obavijest nikad nismo dobili čime nam je onemogućeno da budemo prisutni na tom sastanku. Nakon toga smo se kao studenti odlučili organizirati s ciljem saznavanja što više informacija o sporazumu, te smo 8. lipnja sastavili mail s upitima zašto nismo bili obaviješteni o sastanku odsjeka, je li bilo još sastanaka od ožujka, možemo li dobiti na uvid dnevne redove i zapisnike i sl. Dan ranije smo na faksu lijepili plakate Vern heil kako bismo pozdravili novog gospodara na odsjeku zbog kojeg na istom vlada šutnja. Odsjek nam je 9. lipnja odgovorio na mail bez konkretnih odgovora, pri čemu je osudio govor mržnje i zaprijetio Etičkim povjerenstvom što je običan spin da se ne priča o onom bitnom, a to je isključenost studenata i žurba da se potpiše ugovor s VERN-om'', kaže Stefanović.

Iako navedeni članak kaže kako ''Vanjski članovi odsjeka (predstavnici studenata) imaju pravo prisustvovanja sjednicama vijeća odsjeka, osim na onim točkama dnevnoga reda pojedine sjednice koje uključuju konkretan sadržaj planiranih provjera znanja (priprema prijemnih ispita i sl.)'', dekanica Srdoč-Konestra pravilnik tumači drugačije, te opravdava postupak čelnika odsjeka kazavši nam kako se radilo o njihovoj procjeni. Isti dan, 9. lipnja, studenti su održali sastanak s pročelnikom Odsjeka za kulturalne studije Vjeranom Pavlakovićem i njegovom zamjenicom Dianom Grgurić.

Bezjak: ''Izvještaj sa sastanka su predstavnici godina dobili usmeno, ostali studenti pismeno, i u njemu je stajalo da će se 14. srpnja održati Fakultetsko vijeće na kojem će se odlučiti o suradnji, a da će elaborati biti dostupni tek nakon potpisivanja."

''Zamjenica Grgurić je na sva naša kritički nastrojena pitanja reagirala izrazito agresivno, upadavši nam u pola rečenice. Saznali smo za sastanak koji se trebao održati 16. lipnja s predstavnicima VERN-a na kojem bi VERN prezentirao što želi od suradnje, pa smo pitali možemo li sudjelovati. Pročelnik Pavlaković se dvoumio, ali je zamjenica Grgurić rezolutno odbila naše sudjelovanje i rekla da se radi o poslovnoj tajni. Rekla je da je odsjek trajan, a studenti prolazni. Na kraju su nas na sastanak pozvali putem maila dva sata prije održavanja, pa ako tko slučajno vidi. Nitko nije vidio, i na sastanku nismo bili'', kaže Stefanović.

Studenti su na uvid dobili izvještaj koji je otkrio blitzkrieg plan uprave fakulteta oko sastanka Fakultetskog vijeća i glasanja o ugovoru.

''Izvještaj sa sastanka su predstavnici godina dobili usmeno, ostali studenti pismeno, i u njemu je stajalo da će se 14. srpnja održati Fakultetsko vijeće na kojem će se odlučiti o suradnji, a da će elaborati biti dostupni tek nakon potpisivanja. To je vrlo diskutabilno jer je elaborat osnovni dokument koji bi svi trebali proučiti prije potpisivanja. Također, verzije ugovora su trebale stići krajem lipnja, i svi odsjeci su se morali do 14. srpnja izjasniti što je jako malo vremena za raspravu. Kao studenti, mi ugovore možemo zatražiti, ali se po proceduri čeka 15 dana dok ih ne dobijemo na uvid, a tada se već bliži Fakultetsko vijeće'', kaže Petra Bezjak, studentica 3. godine preddiplomskog na Odsjeku za kulturalne studije.

Takav modus operandi neodoljivo podsjeća na dekana FFZG-a Vlatka Previšića koji je netransparentno nastojao progurati ugovore s KBF-om. Čini se da je uprava FFRI-a odabrala krivog uzora jer se Previšić trenutno nalazi u postupku očitovanja nakon što je Fakultetsko vijeće pokrenulo postupak za njegovim razrješenjem.

Iako se VERN na koncu povukao, studenti u takvom obliku suradnje vide veliku opasnost po vlastiti položaj na kasnijem tržištu rada.

Iako se VERN na koncu povukao, studenti u takvom obliku suradnje vide veliku opasnost po vlastiti položaj na kasnijem tržištu rada.

''Ugrožena je pozicija naših studenata na tržištu rada jer se uvodi konkurencija u kojoj su Vernovci u puno većoj prednosti. Osim što su financijski u prednosti u startu jer godina na Vernu košta nekoliko desetaka tisuća kuna, oni bi pri zapošljavanju imali kompetencije s dva fakulteta, a mi samo s jednog. Osim toga, naš odsjek bi izgubio svrhu, vjerojatno bi se i ukinuo s vremenom'', smatra Stefanović.

Dok interesi FFRI-a nikome nisu bili jasni, interesi VERN-a su bili više nego očiti jer bi prolaskom ove suradnje VERN postao privatno sveučilište čime bi mogao sudjelovati u raspodjeli javnih sredstava, a takav eventualni rasplet u budućnosti naštetio bi javnom obrazovanju.

''VERN ima mogućnost postati treće hrvatsko privatno sveučilište, a da bi zadovoljili uvjete da to postanu, moraju uvesti neki program s javnog sveučilišta na dvije godine. Također, ako im to prođe, dolaze u poziciju da im država subvencionira izvođenja programa. Radi se o privatnoj instituciji koja se mora podrediti tržišnim principima, stoga valja očekivati da u budućoj sveučilišnoj politici neće zagovarati besplatno obrazovanje. Njezini osnivači zagovaraju uvođenje vaučera koji, ukoliko bi bili uvedeni, onemogućavaju besplatno obrazovanje, odnosno obrazovanje bez participacije studenta u troškovima obrazovanja'', kaže Stefanović.

Stefanović: ''Problematično je da javna obrazovna ustanova pomaže elitnom, privatnom veleučilištu da postane još elitniji, privatniji, nedostupniji građanima".

Osim neposredne materijalne ugroženosti, studenti u svemu vide i širu društvenu sliku gdje javno, besplatno i svima dostupno obrazovanje ustupa pred privatnim i tržišno motiviranim.

''Problematično je da javna obrazovna ustanova pomaže elitnom, privatnom veleučilištu da postane još elitniji, privatniji, nedostupniji građanima. Širi problem je komercijalizacija obrazovanja, ovo je samo još jedan korak. Kulturologija je nastala iz radničke klase, to je bio prvi put da je radništvo ušlo u akademske krugove. Neki profesori s odsjeka zaboravljaju temelje našeg studija'', zaključuje Stefanović.

Na koncu, studenti su bogatiji za novo iskustvo koje im je pokazalo novo lice vlastitog odsjeka.

''Učinjen je niz proceduralnih propusta, već sad imamo dokaze o kršenju nekih. Ne optužujemo nikoga pojedinačno, već kritiziramo način na koji se cijeli odsjek odnosio prema studentima, te netransparentnost čitavog procesa. Kao rezultat, studenti su uglavnom bili neinformirani, a dio se uplašio radi prijetnje Etičkim povjerenstvom. Postoje indikacije da se i na određene profesore vršio pritisak i ušutkivanje nakon što su se usprotivili ovim sporazumima'', smatra Bezjak.

Riječki studenti su se ovaj put uspješno oduprijeli i zaštitili od suradnje koja bi ih materijalno ugrozila te su uspjeli spriječiti proces komercijalizacije obrazovanja. Ovakav epilog pobjede javnog nad privatnim trebao bi biti poticaj i povod progresivnim snagama studenata i profesora na FFRI-u da se međusobno konsolidiraju i stvore još čvršći obrambeni blok na vlastitom fakultetu. Isključivši ih iz demokratskog procesa informiranosti i prava na iznošenje vlastitog mišljenja, uprava je pokazala primat privatnog nad javnim, i ne postoji garancija da sličnih pokušaja neće biti i ubuduće. Stoga je ovaj slučaj ujedno i upozorenje koje bi studente trebalo podučiti da se moraju oslanjati jedni na druge, jer se jedino tako mogu izboriti za svoja prava i pokazati bahatim birokratima da nisu samo prolaznici.

<
Vezane vijesti