Kriza Wall Streeta osigurava pobjedu Obame

Ako u sljedeća tri tjedna ne dođe do dramatične promjene u političkom životu i sceni Sjedinjenih Država, američki demokrati, kako sada pokazuju ankete, kroče prema odlučujućoj pobjedi na općim izborima 4. studenoga, koja bi im mogla donijeti vrlo široku premoć u svim tijelima vlasti, a posebno zakonodavnom. Pobjeda bi uvela Baracka Obamu u Bijelu kuću i osigurala mu uvjerljiviju demokratsku većinu u oba doma Kongresa, u Predstavničkom domu i Senatu, u posljednjem možda i kvalificiranu većinu, ključnu kod donošenja zakona. Takva bi pobjeda mogla označiti povijesno prestrojavanje u politici SAD-a poput onoga 1932. i 1980. godine, kada je pobjednička stranka dobila moć koju je držala cijelu generaciju, iskoristivši je za promjenu uloge vlade u američkom društvu. Prema najnovijim anketama, Obama uvjerljivo vodi u većini plavih demokratskih država koje su 2000. i 2004. birale Ala Gorea i Johna Kerrya, a stiče i zamah za osvajanje više crvenih država koje su glasovale za republikance na posljednjim izborima, uključujući Floridu, Ohio, Colorado i Virginiju. U Coloradu vodi s 52 prema 42 posto glasova (PPP-D), na Floridi vodi s 49 prema 44 posto glasova (Research 2000), u Ohiu isto s 49 prema 44 posto glasova (InnAdv/PollPosition), te u Virginiji s 51 prema 43 posto glasova (PPP-D). Zbog tijesne razlike, neke od tih država i dalje se vode kao izjednačene, no u prognozama vodećih anketara i bez tih država Obama odnedavno prelazi prag od 270 elektorskih glasova. Očekuje se da će demokrati zabilježiti velike dobitke i na izborima za novi saziv Predstavničkog doma i za trećinu mjesta u Senatu, koji ima 100 zastupnika. Poput Obame, i tu demokrati duboko posežu u nekada solidan republikanski teritorij. Čak bi i izbor toliko etabliranih senatora poput Elizabeth Dole iz Sjeverne Karoline i Mitcha McConnella iz Kentuckya, čelnika manjine u Senatu, mogao biti u opasnosti. Kao nadogradnja na demokratsku pobjedu na izborima 2006., kada su preuzeli nadzor nad oba doma Kongresa, veliki dobici u ovoj godini mogli bi podsjećati na republikanske pobjede 1978. and 1980., koje su donijele tzv. Reaganovu revoluciju. Ed Rollins, bivši politički savjetnik predsjednika Ronalda Reagana, povezuje sadašnju situaciju s onom iz 1980., kada su se birači, ljuti na predsjednika Jimmya Cartera i demokrate, masovno okrenuli Reaganu, čim su se navikli na ideju da on može biti predsjednik. Barack je prešao taj prag. Jednom kada je Reagan prešao prag, ljudi su se htjeli riješiti Cartera i učinili su to u premoćnom broju. I ovo će se pretvoriti u premoćnu pobjedu, izjavio je Rollins za politički portal McClutchy. Demokrati imaju političku prednost u završnici kampanje, jer samo devet posto Amerikanaca misli da je zemlja na pravom putu, a popularnost predsjednika Georgea W. Busha prošloga je tjedna bila samo jedan postotak iznad one Richarda Nixona kada je 1974. bio prisiljen na ostavku, zbog afere Watergate. Pored toga, kolaps na Wall Streetu i globalnim burzama i tjeskoba zbog gospodarskog stanja, okreću javno mnijenje u prilog demokrata, pokazuju ankete. Osnove su se posložile gotovo savršeno i u pravome trenutku za demokrate. Teško da može izgledati bolje za demokrate, ocijenio je politolog Larry Sabato, sa sveučilišta Virginija. Ovim će izborima sada odlučiti isključivo gospodarstvo. Usprkos činjenici da demokrati imaju u rukama Kongres, čini se da prevladava uvjerenje kako su republikanci u cijelosti odgovorni za probleme, ocijenio je neovisni analitičar Charlie Cook. Očekuje se da će demokrati povećati svoju sadašnju većinu u Predstavničkom domu, koja iznosi 235 prema 199 mjesta, i u Senatu, gdje imaju minimalnu većinu od 51 prema 49 mjesta. Procjenjuje se da bi demokratski kandidati mogli pobijediti u senatskim utrkama u Novom Meksiku i Virginiji, dok su ostala potencijalna mjesta u Aljasci, Coloradu, New Hampshireu, Oregonu, Minnesoti, Mississippiju, Kentuckyju i Sjevernoj Karolini.