Korak unazad

Nakon prezentacije prijedloga nove Strategije energetskog razvitka RH i povodom početka javne rasprave o njoj, Zelena akcija želi Vladi RH i energetskoj struci uključenoj u njenu izradu, jasno izraziti svoje nezadovoljstvo predstavljenim prijedlogom. Ovaj prijedlog Strategije gura Hrvatsku u prošlo stoljeće te promovira stare tehnologije i energetsku rastrošnost, Toni Vidan, voditelj Energetskog programa Zelene akcije. Umjesto da nas priprema na predstojeću na svjetsku energetsku, financijsku i ekološku krizu na način da sa što manje energije kvalitetnije živimo i proizvodimo, ovaj prijedlog Strategije nas gura u sve veću energetsku rastrošnost i ovisnost. Ovim prijedlogom, energetska struka i Vlada RH pokazuju potpuni nedostatak razvojne vizije već baziraju prijedlog Strategije na pukom ponavljanju onog što su druge zemlje (pogrešno) radile u prošlosti. Pored toga, ovim prijedlogom se Vlada jasno svrstala iza interesa energetskih monopolista HEP-a- i INA-e zapostavljajući interese građana. Ponovno uvodeći mogućnost gradnje termoelektrana na ugljen i/ili nuklearke, Vlada promovira načelo da je prihvatljivo da se zdravljem građana i okolišem plaćaju navodno jeftiniji oblici proizvodnje električne energije. Temeljna manjkavost prijedloga Strategije energetskog razvitka jest da Vlada RH i energetska struka predviđaju povećanje energetske potrošnje od čak 45 % do 2020. i 76 % do 2030. godine dok je službena politika EU do 2020. povećanje energetske učinkovitosti od 20 % što će dovesti do smanjenja ukupne potrošnje energije od 9 %. Mit o velikom povećanje energetske potrošnje u Hrvatskoj svake godine razbija i činjenica da je u 2006. ukupna potrošnja energije bila manja za 0,3 % u odnosu na 2005. godinu, a BDP je u odnosu na istu godinu narastao 4,8 %. Vlada RH i energetska struka stalno navode podatak da Hrvatska po glavi stanovnika troši manje energije od zemalja članica EU namjerno izostavljajući podatak iz Strateškog okvira za razvoj RH 2006. - 2013. koji navodi da je energetska intenzivnost tj. potrošnja energije po jedinici BDP-a u Hrvatskoj čak 2 puta veća nego u članicama EU što znači da Hrvatska itekako kaska u energetskoj efikasnosti za članicama EU. Pozivamo sve građane, institucije i poduzeća da se aktivno uključe u javnu raspravu posebice oko temeljnih manjkavosti prijedloga Strategije vezanih uz projekciju energetske potrošnje i da ne pristanu na kvazi-izbor između tri podjednako loša scenarija.