Plan za floridizaciju Hrvatske

U posljednje vrijeme građani Hrvatske svjedoče pokušaju izmjene nekoliko prostornih planova koji su lišeni multidisciplinarnog pristupa i analize kumulativnog utjecaja planiranih zahvata na okoliš. Uz Studiju utjecaja na okoliš golf projekta na Srđu, koja odlazi na javnu raspravu u vrijeme kada će polovica dana otpasti na neradne, te Prijedloga odluke o donošenju izmjena i dopuna zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana, koji se na javnu raspravu također šalje za vrijeme blagdana, nedavno je održana javna rasprava o Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko - dalmatinske županije. Na činjenicu da je predviđeni rok od petnaest dana za javnu raspravu bio itekako nedostatan, upozorili su danas stručnjaci okupljeni u prostoru Zelene akcije.

Prof.dr.sc. Nenad Starc s Ekonomskog instituta upozorio je da u Izmjenama i dopunama Prostornog plana Splitsko - dalmatinske županije postoje projekcije kako će se stanovništvo Komiže na otoku Visu, čiji broj je u konstantnom opadanju, do 2015. godine gotovo udvostručiti. "Slična projekcija napravljena je i za Bol na otoku Braču, a sve to je prva stepenica koja omogućuje zahtjev za povećanjem građevinskog zemljišta budući da veći broj stanovnika ima veće potrebe za građevinskim zonama. Povećanje broja stanovnika u Izmjenama i dopunama nigdje nije metodološki obrazloženo, a zacrtani plan ne podupire niti jedna ekonomska studija. Ovakav plan je kontradiktoran jer podrazumijeva sabijanje stanovništva u nekoliko mjesta, ne bi li se ostvarila nerazumna ulaganja kao što su otvaranje prevelikog broja hotela i izgradnja igrališta za golf", rekao je Starc. "Nekad je postojala ideja da Vis postane pilot projekt kulturnog krajolika, a sada se na njemu najavljuje izgradnja dvije turističke zone pri čemu se ne vodi računa o specifičnostima otoka", dodao je dr.sc. Ratko Vučetić s Instituta za povijest umjetnosti.

A o  tome koliko su predložene Izmjene i dopune Prostornog plana površne, najbolje govori činjenica da u njegovu popisu spomenika i dalje stoji kip Tita na viškoj rivi. "Visu a priori ne trebaju hoteli koji će se nalaziti izvan Visa, Komiže i napuštenih vojnih objekata. Postoji toliko praznih objekata pa nema smisla graditi u zapuštenim uvalama do kojih treba izgraditi ceste i ostalu potrebnu infrastrukturu, pogotovo ako uzmemo u obzir da bi u tim vilama i hotelima ljudi boravili samo ljeti", istaknuo je Boško Budisavljević, arhitekt i urbanist.

Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije, podsjetio je kako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji sve donedavno bilo predviđeno izgradnja dva igrališta za golf, a predloženi Plan ih najednom sadrži trinaest, ukupne površine 2149 ha, od čega su četiri igrališta na otocima Šolti i Braču. "Osim što se izgradnjom tolikog broja igrališta zauzimaju vrijedna poljoprivredna zemljišta, Plan ne prati studija o dostatnosti vode na tom području. Naime, zbog gradnje igrališta za golf, građani Istrte svjedočili su nestašici vode zbog navodnjavana igrališta", upozorio je Ivčić.

"Župan splitsko-dalmatinski zaključio je da uz Izmjene i dopune Prostornog plana nije potrebno napraviti studije njegovog utjecaja na okoliš, a time je izigrao obvezu koju je Hrvatska potpisala tijekom pregovora s Europskom unijom", rekla je Gabrijela Medunić-Orlić iz splitske udruge Sunce. Medunić-Orlić napomenula je kako se u Planu ne govori o gospodarenju, već "postupanju" s otpadom, te da njime nije predviđena izgradnja niti jedne kompostane ili reciklažnog dvorišta.

Saša Poljanec-Borić iz Instituta Ivo Pilar smatra da sve ovo doprinosi "floridizaciji" Hrvatske. "Riječ je o političkom projektu što najbolje dokazuje nedavno održana konferencija o tom konceptu u zagrebačkom hotelu Westin pod pokroviteljstvom hrvatskih političara", napomenula je Poljanec-Borić, te dodala da će megalomansku izgradnju na obali platiti svi porezni obveznici. "Kao i projekt na Srđu, prijedlog Izmjene i dopune Prostornog plana Splitsko - dalmatinske županije je znanstveno neutemeljen, a on podrazumijeva i štićenje samo pojedinačnih objekata, pri čemu se radikalno smanjuje rad konzervatorskih službi. Sve to dovodi do zaključka da su predložene izmjene neodgovoran sistemski dokumenta koji sadrži društvene vrijednosti koje nisu sukladne postojećem političkom raspoloženju nacije", zaključila je Poljanec-Borić.