U radionici Zelene akcije u središtu Zagreba u kutu rastu gljive bukovače i to ne na zemlji, već na starom kartonu. Berbe gljiva izraslih na nečemu što bi inače vjerojatno završilo kao otpad već su više puta poslužile kao večera nakon termina Biciklopopravljaone četvrtkom kada volonteri i volonterke pomažu građanima popravljati bicikle.
U dvorištu pak, na mobilnom samonavodnjavajućem kontejneru za urbano vrtlarstvo uskoro će izrasti prvo ovogodišnje povrće, salata, luk, rotkvica i blitva. Ostaci od ovih obroka neće završiti u smeću, kao što većina biootpada u Zagrebu završi, već u rotacijskom komposteru u kojem će se vrlo brzo razgraditi i postati zemlja koja će opet obogatiti mobilni vrt.
Ovo su neka od jednostavnih tehnoloških rješenja koja zajedno predstavljaju primjer kako bi cirkularna ekonomija lako mogla funkcionirati. Tehnologije su to koje su nastale u Laboratoriju za uradi-sam održivost, projektu koji je Zelena akcija provodila, a kroz koji su studenti imali prilike sami osmisliti, dizajnirati i izraditi održiva rješenja za svakodnevni život s područja hrane, energije, otpada i prijevoza.
"Htjeli smo potaknuti buduće stručnjake, ponajprije tehničkih struka, da osvijeste principe održivosti i eko dizajna i na neki način ih uključe u svoj rad. Isto tako, željeli smo da oni kroz svoj rad u Laboratoriju razmišljaju o rješenjima koja su niskotehnološka i koja ljudi mogu sami primijeniti, neovisno od velikih korporacija", ističe Eugen Vuković, voditelj Info-centra Zelene akcije.
Jedno od inovativnih rješenja koje su osmislili studenti je tako rotacijski komposter, stvar koja olakšava kompostiranje u gradu gdje ljudi rijetko imaju prostora da izgrade veći pasivni komposter i čekaju da se biootpad razgrađuje dvije godine.
"Mikroorganizmima koji odrađuju sam proces razgradnje treba zrak. U obiteljima koje čini pet, šest članova i gdje se puno kuha, nastaje i puno Jedno od inovativnih rješenja koje su osmislili studenti je rotacijski komposter, stvar koja olakšava kompostiranje u gradubiootpada. Tu dolazi do izražaja prednost rotiranja materije koja je u komposteru, jer se otpad prozračuje i tako se proces ubrzava. Ovakvo kompostiranje ne smrdi, a kompostira se relativno brzo, već nakon tri do šest mjeseci se dobije više od sto litara komposta koja se može ponovo iskoristiti u vrtu", pojašnjava Antonio Dominik, student kemije koje je sudjelovao u izradi rotacijskog kompostera.
Materijal za izradu ovog kompostera koštao je oko tisuću kuna. Međutim, troškovi se mogu znatno sniziti recikliranjem. Bačva koja je osnova može se pronaći rabljena, primjerice. Drugo rješenje, teretna prikolica za bicikle, također je koštala također oko tisuću kuna, iako se i za nju može reciklirati materijal. Kada uzmete u obzir da se u ovakvoj prikolici bez problema može prevoziti i nekoliko vreća cementa, a bez trošenja benzina, dugoročno je riječ o i vrlo isplativoj investiciji.
Ukoliko bi netko i poželio kupiti ovakva rješenja, ne bi uspio jer ih nema na ponudi na tržištu. Svi nacrti naći će se uskoro, međutim, na webu Zelene akcije, odakle će ih svi zainteresirani moći preuzeti.
"Upravo na osmišljavanje funkcionalnog dizajna smo potrošili najviše vremena, a ljudi koji će htjeti i sami napraviti neka od ovih rješenja neće morati trošiti vrijeme na to. Na primjer, kada na internetu tražite rotacijske kompostere naći ćete uglavnom vrlo jednostavne konstrukcije. To nije samo po sebi mana, njihova je prednost da su vrlo jeftine i jednostavne za izradu, ali često nisu toliko ugodne za svakodnevno korištenje. Mi smo Uz to što se sva spomenuta rješenja nadopunjuju, mogu vas potaknuti na dalje razmišljanje samoodrživostise u našem dizajnu naročito trudili olakšati rotiranje, jer kada se unutra nagomila otpad to se ne može tako lako okretati. S našim rješenjem može ga uistinu svatko koristiti", kaže Dominik.
Komposter, iako baš nije minijaturan, stane na malo veći balkon, a bočna stranica može se uz to iskoristiti da se na nju objese posude za uzgoj začina ili može biti potpora vertikalnom vrtu.
Uz to što se sva spomenuta rješenja nadopunjuju, mogu vas potaknuti na dalje razmišljanje samoodrživosti. Tako će nas sušna godina podsjetiti na važnost vode, a tada ćete poželjeti samonavodnjavajući kontejner za urbano vrtlarstvo. U ovom rješenju voda koja navodnjava nalazi ispod razine zemlje i na taj se način sprečava da voda brzo ispari što je korisno i za sve koji nemaju vremena stalno zalijevati svoj mali urbani vrt.
Osim uključivanja studenata u promišljanje održivih rješenja za svakodnevni život, dio Laboratorija bila je i Biciklopopravljaona Zelene akcije, volonterski servis koja ljudima olakšava korištenje bicikla, eliminira troškove servisiranja i osposobljava ih da sami popravljaju vlastito prijevozno sredstvo.
Održano je također šest radionica samogradnje solarnih kolektora i kućnog kompostiranja, od čega dio ciljano po tehničkim i prirodoslovnim Održano je šest radionica samogradnje solarnih kolektora i kućnog kompostiranja, od čega dio ciljano po tehničkim i prirodoslovnim srednjim školamasrednjim školama. Solarni kolektori izrađeni na radionicama ostali su u školama, tako da će učenici imati priliku raditi s tim tehnologijama.
Snimljena su i tri dokumentarna filma o obnovljivim izvorima energije, održivom gospodarenju otpadom i održivom transportu.
"Svi znamo da imamo problem i s otpadom i s energijom i s transportom. Tu se često nude kriva rješenja kao što su spalionice otpada ili termoelektrane na ugljen. Kroz filmove smo se fokusirali na dobre primjere koji pokazuju da rješenja postoje i da nisu nedostižna. Rješenje se nalazi u pametnoj primjeni već postojećih tehnologija i javnih politika. Ljudi nas često pitaju zašto smo stalno protiv nečega, kroz sve ovo htjeli smo pokazati za kakav pristup mi 'jesmo'", zaključuje Vuković.
Dokumentarne filmove, kao i uradi-sam rješenja nastala u Laboratoriju možete pogledati već ovoga petka u Zelenoj akciji na javnom predstavljanju rezultata projekta.
