Što se tiče formata, molimo da tekstove predajete u word formatu, dužine pet do deset stranica, proreda 1,5. Najbolje radove ćemo objaviti na stranici te honorirati njihove autorice i autore (zadržavamo pravo izbora radova odnosno diskrecije u postupku recenzije).
Teme
1) Društveno poduzetništvo i ekonomska demokracija
Društveno poduzetništvo zapostavljen je oblik ekonomske djelatnosti kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim postsocijalističkim zemljama. Također, ekonomska demokracija zastupljana u jugoslavenskom socijalizmu ustupila je mjesto pravu kapitala nad radom. U radovima s ovom temom trebalo bi analizirati društveno poduzetništvo u Hrvatskoj i inicijative ekonomske demokracije te zaključiti o njihovom potencijalu za socijalnu inkluziju, zaštitu okoliša te zapošljavanje. Koji su svijetli primjeri društvenog podzetništva i ekonomske demokracije u Hrvatskoj i s kojim dostignućima? Koliki je potencijal ovakvog organiziranja ekonomskih aktivnosti i koje su preporuke za njegov daljnji razvoj?
2) Alternativne forme novca i njihov potencijal u Hrvatskoj
Dominantan monetarni standard je monovalutni, pri čemu je za 'tiskanje' novca zadužena država (preko Centralne banke), dok se novi novac dominantno stvara na dug i to u privatnom, bankarskom sektoru. Komplementarne valute (kao što su npr. Chiemgauer u Njemačkoj, Ithaca hours u SAD-u ili WIR u Švicarskoj) mogu zaposliti ljude, povećati kvalitetu života u zajednici osiguravajući usluge koje do tada nisu bile dostupne (zbog manjka nacionalne valute odnosno ekonomskih aktivnosti u toj regiji), ojačati međusobno povjerenje građanki i građana. Ipak, one nisu bez mana s obzirom na visoke troškove uspostave i održavanja komeplementarne valute te uobičajene ograničenosti na lokalni odnosno regionalni nivo, iako tu postoje iznimke (npr. bitcoin). Kakva su iskustva s ovakvim valutama za razvoj zajednica u Hrvatskoj? Primjerice pulska ‘banka vremena' jedan je vid komplementarne valute koji funkcionira po principu razmjene jednog sata vremena jedne osobe za jedan sat vremena druge osobe, a koji je nekim građanima uspio osigurati mnoge usluge.
3) Eko-socijalne javne politike i institucionalne inovacije
Ekosocijalne politike i programe ciljaju postizanju "ekološki održive i društveno pravedne ishode kroz promicanje novih oblika proizvodnje, potrošnje i investicija. Ekosocijalne politike teže promijeniti ponašanje proizvođača i potrošača u smjeru poboljšavanja ljudske dobrobiti te osiguravanja pravednije distribucije moći i resursa." (Alexandra Kaasch and Paul Stubbs (eds.) Transformations in Global and Regional Social Policies, Basingstoke: Palgrave MacMillan).
Drugim riječima, ekosocijalne politike su pokušaj da se ekološki izazovi uvijek adresiraju iz perspektive strukturnih nejednakosti, siromaštva, dominacije i opresiije.
4) Mehanizmi upravljanja u Europskoj uniji i njihov utjecaj na Hrvatsku
O procedurama Europske unije se u Hrvatskoj malo govori iako mogu imati ogromne posljedica po građanke i građane te na okoliš. Kakav utjecaj na Hrvatsku imaju EU politike održivog razvoja, Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP), a kakav pak europski fondovi? Utjecaj domaćih nositelja političkih odluka na odluke na razini EU također ne treba potcijeniti, jer je Hrvatska, barem nominalno, ravnopravan partner s ostalih 27 članica EU.
5) Klimatske promjene i ublažavanje njihovog učinka u Hrvatskoj
Klimatske promjene predstavljaju neposrednu prijetnju za društvo i za okoliš, a Hrvatska je slabo pripremljena za njih. Što se može napraviti na nacionalnom, regionalnom i lokalnom niovu da bismo ublažili učinak klimatskih promjena, a što da umanjimo emisiju ugljičnog dioksida iz ekonomskih aktivnosti? S obzirom da se priprema nacionalna strategija za prilagodbu klimatskim promjenama, tekstovi s ovom temom trebali bi ponuditi analizu baziranu na studijama slučaja, podatke i/ili primjere koji bi poslužili kao potencijalni input za navedenu strategiju.
Radove je potrebno poslati na: info.grupa22@gmail.com
