JAHAČI NA PREDUGE STAZE

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva objavila je 6. prosinca 2007. godine rezultate natječaja za nevladine organizacije u okviru svojih šest programa: Zajedno za bolje, Demokratizacija i razvoj civilnog društva, Institucionalna potpora razvoju i stabilizaciji udruge, Istraživanja vezana uz pozicioniranje i razvoj civilnoga društva, Neprofitni medijski projekati i Projekti razvojne pomoći. Istoga dana objavila je i odluku o nastavku višegodišnjih institucionalnih potpora. Ukupno je donirala 176 različitih projekata odnosno udruga, podijelivši im 22 767 906 kuna. Iskorak iz mandata Kako je navedeno u Zakladinom priopćenju, o ovoj donaciji odlučio je Zakladin Upravni odbor, na sastanku koji je bio održan 27. studenoga 2007. godine. Proizlazi da je UO Zaklade odluku o glavnoj donaciji za 2007. godinu donio nakon što mu je istekao mandat.

Naime, Zakon o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva u svojem članku 10. izričito kaže da mandat UO-a traje četiri godine. To isto ponavlja i Statut Zaklade, u svojem čl. 8. Kao što se može pročitati na Zakladinim stranicama, Vlada je imenovala članice i članove dosadašnjeg UO-a 13. studenoga 2003., a UO je održao prvu konstituirajuću sjednicu 19. studenoga iste godine, izabravši Katarinu Kruhnju za predsjednicu i Mirjanu Krizmanić za potpredsjednicu, a također, na istoj sjednici, i Cvjetanu Plavša-Matić za upraviteljicu Zaklade sa četverogodišnjim mandatom. Ako se datum održavanja konstituirajuće sjednice smatra početkom mandata UO-a, to znači da je njegov mandat istekao 19. studenoga 2007, tojest da 27. studenoga 2007. UO više nije mogao donositi odluke. Katarina Kruhonja je u razgovoru za H-alter pokazala određenu nesigurnost oko toga smatra li se i dalje članicom i/ili predsjednicom UO-a, ili ne. Rekla nam je da je na sastanku UO-a netko rekao kako po nekom propisu, čijega se imena nije mogla sjetiti, mandat UO-u traje sve dok Vlada ne imenuje novi UO. Po njezinu tumačenju, opravdani razlog za kašnjenje s imenovanjem novoga UO su parlamentarni izbori i prestanak rada Vlade. Naša dodatna pitanja koja smo uputili e-malom predsjednica UO-a proslijedila je upraviteljici Zaklade, Cvjetani Plavša-Matić. Upraviteljicino tumačenje Mandat sadašnjih članova i članica Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (2003.-2007.) traje do njihovog razrješenja od strane Vlade Republike Hrvatske, odgovorila nam je upraviteljica Zaklade Plavša-Matić. Ona je najavila da će, s obzirom da sadašnja Vlada RH obnaša tehnički mandat, Zaklada po konstituiranju nove vlade istoj uputiti prijedlog razrješenja dosadašnjih članova i članica Upravnog odbora Zaklade te prijedlog imenovanja novih članova i članica Upravnog odbora za novo četverogodišnje razdoblje (2008.-2011.). Na taj način sve odluke sadašnjeg Upravnog odbora Zaklade su pravovaljane i bit će pravovaljane do njihovog razrješenja odnosno imenovanja novog saziva Upravnog odbora, tumačenje je Zakladine upraviteljice.

Ali koji je to propis, kojemu predsjednica UO nije zapamtila ime, a koji UO-u dopušta da raspodjeljuje milijune kuna nakon isteka mandata? Upraviteljica odgovara: to je Zakon o nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva! Činjenica da Vlada Republike Hrvatske prema tom zakonu imenuje članice i članove Upravnog odbora Nacionalne zaklade podrazumijeva da mandat novog saziva ne može započeti prije nego Vlada RH razriješi prethodni saziv Upravnog odbora i ne imenuje novi saziv. Sveučilišni nastavnik upravnoga prava s kojim smo ovih dana razgovarali o legalnosti rada UO-a Zaklade smatra da ovakvo tumačenje Cvjetane Plavša-Matić jednostavno – ne drži vodu. On upozorava na uvodni članak Zakona o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva, koji predviđa da se na pitanja koja tim zakonom nisu uređena primjenjuju odredbe Zakona o zakladama i fundacijama. A taj pak zakon, u svojem članku 23., nalaže nadležnom ministarstvu da, u slučaju ako tijela upravljanja zakladom više ne mogu (ili neće) obavljati svoju dužnost, u zakladu postavi - svojega povjerenika. Nadležno ministarstvo u ovom je slučaju, zahvaljujući neapdejtiranju Zakona, Središnji državni ured za upravu. Kad bismo živjeli u idealnom svijetu, Ured za upravu postavio bi povjerenika u Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva, tumači stručnjak za upravno pravo koji je želio da mu ovoga puta ne objavimo ime. Hermeneutika po Mačeku Na službeno tumačenje Središnjeg državnog ureda za upravu čekali smo desetak dana, i nismo ga dočekali, tako da u ovom trenutku ne možemo niti odgovoriti na pitanje kako on namjerava postupiti u ovom slučaju. Isto smo upitali i Vladu, i to još polovicom prosinca, ali usprkos brojnim obećanjima, zasad nismo zaprimili nikakav odgovor iz ureda za odnese s javnošću državne institucije koja je odgovorna za imenovanje novoga saziva UO Zaklade. To i ne čudi, budući da i površniji poznavatelji hermeneutike ureda Ratka Mačeka znaju da on, radi zataškavanja, na neugodna pitanja u pravilu primjenjuje taktiku šutnje.

U nemogućnosti dobijanja službenih odgovora, upitali smo za pravno tumačenje situacije u kojoj se našla Zaklada dvije bivše ministrice pravosuđa: Ingrid Antičević Marinović i Vesnu Škare Ožbolt, te (nesuđenog) SDP-ovog ministra pravosuđa Ivu Josipovića, kao i sociologa i politologa Gojka Bežovana, profesora na Pravnom fakultetu, koji je kod nas objavio najviše stručnih radova na temu zaklada i zakladništva. Nema ni govora o tome da bi UO Zaklade mogao donositi odluke nakon isteka mandata, kaže Ingrid Antičević Marinović, ministrica u kabinetu Ivice Račana, koji je imenovao dosadašnji saziv Zakladinog UO-a. Tu je norma posve jasna i ne ostavlja nikakav prostor drugačijem tumačenju. Savršeno je jasno što kaže Zakon, a tumačenje da UO može donositi odluke i nakon isteka mandata je protuzakonito. UO Zaklade nije smio donositi nikakve odluke nakon isteka mandata, zato jer procedura izbora novoga UO-a nije došla u fazu da je Vladi predložen njegov novi sastav. Donesene odluke UO-a su nelegalne, kaže za H-alter Vesna Škare Ožbolt, ministrica u prvoj polovici Sanaderove vlade, i dodaje: _{Foto: "Odluke Zakladinog UO-a su nelegalne i nelegitimne"}
Odgovornost Katarine Kruhonje
Greška se prije svega sastoji u tome što novi saziv UO-a nije imenovan na vrijeme. Dosadašnji UO morao se uzdržavati od donošenja odluka, jer ni Sabor ne može odlučivati ako mu je istekao mandat. UO se vjerojatno opravdava time da bi nedonošenje odluke o donacijama bilo na štetu udruga, ali da sam ja na mjestu neke udruge kojoj nisu odobrena sredstva, sigurno bih se žalio. Brine me pitanje pravednosti takve odluke Zakladinog UO-a, tumači pravni kontekst zbivanja u Zakladi Ivo Josipović. U Zakonu o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva, kao i u Statutu Zaklade piše da mandat članova UO-a traje četiri godine, dokazuje Gojko Bežovan, predsjednik Centra za razvoj neprofitnih organizacija CERANEO i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U Zakonu ni u Statutu nigdje nije navedeno da mandat UO-u može trajati dok ga Vlada ne razriješi, kako su neki skloni tumačiti. Prema Statutu istekao je mandat i dosadašnjoj upraviteljici Zaklade, te Bežovan ne vidi razloge zbog kojih ona nije reizabrana.

Po Bežovanovu mišljenju najveću odgovornost za takvu situaciju snose članice i članovi Upravnog odbora Zaklade, na čelu sa predsjednicom Katarinom Kruhonjom i njezinom zamjenicom Mirjanom Krizmanić. Predsjednica je morala biti informirana o tome da UO-u istječe mandat. Nastavljanjem njegova rada i nakon isteka četiri godine, i neizborom novog upravitelja, ili propuštanjem reizbora gđe. Plavša-Matić, Kruhonja je Zakladu dovela u krizu. Takvo ponašanje nije u skladu sa Zakonom i Statutom, a protivno je i načelima dobre vladavine. Upraviteljicin mandat Pored toga što iz mišljenja pravnih stručnjaka i pravosudnih autoriteta s kojima smo razgovarali proizlazi da o dosadašnjem Zakladninom UO-u možemo govoriti samo kao o bivšem, isto se odnosi i na Cvjetanu Plavša-Matić kao upraviteljicu te ustanove. Nju je, kako rekosmo, UO imenovao na svojoj konstituirajućoj sjednici 19. studenoga 2003. a Zakon predviđa da joj mandat traje četiri godine. Sukladno Odluci Upravnog odbora Zaklade reizbor sadašnje upraviteljice Zaklade, gospođe Cvjetane Plavše-Matić bit će u srpnju 2008. godine s obzirom da ju je Vlada Republike Hrvatske svojom Odlukom od 15. srpnja 2004. godine razriješila prethodne dužnosti predstojnice Vladinog Ureda za udruge te je od 16. srpnja 2004. godine i profesionalno započela obnašati dužnost upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, odgovoreno nam je na pitanje o trenutačnom statusu Cvjetane Plavša-Matić, dopisom koji je potpisala Cvjetana Plavša-Matić. Ali kako sad to? Gđa. Plavša-Matić je imenovana 19. studenoga 2003., a Vlada je sa prethodne dužnosti razrješava tek 15. srpnja 2004.? Kad joj je uopće započeo mandat upraviteljice Zaklade, i do kada traje?! Odluka Upravnog odbora Nacionalne zaklade od 19. studenoga 2003. godine o imenovanju upraviteljice Zaklade sadrži dvije točke: u prvoj govori o imenovanju gđe Plavša-Matić upraviteljicom Nacionalne zaklade, a u drugoj da gđa Plavša-Matić profesionalno stupa na tu dužnost danom razrješenja dužnosti predstojnice Ureda za udruge. Razrješenje je uslijedilo 15. srpnja 2004. godine, a gđa Plavša-Matić je do tog dana obavljala dvije dužnosti: predstojnice Ureda za udruge (profesionalno) i upraviteljice Nacionalne zaklade (volonterski), objašnjava Cvjetana Plavša-Matić u svojem drugom dopisu, privodeći čitavu priču o legalnosti rada upravljačkih struktura Zaklade u sfere burleske. Kako izabrati Odbor I na kraju, razjasnimo priču oko saziva novoga Zakladinog Upravnog odbora. Zakon o zakladi nalaže da on ima devet članica i članova, od kojih je pet predstavnika organizacija civilnog društva, tri predstavnika tijela državne uprave i jedan predstavnik/predstavnica lokalne samouprave. Zakladin Statut u članku 15. ovlašćuje Upravni odbor da pri kraju svojega mandata pokrene postupak predlaganja Vladi novoga saziva UO-a. Pri tom se, stoji u Statutu, UO mora savjetovati sa Vladom, Savezom udruga gradova i općina, te sa predstavnicima udruga. Čitav taj postupak, koji nije detaljnije opisan, trebao bi započeti šest mjeseci prije isteka mandata aktivnog UO-a.

Kako je Zaklada provela kandidacijski postupak? Odgovor daje upraviteljica Plavša-Matić: Nacionalna zaklada je provela postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću putem online upitnika o analizi provedbe Strategije djelovanja Nacionalne zaklade od 2004.-2007. godine te predlaganju novih strateških ciljeva i poboljšanja za iduće četverogodišnje razdoblje od 2008. do 2011. godine uključujući i predlaganje stručnjakinja i stručnjaka za novi saziv Upravnog odbora Nacionalne zaklade. Sukladno tome Upravni je odbor Zaklade usvojio dio prijedloga novih članica i članova Upravnog odbora. Drugim riječima, Zaklada je krajem rujna 2007. uputila svekolikoj civilnodruštvenoj javnosti poziv na sudjelovanje u pripremi novih strateških ciljeva Zaklade, putem ankete. U sklopu ankete o strategiji ugurano je, kao posljednje po redu, i pitanje o nezavisnim stručnjacima i stručnjakinjama koji bi (prema Vašem mišljenju) mogli biti članovi i članice Upravnog odbora Nacionalne zaklade... U tekstu tog poziva na sudjelovanje u anketi uopće ne piše da je anketa ujedno i dio kandidacijskog postupka za izbor novog sastava UO-a Zaklade, tijela koje odlučuje o donacijama desetaka milijuna proračunskih kuna udrugama civilnog društva. Nije potrebno povećalo da bi se vidjelo kako se ovakvim načinom zaobilazi statutarna obaveza konzultacije sa civilnim društvom - tim više što je, u postupku izbora Savjeta civilnog društva, čiji sastav biraju same udruge, dostignuta visoka razna utjecaja civilnog društva u tijelima koja se odnose na njegov rad. Gojko Bežovan napominje kako ni njemu, ni drugima zainteresiranima za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, nije poznato da je proveden kandidacijski postupak za izbor članstva UO-a u novome mandatu. Procedura kandidiranja na stranicama Zaklade nije vidljiva, kaže on. To sve skupa ukazuje na odsustvo civilnosti članova UO-a, dovodi u pitanje njihov kredibilitet, te mogućnost izgradnje modernih civilnih institucija u Hrvatskoj. Zaklada za razvoj civilnoga društva trebala bi biti primjer civilnosti, transparentnosti i prakticiranja načela dobre vladavine, ali prema raspoloživim informacijama, to očito nije slučaj. Možda postoje druge relevantne informacije s kojima nisam upoznat, pita se Bežovan. Stručne kompetencije Spornom se čini i Zakladina odluka da članice i članove novoga UO-a predlaže s obzirom na stručne kompetencije koje nam je nabrojala upraviteljica: Istaknute su potrebe za stručnjacima iz sljedećih područja: neprofitne financije, odnosi s javnošću i socijalni marketing, neprofitno pravo, prikupljanje sredstava, međusektorska suradnja i obrazovanje za demokratsko građanstvo.

Naime, unutarnja logika nalaže da stručnjaci za financije, PR, marketing itd. profesionalno rade u stručnim službama Zaklade, a da se članstvo UO-a bira s obzirom na osjetljivost za problematiku civilnog društva i, ništa manje važno, s obzirom na etički kredibilitet kandidata. O ovome zadnjem među istaknutim potrebama nema ni slova, mada je dosadašnji saziv UO-a u početku mandata morao pretrpjeti podosta prigovora na etičnost svojega rada, a uzroci tih prigovora do kraja mandata nisu posve otklonjeni. Pri poslovima ovakve vrste, oni koji odlučuju ne smiju imati neposredan interes vezan uz svoje odluke; nadalje, etički kriteriji, zbog vrijednosti koje Zaklada proklamira, trebaju biti izuzetno visoki. Smatramo da su udruge članova UO bile privilegirane u procesu dodjele potpora – njihovi predstavnici definirali su strategiju Zaklade i metodologiju njezina rada, programsko opredjeljenje, strukturu natječaja, kriterije ocjenjivanja i vrijeme objavljivanja, pisalo je u Mišljenju o radu Zaklade u 2004. godini koje je početkom 2005. objavilo desetak viđenijih udruga udruženih u Forum civilno društvo, koordinacije koja je ubrzo potom završila sa svojim radom, a da, osim davanja dosta precizne dijagnoze, ništa drugo nije napravila.

Gojko Bežovan objašnjava da kriza civilnosti nije zaobišla ugledne civilne institucije. U našoj zemlji došlo je do krize održivog udruživanja građana koji djeluju 'za'. Još uvijek je, izgleda, lakše mobilizirati građane 'protiv'. U sličnoj se krizi očito našao Upravni odbor Zaklade u kojem članovi rade volonterski, dakle, bez naknade za svoj rad. Slične krize, koje su imale i obilježja skandala, prošli su nedavno Programsko vijeće HRT-a te HHO.
Očito je da će se civilno društvo sporo ukorijenjivati u Hrvatskoj, a izgradnja održivih institucija civilnog društva trajati će desetljećima. Sve ovo skupa može biti dobra škola, međutim, problem je nedostatak dijaloga o ovim pitanjima i njihovo sustavno guranje na stranu. Zemlja koje nije u stanju izgraditi održive civilne institucije teško će se nositi s izazovima suvremenog razvoja. U Hrvatskoj je očit manjak socijalnog kapitala bez kojega nije moguće obaviti modernizaciju društva.

P.S. Nacionalna zaklada je 3. siječnja, dan nakon objavljivanja ovoga članka, Uredu za udruge Vlade RH i Savjetu za razvoj civilnoga društva uputila prijedlog za raspravu o njezinim osnovnim strateškim ciljevima.