Iako u znanstvenim krugovima još uvijek nije službeno i formalno prihvaćena, antropocen je oznaka za epohu koja počinje sredinom dvadesetog stoljeća, kada je čovjekov utjecaj na Zemljine geološke i ekološke procese postao toliko izražen da prema mišljenju mnogih znanstvenika nadilazi klimatsku stabilnost dosadašnjeg razdoblja holocena. Čovjek je tako u velikoj mjeri odgovoran i za ubrzanje inače prirodnog fenomena rasta invazivnih vrsta, koji je u dvadesetom stoljeću postao jedna od glavnih prijetnji ljudskom zdravlju i očuvanju biološke raznolikosti.
Maja Smrekar se u stvaranju intermedijalnih umjetničkih projekata bavi konceptom života, povezivanjem humanističkih i prirodnih znanosti, i osmišljavanjem diskursa o mogućim stvarnostima bliske budućnosti. Za projekt K-9_topology, na prošlogodišnjem je festivalu Ars Electronica osvojila nagradu Zlatna Nika u kategoriji hibridne umjetnosti, što je jedna od najprestižnijih svjetskih nagrada u polju elektronike, interaktivne umjetnosti i digitalne kulture.
Nastavljajući svoj opus istraživanja tipologije invazivnih vrsta, umjetnica je odabrala pojedine motive slovenske kulturne baštine i oblikovala ih u mobilni set za preživljavanje u vremenu kada ljudima, kao trenutno najvećoj invazivnoj vrsti, prijeti izumiranje, čime Zemlja zalazi u novo doba: post-antropocen. Dok u nekim drugim umjetničkim projektima traga za mogućim stupnjevima u evoluciji čovjeka koji bi mu omogućili prilagodbu na promijenjene uvjete života (kao što je, primjerice, stvaranje nove vrste nastale miješanjem ljudskog i psećeg genetskog materijala), izložba Oprema za preživljavanje u antropocenu – Trailer predstavlja korisne alate za biološko preživljavanje u slučaju apokalipse.
Kao hibrid između košnice i slovenske seljačke škrinje, ukrašene ornamentima biljaka i životinja koje se u slovenskom prostoru nameću kao invazivne, izloženi mobilni set dovitljivo povezuje suvremenu umjetnost i folklor. Ugrađujući se u mogući scenarij šestog masivnog izumiranja vrsta na Zemlji, izložba parafrazira nestajanje autohtonih kultura i naroda, i istovremeno kritizira dominantnu struju ekologije koja probleme klimatskih promjena navodno rješava u okvirima globalnog neoliberalizma i kapitalističke paradigme.
Više na internetskoj stranici udruge Drugo more koja je organizator izložbe.
