Čini se da je migracija jedna od najrelevantnijih dimenzija evropeizacije, ali i krize evropeizacije, koju trenutno proživljavamo. Mnoge bitne odluke u evropskom prostoru naizgled se donose na temelju migracije, ili bolje rečeno, na temelju načina na koji se utjecaj migracije prenosi u politički kontekst.
Od zatvaranja granica, preko referenduma za Brexit, do "dogovora" s Turskom, izgleda da migracija predstavlja jedno od najdinamičnijih poprišta za određivanje smjera politike u ovoj povijesnoj situaciji. Kako je došlo do ove krize? Kako je možemo shvatiti? Što možemo naučiti iz povijesti migracije? I preciznije, s obzirom na evropeizaciju kontinenta kroz migracijska kretanja i trenutne transformacije evropskog migracijskog režima, kakva je budućnost migracije?
Manuela Bojadžijev profesorica je na Institutu za sociologiju i kulturnu organizaciju na Sveučilištu Leuphana u Lüneburgu te je članica Berlinskog instituta za integraciju i istraživanje migracija (BIM) na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Specijalnost su joj migracija i rasizam u Evropi te kulturna teorija. Njezina trenutna istraživanja bave se problemima promjenjivih konjunktura rasizma u Evropi, ali i mobilnim radom i logistikom u digitaliziranoj ekonomiji. Manuela Bojadžijev posebnu je pažnju posvetila načinu na koji se procesi rasizma mijenjaju u globaliziranom kontekstu, uključujući npr. državljanstvo, postkolonijalizam i postsocijalizam, medijsku tehnologiju, državu, (trans)nacionalizam i popularnu kulturu.
Boris Buden je devedesetih bio kolumnist i urednik u magazinu Arkzin. Objavljivao u novinama, magazinima i časopisima u bivšoj Jugoslaviji i svijetu. Buden predaje kulturalnu teoriju na Bauhaus Univerzitetu u Weimaru.
