Priopćenje Zelene Istre prenosimo u cijelosti:
U siječnju 2015. na Upravnom sudu u Rijeci šest privatnih tužitelja iz Marčane i Zelena Istra dobili su spor protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti za okoliš eksploatacije karbonatne sirovine na eksploatacijskom polju Marčana 1 nositelja zahvata Kamen produkt d.o.o.. Tužitelji su osporavali zakonitost tog rješenja, a sud je prihvatio njihove tvrdnje i dokaze i poništio rješenje.
U rujnu 2016. isti tužitelji dobili su na istom Sudu još jedan spor – ovaj put protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti za okoliš eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju Marčana nositelja zahvata Kamen d.d. Pazin. Sud je poništio i ovo rješenje Ministarstva jer studijom utjecaj na okoliš nisu obrađena moguća varijantna rješenja zahvata s obzirom na njihove utjecaje na okoliš, kako su to zahtijevali tužitelji - i važeći propisi. Propisi nalažu da se razrade moguće varijante zahvata kako bi se moglo utvrditi koja je od njih najpovoljnija za okoliš, osobito stoga što Prostorni plan uređenja Općine Marčana za to eksploatacijsko polje predviđa metodu podzemne eksploatacije. Presuda je tužiteljima dostavljena polovinom ožujka 2017.
Ovaj slučaj još je jednom dokazao ono na što Zelena Istra već godinama ukazuje – da su studije utjecaja na okoliš tendenciozni dokumenti koji služe pravdanju predloženih zahvata a ne objektivnoj procjeni mogućih negativnih utjecaja na okoliš i da se vrlo često ne poštuju ni temeljni propisi, a nadležna povjerenstva za ocjenu studija utjecaja na okoliš kao ni nadležno ministarstvo ne reagiraju na kršenje zakona i izdaju neopravdana pozitivna mišljenja i nezakonita rješenja. Mišljenje lokalne javnosti se traži samo iz formalnih razloga i nakon toga u potpunosti ignorira. Održivi razvoj ne može se postići bez uključivanja javnosti u postupak odlučivanja. No u nas je situacija vrlo loša po tom pitanju, što dokazuje i slučaj dva kamenoloma u Marčani. Nakon prve presude u kojoj je sud odlučio ukinuti rješenje jer je, između stalog, donijeto protivno odredbama prostornih planova, Županija je jednostavno, kako bi pogodovala investitoru (1), izmijenila sporne odredbe prostornog plana i omogućila mu da ponovo pokrene postupak procjene utjecaja na okoliš. U nas svaki investitor može mijenjati prostorne planove dok zainteresirana javnost, koliko god argumentirani i brojni bili njeni zahtjevi – to ne može.
D. Radojčić: Ova pobjeda je još jedan dokaz da se isplati boriti za svoj kraj, zdravlje i blagostanje. Pravo jednog na zaradu ne smije biti veće od prava drugog na zdrav i kvalitetan život.
"Budu li investitori zaista pokrenuli nove postupke procjene utjecaja na okoliš za iste kamenolome, budno ćemo pratiti svaki njihov korak. U međuvremenu ćemo od nadležnog Ministarstva zahtijevati ukidanje lokacijske dozvole koje je u međuvremenu ishodovao Kamen d.d. za kamenolom. Ta je dozvola izdana na temelju sada dokazano protuzakonitog rješenja te ju Ministarstvo mora po službenoj ukinuti, no nama nije teško na to ih podsjetiti", izjavila je Dušica Radojčić iz Zelene Istre i nastavila: "Ova pobjeda je još jedan dokaz da se isplati boriti za svoj kraj, zdravlje i blagostanje. Pravo jednog na zaradu ne smije biti veće od prava drugog na zdrav i kvalitetan život. Osim toga, kada je protivljenje nekom zahvatu u lokalnoj zajednici tako veliko, Općina bi u najmanju ruku trebala raspisati lokalni referendum i dati mogućnost svima da se izjasne".
Predstavnik mještana koji su pokrenuli i vodili spor, Mario Božac: "Zadovoljan sam presudom Upravnog suda RH u Rijeci, koja potvrđuje propuste učinjene u donošenju Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Otvaranje kamenoloma na području općine Marčana nije mi prihvatljivo radi utjecaja na okoliš i zdravlje pučanstva. Također, žitelji općine su već niz godina ukazivali na interese zajednice i prioritete razvoja, potvrđene strategijama razvoja Istarske županije - turizam, obrtništvo, poljoprivreda i ribarstvo. Otvaranje kamenoloma Marčana površine 42.35 ha i Marčana 1 površine 47,6 ha s eksploatacijskim razdobljem od 40 godina, nedvojbeno mijenja podneblje u kojem živimo i u kojem će živjeti buduće generacije. Zadaća nam je očuvati okoliš, tj. djelovati unutar granica razumnog i prihvatljivog. Nadam se da će ove dvije presude potaknuti pučanstvo na aktivnije sudjelovanje u odlučivanju razvoja zajednice".
Bez kvalitetne studije, koja mora obuhvatiti sva područja mogućeg utjecaja i opis alternativnih rješenja kao i prikladne mjere zaštite okoliša za onu varijantu koja je najprihvatljivija za okoliš, nije moguće donijeti kvalitetnu odluku kojom se podupire gospodarstvo i štiti okoliš, prirodu i zdravlje ljudi.
