"Bude li sve po planu, očekujem da bi natječaj za lokacije mogao biti raspisan u srpnju, rekao je istarski župan Ivan Jakovčić o pitanju Brijuni rivijere početkom lipnja. Natječaj za investitore bit će raspisan za područja Sv. Katarina i Monumetni, Pineta i Hidrobaza dok je područje Muzila, prema pisanju istarskih medija, izdvojeno iz ove faze projekta Brijuni rivijere.
Prema "Konceptu najbolje upotrebe" koji je prije nekoliko godina izradila tvrtka Horwath Consulting na lokaciji Sv. Katarine i Monumenti predviđene su dvije luke nautičkog turizma ukupnih kapaciteta 600 vezova u moru i suha marina kapaciteta tisuću vezova sa pripadajućim sadržajima, hotel s četiri ili pet zvjezdica kapaciteta 200 kreveta, kompleks mješovite namjene javnih sadržaja sa gastronomskim centrom.
Na lokaciji Pineta, koja obuhvaća 50 hektara, mogu se pak graditi smještajni kapaciteti od 650 kreveta, Hidrobaza, površine 37 hektara može imati 1000 kreveta.
Cijeli projekt Brijuni rivijere obuhvaća 24 do sada očuvanih kilometara priobalja od Rovinja do Pule i to najvećim dijelom upravo u Puli, 16 kilometara priobalja, a kako je konobarizacija Hrvatske maksimalna vizija koju možemo dobiti od ove Vlade, uvršten je i u katalog 30 Vladinih najznačajnijih investicija.
Područje koje zahvaća gotovo trećinu grada Pule bilo je u vojnom vlasništvu i kao takvo je većinom očuvano od devastacije, te predstavlja ogromnu priliku za razvoj grada. Međutim, zamisao županijskih i državnih vlasti je dati cijelo područje u 66- godišnje ili, prema posljednjim najavama, 50-godišnje koncesije privatnicima za izgradnju u turističke svrhe. Natiskalo bi se tu svega, od golfa do luksuznih marina, sve s pogledom na nacionalni park.
pula-017.jpg
O cijeloj megalomanskoj viziji nije održan ni jedan javni razgovor do protekloga vikenda kada su Zelena Istra, Pravo na grad, Zelena akcija, Heinrich Boell Stiftung, Društvo arhitekata Istre i Arihtektonski fakultet Zagreb organizirali niz tribina na temu cijene razvoja u Istri. Raspravama se, iako su obećali, nisu odazvali predstavnici Brijuni Rivijere d.o.o. Ta je tvrtka osnovana je 2003. godine, vlasnik joj je 67 posto država, a 33 posto županija.
Spomenutu studiju izvodljivosti koja je odredila mjesta za hotele i marine i ostale objekte iz tvrtke Brijune Rivijera nisu dali na uvid Zelenoj Istri s objašnjenjem "da su podaci zastarjeli" te ostaje nejasno na temelju čegu će se raspisati natječaj za investitore. "Iz Horwath Consultinga u vrijeme rada na studiji nisu nikada bili na tim područjima jer im vojska nije dala pristup. Zabranjeno je snimati vojne objekte iz zraka tako da ni te snimke nisu imali. Odredili su što je takozvana najbolja upotreba prostora, a nikada nisu tamo bili", objašnjava čudesne puteve nastanka studija Dušica Radojčić iz Zelene Istre.
Od Varšavske, preko Marjana do Srđa, ponavlja se isti obrazac. Izbjegava se participacija građana u odlučivanju te dolazi do sprege investitora s lokalnom vlasti ili pogodovanja investitorima na račun lokalne zajednice s elementima nepovratne devastacije okoliša.
"Na Jadranu tako ogromnog područja s čistim vlasništvom nema", istaknuo je sociolog Kruno Kardov sa Filozofoskog fakulteta u Zagrebu. Pula kao grad s najvećom koncentracijom vojnih objekata ovom bi se sveopćom resortizacijom mogla naći odsječena i ponovo izolirana od velikog dijela svoga teritorija. Nakon vojnih ograda prijeti dolazak ograda luksuznih resorata. "Ti prostori jesu dio grada, a da bi postali funkcionalno dio grada potreban je kontinuitet društvenih aktivnosti. Svi su ovi prostori namijenjeni turizmu, ali ukoliko je riječ o jednoj koncesiji koja ne sadrži aktivnosti koje uključuju lokalno stanovništvo, dobit ćemo prostorni diskoninuitet", rekao je predsjednik Društva arhitekata Istre Leonid Zuban.
Od Varšavske, preko Marjana do Srđa, ponavlja se isti obrazac. Izbjegava se participacija građana u odlučivanju te dolazi do sprege investitora s lokalnom vlasti ili pogodovanja investitorima na račun lokalne zajednice s elementima nepovratne devastacije okoliša. Uz to građani redovito plaćaju za infrastrukturu.
"Skepsa proizlazi ne samo iz ovih činjenica koje narušavaju kvalitetu života lokalne zajednice već i iz toga što se ekonomski razvoj ne može bazirati samo na turizmu. To nije uspjelo Španjolskoj ni Grčkoj pa neće ni Hrvatskoj. S druge strane, osim po okoliš, dolazi i do nepovratnih procesa u strukturi radnog stanovništva. Kada se jednom prijeđe iz industrijsog rada u turizam, teško se vratiti natrag. Ne postoji ni takva razina planiranja da se gradi industrija koja bi proizvodila za turizam", istaknuo je Vladimir Cvijanović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Područje Brijuni rivijere nalazi se uz nacionalni park što bi trebalo dodatno uzeti u obzir. Postavlja se pitanje što postižemo zaštitom ako odmah uz granice zaštićenog područja dovodimo masovnu gradnju i turizam.
katarina.jpg
"Investitor bi trebao podijeliti sudbinu lokacije. Koliko u ovim projektima netko odlučuje podijeliti sudbinu mjesta? Koja vrsta imaginacije stoji iza projekta? To su dijelovi koji su istrgnuti iz imaginacije građana jer su bili zabranjeni zbog vojske, dok su Brijuni sami bili zabranjeni kao mjesto selektivnog turizma. Sada se isto namjenjuje cijeloj rivijeri, a resortizacija je ključna u oduzimanju resursa od lokalne zajednice", istaknuo je Mirko Petrić, sociolog sa Sveučilišta u Zadru.
Kada je riječ o lokalnoj zajednici, među pogođenima projektom su i stanovnici prigradskog naselja Štinjan. Štinjan je smješten na brežuljcima i uvalama iznad sjeverne obale pulskog zaljeva u smjeru Fažane, nasuprot brijunskom otočju, a izvedbom projekta ostat će bez trećine obalnog teritorija. Stanovnici Štinjana osnovali su 2008. godine građansku inicijativu te prema riječima Vilima Cukona pisali svima od bivše ministrice Dropulić do župana, ali im nikada nitko nije odgovorio niti predstavio projekt. Cukon upozorava da nisu zavarani pričama o otvorenim društvenim sadržajima. "Bit će svega, ali sve će se plaćati, jer investitori dolaze samo zbog profita", ističe.
"Tome neće biti kraja. Tome nema kraja u svijetu. Cijeli kapitalistički svijet ide u megalomaniju. Količina uma u svijetu manja je od količine pohlepe", zaključio je sociolog Vladimir Lay s Instituta Ivo Pilar.
Investitore bi trebalo zapravo nazivati špekulantima jer parazitiraju na vrijednosti lokacije. To je lako uvidjeti iz izbora lokacija za gradnje. Golf tereni će tako imati pogled na Brijune, na Dubrovnik, na Vransko jezero i Motovun, a ne na Petrinju ili Vukovar, jer kvadrat apartmana u Petrinji košta nekoliko stotina, a ne nekoliko tisuća eura. A glavni krivac za napad špekulanata na vrijedna područja je zakonodavna vlast, zaključeno je u Puli.
