Danas je ispred Ministarstva zaštite okoliša i prirode radila jedna manja naftna bušotina. Kako Ministarstvo koje se naziva zaštitom okoliš i prirode nije smatralo potrebnim da se za istraživanje nafte i plina u Jadranu izvrši procjena utjecaja na okoliš, pa čak ni ocjena o tome je li takva procjena potrebna, onda je valjda u redu bušiti na bilo kojoj lokaciji pa i ispred njihovih vrata, ironično su pokazali aktivisti i aktivistice Zelene akcije.
Na vrlo jaki zvuk koji doseže čak do 240 decibela osobito su osjetljivi morski sisavci, kako su pokazala iskustva iz zemalja poput Norveške, Grenladna i istočne obale SAD-a.
Naime, još od rujna norveška tvrtka Spectrum vrši seizmička istraživanja u Jadranu. Posao su dobili bez provedenog natječaja za što je zaslužno Vrdoljakovo ministarstvo, a Zmajlović im se potom maknuo s puta iako tehnologija koja se temelji na kontinuiranom isplajivanju zvučnih topova ugrožava morski život. Na vrlo jaki zvuk koji doseže čak do 240 decibela osobito su osjetljivi morski sisavci, kako su pokazala iskustva iz zemalja poput Norveške, Grenladna i istočne obale SAD-a. U mnogim je slučajevima došlo do drastične migracije pa čak i pomora ribljeg fonda. Posljednje istraživanje iz Namibije pokazalo je kako je u toj zemlji kao posljedica seizmičkih aktivnosti ulov tune pao na samo 650 tona, dok je 2012. godine iznosio 1800 tona, a 2011. godine čak 4046 tona.
"Iako je evidentno da postoji utjecaj na okoliš, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nije naložilo procjenu utjecaja na okoliš, pa čak ni ocjenu je li takva ocjena potrebna. Zato ćemo podnijeti tužbu Upravnom sudu u Zagrebu i vjerujemo da će sud naložiti Ministarstvu da napravi procjenu utjecaja na okoliš", istaknuo je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
U isto vrijeme dok se seizmičko istraživanje održava bez ikakve analize o utjecaju na okoliš, ministar Zmajlović je na ministarskoj konferenciji u Istanbulu izjavio: "Jadransko more i obalno područje jedan su od najvrijednijih resursa, ali istovremeno i najranjivijih područja Hrvatske. Njegovo ekološko stanje je dobro, ali je suočeno sa pritiscima vezanima za ljudske aktivnosti poput opasnosti od zagađenja mora...Moramo ulagati zajedničke napore kako bi donijeli konkretne mjere u cilju zaštite morskog okoliša."
'Zelena akcija': Zanima nas na koji način Zmajlović namjerava štititi Jadran kada u isto vrijeme dopušta provođenje štetne metode istraživanja, a da nije procijenjen utjecaj na okoliš.
"Zabrinjavajuća je nedosljednost ministra Zmajlovića u pogledu zaštite Jadrana. Interesira nas na koji način Zmajlović namjerava štititi Jadran kada u isto vrijeme dopušta provođenje štetne metode istraživanja, a da nije procijenjen utjecaj na okoliš", postavljaju pitanje iz Zelene akcije te naglašavaju kako bi, ukoliko ovaj netransparentan i po njihovoj procjeni nelegalan proces istraživanja dovede do crpljenja nafte i plina, mogući izljevi nafte imali dalekosežne posljedice na turizam i ribarstvo u Hrvatskoj.
Nije zanemarivo ni to što bi moguća eksploatacija te intenziviranje korištenja nafte doprinijelo i klimatskim promjenama. UN-ov međunarodni panel za klimatske promjene u najnovijem izvještaju, na kojem je radilo oko tisuću znanstvenika, zaključio je s maksimalnom sigurnošću da čovjek ne samo da utječe na promjenu klime, već je i ubrzava. Eksploatacijom nafte, taj će bi proces još više ubrzao te doveo do nepovratnih i katastrofalnih posljedica.
Zato iz Zelene akcije traže od MZOIP-a da naloži izradu Procjene utjecaja na okoliš seizmičkog istraživanja nafte i plina i time prekine postojeće istraživanje, kako bi se sagledali svi aspekti utjecaja na okoliš.
Video: Zelena akcija
Ministarstvo zaštite okoliša: Procjena utjecaja na okoliš nije potrebna
Slijedi zajedničko očitovanje Sektora za procjenu okoliša i industrijsko onečišćenje i Sektora za biološku raznolikost i međunarodnu suradnju u zaštiti prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode vezano uz Vaš članak na temu seizmičkih istraživanja u Jadranu.
Istraživanje podmorja koje još od rujna provodi norveška tvrtka Spectrum ne predstavlja aktivnosti za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš. Radi se o 2D mapiranju morskoga dna pomoću sonara isključivo u istraživačke svrhe bez bušenja i izvođenja bilo kakvih radova građenja. Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13) te Uredbom o postupku procjene utjecaja na okoliš(NN 64/08 i 67/09) propisana je obveza provođenja procjene utjecaja na okoliš za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na okoliš. S obzirom da se u predmetnom slučaju ne radi o zahvatu u smislu citiranih propisa niti o projektu u smislu članka 1. te popisa zahvata iz priloga I i II Direktive 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš za izvođenje ovih istraživanja nije postojala obveza provođenja postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.
MZOIP : Istraživanje podmorja koje još od rujna provodi norveška tvrtka Spectrum ne predstavlja aktivnosti za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš.
Nadalje, s obzirom na prepoznat mogući utjecaja na morske životinje zbog uporabe sonara, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je nadležnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za provođenje ovih istraživanja dalo posebne uvjete, odnosno mjere predostrožnosti koje je potrebno poduzeti prilikom provođenja navedenog istraživanja, upravo kako ne bi došlo do namjernog uznemiravanja morskih organizama koji se nalaze u kategoriji strogo zaštićenih divljih vrsta, a posebno morskih sisavaca iz porodice Delphinidae (Delphinus delphis, Tursiops truncatus), ali i svih ostalih vrsta kitova (Cetacea), morskih kornjača (Caretta caretta, Chelonia mydas, Dermochelys coriacea) te sredozemne medvjedice (Monachus monachus) koje se zateknu u Jadranskom moru (dopis KLASA: 612-07/13-40/33, URBROJ: 517-07-1-1-1-13-7 od 09. rujna 2013.). Radi se o sljedećim uvjetima:
1. Tijekom istraživanja potrebno je provoditi stalni nadzor prisutnosti i/ili pojavljivanja životinja u području rada i to: vizualno (promatrači) i korištenjem hidrofona (pasivna akustička oprema).
2. Istraživanja je potrebno prekinuti tijekom noći te u slučaju loše vidljivosti kada nije moguće osigurati vizualni nadzor područja (magla, kiša.), odnosno upotrijebiti drugi vid nadzora kako bi se osiguralo provođenje uvjeta.
3. Vizualni nadzor pojavljivanja morskih sisavaca moraju provoditi barem dvije osobe.
4. U područjima gdje je dubina mora manja od 200 metara, prije početka detonacija potrebno je vizualno provjeriti u trajanju od 30 minuta da li su u tom području prisutne jedinke vrsta kitova (Cetacea) (kitovi i dupini), morskih kornjača ili sredozemna medvjedica.
5. U područjima gdje je dubina mora veća od 200 metara, a u kojima obitavaju vrste koje duboko i dugo rone (npr. vrste rodova Ziphius, Physeter, Grampus), vizualna provjera mora trajati 60 minuta.
6. Potrebno je utvrditi zonu isključivanja (Exclusion zone) koja obuhvaća područje na površini mora u radijusu od najmanje 1000 metara od istraživačkog broda te područje ispod površine do dna mora.
7. Ako se u bilo kojemu trenutku u zoni isključivanja pojave predmetne životinje, detonacije se moraju odmah obustaviti.
8. Ako se prije ili tijekom detonacija uoče veće grupe tj. agregacije kitova u širem području promatranja, detonacije se moraju odmah obustaviti.
9. Detonacije mogu započeti najmanje 30 minuta nakon što se životinje udalje iz zone isključivanja tj. 20 minuta nakon zadnjeg opažanja u širem području promatranja i to kroz proceduru polaganog starta.
10. Kako bi se jedinke navedenih vrsta kitova, morskih kornjača i sredozemne medvjedice mogle udaljiti iz područja istraživanja, svaki put prije početka pune aktivnosti zračnih topova potrebno je provesti proceduru polaganog starta na način da se 30 minuta prije početka pune aktivnosti mora napraviti više slabih detonacija ili jačinu detonacije treba povećavati postupno i ujednačeno u periodu od 20 minuta.
11. U slučaju opažanja jedinki vrsta Ziphius cavirostris, Physeter macrocephalus, Grampus griseus te sredozemne medvjedice (Monachus monachus) u širem području promatranja, detonacije se moraju odmah obustaviti i zračni topovi ugasiti, a ponovo mogu započeti s detonacijama 30 minuta nakon zadnjeg opažanja tih jedinki u širem području promatranja.
12. Potrebno je izbjegavati područja stalne rasprostranjenosti vrste Ziphius cavirostris - karta područja rasprostranjenosti sastavni je dio uvjeta.
13. Ako dođe do ozljeđivanja ili stradavanja strogo zaštićene životinje, potrebno je odmah obavijestiti mjesno nadležnog inspektora zaštite prirode ovog Ministarstva i Državni zavod za zaštitu prirode (mob: 091/6060 281 ili tel: 01/5502 900, info@dzzp.hr).
14. Kako bismo bili sigurni da tijekom predmetnog istraživanja nije došlo do kršenja odredbi članka 153. Zakona o zaštiti prirode, nakon završetka istraživanja potrebno je Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti izvješće o radu stručnjaka i promatrača morskih sisavaca koji se nalaze navedeni na popisu posade broda, kao i o opažanjima predmetnih strogo zaštićenih životinja i poduzetim mjerama za sprječavanje njihovog uznemiravanja i ozljeđivanja.
Primjenom navedenih mjera predostrožnosti, a uzimajući u obzir ciljeve očuvanja područja ekološke mreže u moru, smatramo da se mogu izbjeći svi značajni negativni utjecaji predmetnog istraživanja na ciljeve očuvanja, od kojih je relevantna vrsta dobri dupin (Tursiops truncatus), te stoga Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u svom očitovanju nije tražilo provedbu postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
Na kraju želimo istaknuti da je tvrtka Spectrum osigurala stalnu prisutnost na brodu koji vrši snimanje morskog dna jedne osobe- biologa (nezavisnog stručnjaka) koja je posebno trenirana za promatranje morskih sisavaca (promatrač ili marine mammal observer -MMO) na ruti istraživanja, a koja je zadužena pratiti poštivanje gore navedenih uvjeta zaštite prirode. Ovi uvjeti su inače preuzeti iz međunarodne prakse, preporučaju se i u okviru Sporazuma o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS) te se smatraju standardom pri seizmičkim istraživanjima morskog okoliša.
