Ne nasilju nad ženama!

Odluka o datumu je pala na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981. godine. Na sastanku se govorilo o obiteljskom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, te nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama 1999. godine. Godine 1999. Ujedinjeni narodi službeno su potvrdili 25. studenog kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama. Sestre Patria, Minerva, Maria Teresa i Dede rođene su u Dominikanskoj Republici. Pod imenom Las Mariposas (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivi simbol otpora diktatorskom režimu Trujilla. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta zajedno sa svojim muževima. 25. studenog 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija, dok ih je Rufino de la Cruz vozio u posjet zatočenim muževima u Puerto Platu. Sve tri sestre su ugušene, a tijela su pronađena polomljenih kostiju. Nasilje nad ženama događa se u raznim aspektima; od ženskog i obiteljskog pa do društvenog života. Ono obuhvaća narušavanje građanskih, kulturnih, ekonomskih, političkih i društvenih prava žena. Činjenica da je u Hrvatskoj svakih 15 minuta fizički zlostavljana po jedna žena govori dovoljno o ozbiljnosti problema. Ženske udruge, kao što su B.A.B.E. (Budi aktivna, budi emancipirana) i Autonomna ženska kuća Zagreb – Žene protiv nasilja nad ženama, pokušavaju pridonijeti boljoj zakonskoj zaštiti i jačanju društvene svijesti o tom problemu o nasilju nad ženama i djecom u obitelji i društvu. Ljudi uopće ne znaju koliko je nasilja i kako je ono dramatično, kažu u udruzi B.A.B.E. Iako u daleko manjoj mjeri, i muškarci su žrtve nasilja u obitelji, napominju predstavnice spomenutih udruga. Strašno je da većina nasilja ostaje neregistrirana. Nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura, od intelektualaca, radnika do dobro situiranih građana i političara. Većina pravnih sustava smatra nasilje u obitelji kriminalnim djelom koje podliježe sankcijama. Ti mehanizmi ponekad se nedovoljno koriste, stoga su se u mnogim zemljama žene samoorganizirale i otvorile skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji. Skloništa su organizirale građanke po načelima ženske podrške, suodgovornosti i međusobne suradnje.