Međutim, Karepovac se ne smije i ne može razmatrati kao izdvojen problem čija će sanacija riješiti problem. Prilikom rješavanja problema Karepovca nužno je pristupiti organizaciji cjelokupnog gospodarenja otpadom temeljenog na redu prvenstva gospodarenja otpadom, a koji je sprječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i zbrinjavanje, tj. odlaganje.
Tako se planira Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici koji će proizvoditi gorivo iz otpada za energetsku uporabu, a koje će se potom spaljivati ili u spalionicama ili cementarama.
Prilikom rješavanja problema Karepovca nužno je pristupiti organizaciji cjelokupnog gospodarenja otpadom temeljenog na redu prvenstva gospodarenja otpadom, a koji je sprječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i zbrinjavanje, tj. odlaganjeS druge strane ne sprječavamo stvaranje otpada i na Karepovcu, između ostalog, gore i plastične čaše koje splitski vrtići svakodnevno odbacuju, odgajajući nove generacije potrošača. Ne odvajamo papir, staklo, metal, a od obveznog odvojenog prikupljanja biootpada jako smo daleko. Ono što posebno zabrinjava je gorenje svog onog opasnog otpada na Karepovcu jer u Splitu ne postoji odgovarajući sustav za prikupljanje opasnog otpada od građana.
I sada da se vratimo na sve one zakonske obveze koje smo tako dobro prenijeli, ali samo na papiru. Iz Plana gospodarenja otpadom grada Splita za razdoblje od 2008.-2015. godine gotovo ništa nije provedeno. Iako je Planom predviđeno odvojeno prikupljanje biootpada spremnici nisu bili postavljeni, a o kompostani se niti ne razmišlja. Nije uspostavljen sustav mobilnog prikupljanja opasnog otpada. Zeleni otoci nisu kompletirani, a sustav odvojenog prikupljanja komunalnog otpada „od vrata do vrata“ provodio se u nekoliko pilot projekta, ali bez stvarne volje njegove primjene. Uzmemo li obzir da je Split najveći generator otpada u županiji, jasno je koliki su razmjeri ovog problema. Novi Plan gospodarenja otpadom grada Splita izrađen je, ali još nije usvojen. Međutim sadrži brojne manjkavosti na koje je Udruga Sunce upozoravala tijekom javne rasprave.
Direktive Europske unije i usklađeni Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuju sljedeće: do 2020. osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva, u minimalnom udjelu od 50% mase otpada; do 2016. smanjiti udio biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta za 50 % kao i još cijeli niz odredbi povezanih sa sprječavanjem nastanka otpada, odvojenim prikupljanjem i recikliranjem.
I za one nevjerne da je u Splitu ne moguće ovo postići još jednom podsjećamo kako je Udruga Sunce još 2015. godine vodila predstavnike Grada Splita i nekoliko komunalnih poduzeća, među kojima i splitsku Čistoću d.o.o. u studijski posjet gradovima koji su ostvarili značajne rezultate u odvojenom prikupljanju otpada. Naime, uviđajući važnost očuvanja prirodnih resursa te vrijednost sirovina iz otpada, brojni su se gradovi u svijetu okrenuli konceptu „nula otpada“. Posjet talijanskoj regiji Venneto s 4,8 milijuna stanovnika, sudionicima studijskog putovanja omogućio je uvid u najuspješnije primjere u odgovornom gospodarenju otpadom temeljenom na principima smanji stvaranje otpada, ponovno koristi i recikliraj. Naime, ova regija prednjači u Italiji u odgovornom gospodarenju otpadom pa je čak 77% općina (65% stanovnika) obuhvaćeno odvojenim prikupljanjem otpada sustavom „od vrata do vrata“. U ovoj talijanskoj regiji djeluje 200 tvrtki koje za bave recikliranjem dok ih je u čitavoj Hrvatskoj tek nekoliko. U regiji se nalazi i gradić Ponte nelle Alpi s 8500 stanovnika koji odvojeno prikuplja 91,3% otpada te Treviso s 80 tisuća stanovnika i 85% odvojenog prikupljanja otpada.
Ovim putem pozivamo odgovorne u Gradu Splitu da se očituju o rješavanju problema odlagališta Karepovac i sustava prikupljanja otpada u gradu kako bismo ubuduće izbjegli ekocid koji je opasno kucao na vrata svim građanima Splita prije samo par dana.
