Kada govorimo o znanju kao vrijednosti u društvu padaju mi na pamet dvije brojke: ona poznata, jedna marka po kili mozga, i podatak da Hrvatska izdvaja manje od 3 posto nacionalnog dohotka za obrazovanje. Svjetske preporuke pokazuju da bi trebalo dvostruko. Ipak, kada odlazimo na teren susrećemo puno osoba koje su željne znanja, kaže Vesna Puhovski.
Cjeloživotno učenje
U Vijeću Europe još od 1993. krenulo se sa redefinicijom znanja. Naglasak je na vještinama. Vijeće Europe imenuje i nova područja znanja, područje socijalne kompetencije i građanske pismenosti, koje se ne može poistovjetiti sa klasičnim shvaćanjem znanja, rekla je Maja Uzelac. Zahtjev postaje i cjeloživotno učenje.
Postoje tri načina stjecanja znanja: formalno, neformalno i informalno učenje. Formalno se ostvaruje kroz škole, a cilj je dobiti papir. Neformalno ne ide tim formalnim putem i odvija se u velikoj mjeri kroz civilne organizacije. Prednost je velika. Puno smo fleksibilniji, tvrdi Vesna Puhovski. Informalno obrazovanje je ono što stječemo usput.
Famozni Hrvatski nacionalni obrazovni standard zapravo nudi i teži metodičkim standardima za stjecanje vještina. Sada nas škole uključene u HNOS zovu da im držimo seminare. A mi te seminare radimo već deset godina, kaže V. Puhovski.
Da nam nije dovoljno formalno obrazovanje složili su se svi sudionici emisije.
Vesna Puhovski
Vještina donošenja odluka
Navikli smo na obrazovnu paradigmu 19. st. gdje je autoritet nastavnik. Djeca uče samo reagirati, a ne uče komunikacijske vještine ili vještine donošenja odluka. Prisutan je nedemokratičan odnos na relaciji učitelj - učenik. Formalno obrazovanje se fokusira na nedostatke osobe, a ne na postignuće, objasnila je Maja Uzelac.
Niz udruga bavi se obrazovanjem, od organizacija koje se bave djecom s posebnim potrebama do udruga koje idu već u vrtiće... Ako dijete u vrtiću učite da svako jutro bira između tri ponuđena doručka, učite ga da samostalno donosi odluke i da snosi posljedice svojih odluka, kaže Vesna Puhovski.
Centar za mirovne studije i Centar za ženske studije imaju godišnji program na koji se prijavljuju studenti, studentice, ljudi koji već imaju neko znanje. To neformalno obrazovanje je doista sasvim drugačije. Od pluralizma u ponudi sadržaja do razvijanja socijalne osjetljivosti. Dolazi i dosta studenata uključenih u formalni sustav fakulteta. Oni dolaze željni novih metoda i kreativnog rada, rekla je Maja Uzelac.
U društvu u kojem je puno važnije biti imućan i lijep postavlja se pitanje kako privući ljude obrazovnim programima.
Osim plakatima, glas o Centru za ženske studije širi se usmenom predajom. Sada čak žele dobiti i formalni status, jer su ženski studiji svugdje u svijetu dio programa sveučilišta, kaže Uzelac.
Višedimenzionalan program
Jedan od programa koji se provode je i program Škola u funkciji zajednice. Cilj je da školski resursi navečer i vikendom budu dostupni lokalnoj zajednici s tim da zajednica sama identificira koje su joj potrebe.
Mogućnosti suradnje formalnog i neformalnog ipak postoje jer od strane učitelja postoji želja za drugačijim radom. Oni su se promijenili i sada nas škole same zovu. Mana formalnog sustava je hijerarhijski i nedemokratičan odnos, ali ima raznih tipova nastavnika. Neki rade na naš način, a neki inzistiraju na autoritetu. To je najteže promijeniti, misli V. Puhovski.
Puno iskustva u neformalnom obrazovanju ima Centar za ženske studije koji postoji od 1995. godine. Jedini u Hrvatskoj pružaju cjeloviti dvosemestralni program u kojem se prožimaju teoretsko i aktivističko. Prednost nas kao nevladine udruge je da radimo na vještinama dijalogiziranja, nenasilne komunikacije i razvijanja argumentacijskih vještina, ispričala je Sandra Prlenda iz CŽS-a. Do sada je program završilo više od 300 djevojaka i žena. Program je višedimenzionalan te potiče samopromjenu i samospoznaju. Kroz radionice polaznice otkrivaju svoj vlastiti ženski identitet. Imamo i radionicu plesa naprimjer, a ne samo teorijsko obrazovanje, kaže Prlenda.
Stanje u susjedstvu
Kakvo je stanje u regiji doznali smo od aktivista iz Bosne i Hercegovine, te Srbije i Crne Gore.
Visokoobrazovanih u BiH ima svega tri do četiri posto. Za usporedbu u Hrvatskoj je to oko sedam posto, u Europi petnaest. Na neka radna mjesta koja se i otvore nema se tko prijaviti, nema odgovarajućih kadrova. Mladi ljudi će shvatiti da na tržištu Europe mobilnost postoje sasvim normalna stvar. Granice su nešto čega praktički nema više, tvrdi Jan Zlatan Kulenović iz sarajevske Omladinske informativne agencije.
BiH nije dobar primjer neformalnog obrazovanja, a iako je neformalna edukacija brža i fleksibilnija, postoji mnogo problema. Najveći problem je neshvaćenost. Država to ne priznaje. Zatim postoji i pitanje kvalitete takvih programa, smatra Kulenović.
Da je znanje nešto na što se ipak gleda u Srbiji smatra Jelena Ranković iz udruge Hajde da iz Beograda. Možda imam takav dojam zato što naša organizacija živi u okruženju koje je nešto selekcionirano, ali sam optimistična. Najviše se radi na mirovnom obrazovanju i interkulturalnom učenju koje je na ovom području klizav teren, kaže Ranković. Međutim, kada je udruga Hajde da provela istraživanje u sklopu kojeg su pitali ljude što je neformalno obrazovanje, shvatili su da šire mase nisu uopće upoznate sa neformalnim obrazovanjem.
Veliki broj ljudi govorio je da je to kupovina diplome, da je to nešto bezveze, nisu znali što je to, ispričala je Ranković.
Na kraju emisije posebno je naglašena još jedna komponenta neformalnog obrazovanja koje provode civilne udruge, a to je evaluacija. - Svi mi u civilnom sektoru šaljemo dvostruku evaluaciju, i sponzorima i korisnicima. Ako nismo pozitivno ocijenjeni, gubimo ili financijska sredstva za program ili korisnike. A u formalnom obrazovanju u Hrvatskoj eksterne evaluacije uopće nema dok u zapadnoj Europi svaka škola radi evaluaciju na kraju godine, zaključila je Vesna Puhovski.
Civildreta je projekt povećanja vidljivosti nevladinih organizacija, koji financijski potpomaže Academy for Educational Development, sredstvima US AID-a. Civildreta se realizira u suradnji Centra za mirovne studije, Radija 101 i H-Altera, op. ur.
