Britanska vlada je ponovno omogućila energetskim kompanijama da istražuju i vade plin iz škriljevca, nakon što je kontroverzna metoda hidrauličnog lomljenja podzemnih stijena zabranjena u Velikoj Britaniji zbog seizmičkih podrhtavanja prije tri godine. Ministar energetike, Matthew Hancock, izjavio je da plin iz škriljevca ima potencijal povećati energetsku sigurnost Britanije. "Vađenje plina iz škriljevca značit će otvaranje novih radnih mjesta i osigurat će dugoročnu ekonomsku i energetsku sigurnost naše zemlje", naveo je Hancock.
Riječ je o vađenju plina metodama hidrauličkog frakturiranja, odnosno frackinga. Metoda je iznimno opasna po okoliš i podzemne vode jer se u procesu koriste kemikalije da bi se došlo do samog plina koji je zarobljen u stijenama škriljevca
Kompanije od danas mogu predati zahtjeve za licence za istraživanje, dok će za razbijanje škriljevca biti potrebne dodatne dozvole. Riječ je o vađenju plina metodama hidrauličkog frakturiranja, odnosno frackinga. Metoda je iznimno opasna po okoliš i podzemne vode jer se u procesu koriste kemikalije da bi se došlo do samog plina koji je zarobljen u stijenama škriljevca.Najveću kontroverzu izazvala je dozvola za bušenje čak i u nacionalnim parkovima, područjima s popisa svjetske kulturne baštine i izuzetne prirodne ljepote te drugim zaštićenim lokalitetima. Tamo će, doduše, bušenje biti dozvoljeno samo u "iznimnim okolnostima" uz pravo države na veto, što je, tvrdi britanska vlada, osigurano nizom rigoroznih pravila, uvedenih nakon što su aktivisti za zaštitu prirode tražili potpunu zabranu bušenja na ovim lokacijama. Britanskom otvaranju za bušenje škriljevca prethodili su masovni prosvjedi diljem zemlje, s kojih su građani upozoravali na pogubnost ovih metoda po okoliš, pogotovo u ruralnim dijelovima Velike Britanije, gdje su predviđene najveće aktivnosti kompanija za fracking.
Louise Hutchins, aktivistikinja Greenpeacea kazala je kako su najnovijom odlukom milijuni ljudi ostali bez prava da tvrtkama zabrane bušenje ispod njihovih posjeda. "Vlada je ispalila startni pištolj u utrci za eksploataciju plina iz škriljevca, koji bi se mogao vaditi na ruralnim područjima, uključujući i osjetljivije dijelove poput onih na kojima se nalaze ključni vodonosnici. Veta koja na nacionalne parkove ima vlada neće pomoći puno u gušenju nemira protivnika ove ideje diljem Velike Britanije", kazala je.
Britanskom otvaranju za bušenje škriljevca prethodili su masovni prosvjedi diljem zemlje, s kojih su građani upozoravali na pogubnost ovih metoda po okoliš, pogotovo u ruralnim dijelovima Velike Britanije, gdje su predviđene najveće aktivnosti kompanija za fracking
Zastupnica britanskih Zelenih Caroline Lucas, koja je prošle godine uhićena tijekom prosvjeda protiv frackinga, također je zabrinuta nepostojanjem zabrane ovih djelatnosti u zaštićenim područjima. "Time će se u potpunosti narušiti i obezvrijediti pozicija zaštićenosti tih područja, za koje se desetljećima inzistiralo da dobiju status nacionalnih parkova. Pomisao da bi se sad ta područja mogla ponuditi tvrtkama za fracking je čisti skandal", poručila je.Njezin kolega iz Prijatelja Zemlje Tony Bosworth kazao je pak kako je od današnjeg dana rizik frakcinga proširen. "Prijetnja za okoliš i zdravlje mogla bi se proširiti na milijune ljudi. Oni koji su mislili kako se fracking događa daleko od njih, sada bi to mogli doživjeti na vlastitom kućnom pragu", kazao je. U Francuskoj, Češkoj i Bugarskoj ova metoda dobivanja plina za sada je zabranjena. U Njemačkoj su provedene brojne studije koje upozoravaju na njezinu štetnost. No, unatoč tome, sve je više inicijativa da se u pojedinima zemljama članicama EU poveća postotak dobivanja plina iz škriljevca, u svijetlu aktualnih geopolitičkih sukoba s Rusijom.
Zanimljivo je kako upravo Velika Britanija predvođena Cameronom od početka godine intenzivnim lobističkim naporima nastoji naum Komisije i Europskog parlamenta da se uvedu dodatne regulacije za zaštitu okoliša po pitanju frackinga. Glavni razlozi su, prema pisanju Guardiana, mišljenje Velike Britanije i saveznika da su postojeće regulacije dovoljne i da će dodatne samo negativno utjecati na investicijsku klimu i troškove.
Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu i ni na koji se način ne može smatrati da održava gledišta Europske unije. Stranica projekta: Be EU 8 media outlets for one Parliament

