Ima li nade za mlade

“Generalno govoreći, socio-politički stavovi mladih u 2021. godini nešto su demokratičniji nego što je to pokazalo istraživanje iz 2015. godine", naglasila je dr. sc. Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, jedna od autorica novog istraživanja “Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola". Riječ je o nastavku sustavnog ispitivanja stavova i mišljenja mladih koje je također provedeno 2009./2010. i 2014./2015. Ovaj treći krug istraživanja proveli su u ožujku ove godine Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci, u suradnji s GOOD inicijativom.

Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica. Istraživanjem se nastojalo otkriti politička znanja, skBerto Šalaj: "Mi smo za trogodišnje strukovne škole odlučili da nisu mjesto gdje se mladi pripremaju da budu aktivni građani, već da se isključivo pripremaju za tržište rada. Mi smo svjesno odlučili da u tim školama mladi ne trebaju biti politički pismeni"lonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, medijsku pismenost, građansku kulturu i navike mladih.

"To nam je važno jer pokazuje ishod političke socijalizacije mladih, koja pak dovodi do razvoja aktivnog građanstva a onda i do poboljšavanja demokracije u kojoj živimo", kaže Matić Bojić o istraživanju koje je provedeno u 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske. Uzorak od 1.122 učenika je regionalno reprezentativan, a vodili se računa i o omjeru gimnazijalaca, četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih škola i trogodišnjih strukovnih škola. 52% anketiranih bile su učenice, a 48% učenici.

Politička znanja ispitivala su se kroz 19 pitanja iz 3 područja, temeljni politički pojmovi, politička informiranost te poznavanje ustavno-političkog ustrojstva.

“Ukupno političko znanje učenika razmjerno je nisko te je njegova razina slična onoj koja je utvrđena u istraživanju 2015. godine. Došlo je do pada vezano uz razumijevanje temeljnih političkih pojmova i poznavanje ustavno-političkog poretka, a do porasta u pogledu političke informiranosti. Prosjek točnih odgovora je nešto viši od 9 od 19", istaknuo je dr.sc. Nikola Baketa, također s Instituta za društvena istraživanja.

76% ih zna što je trodioba vlasti, no povjerenje u institucije koje je izuzetno bitno kod mladih je na niskim granama. Samo 7,2 posto ih vjeruje političkim strankama 14,7 posto Saboru, 16,7 posto Vladi. Najviše pak vjeruju najviše vojsci i znanstvenicima.

"Zanimljivo je da među izvorima informiranja učenici imaju najmanje povjerenja u društvene mreže i internet portale, ali se istovremeno putem Rezultati pokazuju da nije napravljen adekvatan pomak u razvoju i implementaciji građanskog odgoja i obrazovanja koji je trebao smanjiti razlike i povećati političku pismenost svih učenika i učenica završnih razreda srednjih škola u Hrvatskojnjih prilično često informiraju", pojasnio je Baketa.

Više od tri četvrtine anketiranih nije sudjelovalo u nasilnim prosvjedima, ni u bojkotiranju nekih proizvoda zbog političkih razloga. Ohrabrujuće je da je 87% barem jednom sudjelovalo u nekoj vrsti humanitarne akcije, da tri četvrtine podržava angažman pojedinaca u rješavanju društvenih problema, te da su svjesni uloge civilnog društva.

"Neformalna participacija je zastupljena u nekima aspektima, no to je i pitanje prilike koje dobivaju u lokalnim zajednicama. U okviru škola se često organiziraju humanitarne akcije, pa tako ne čudi da ih je većina sudjelovala“, komentirao je Baketa.

S druge strane, većina mladih smatra da je angažman u politički strankama motiviran osobnim interesima, a ne javnim. 60% ih smatra da neke medije treba ukinuti što pokazuje nedemokratski stav prema slobodi govora.

"Ispitali smo i stavove mladih prema autoritarnosti. Pokazalo se da mladi nisu skloni autoritarnoj agresiji ni submisiji i tu nema rodnih razlika“, kaže Matić Bojić.

U istraživanju su zabilježene niske razine nacionalne isključivosti. Preko 90% može se zamisliti u prijateljskom donosu s osobom druge vjere ili nacionalnosti. Preko 70% smatra da se useljenici u Hrvatsku ne trebaju odreći svojih običaja. Velika većina, 72,6% njih, ne smatra da su pravi Hrvati jedino katolici. Tek 10% smatra da etnički Hrvati trebaju imati veća prava. Izraženo je i većinsko neslaganje s isključivom definicijom hrvatstva i definiranjem "hrvatske države“ u Ustavu. Mladi su pak podijeljeni oko pitanja zabrane progona branitelja koji su eventualno počinili zločine Zamjetan postotak ispitanika – 33,9% - i dalje smatra da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti. 31,2% bi im zabranilo javne istupe u vezi homoseksualnosti, a 48% smatra da bi izražavanje homoseksualnosti trebalo zadržati u privatnoj sferiu Domovinskom ratu.

“Napredak se posebno uočava kod stavova prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama, kod stavova prema medijima te u odnosu prema vlastitoj i tuđoj naciji. Ipak, i dalje ima potrebe i prostora za razvoj demokratske kulture mladih. Primjerice, iako se ove godine primjećuje značajan pomak u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, kod dijela sudionika i sudionica još su prisutni negativni stavovi i diskriminatorne težnje spram ove manjinske skupine", istaknula je Matić Bojić.

Tako zamjetan postotak ispitanika – 33,9% - i dalje smatra da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti. 31,2% bi im zabranilo javne istupe u vezi homoseksualnosti, a 48% smatra da bi izražavanje homoseksualnosti trebalo zadržati u privatnoj sferi. Posvajanje djece od strane homoseksualaca ne podržava skoro 40% anketiranih.

Stavovi su progresivniji na polju rodne ravnopravnosti u odnosu na prethodne rezultate. Tri četvrtine mladih smatra da žene i muškarci trebaju ravnopravno dijeliti sve poslove u kućanstvu. Određeni patrijarhalni obrasci i dalje su vidljivi iz podatka da se oko 20% sudionika i sudionica istraživanja slaže s tim da je muškarac taj koji mora zarađivati kako bi prehranio obitelj. Manje od 50% mladih odbacuje ideju da su žene biološki predodređene za poslove s ljudima, kao što su učiteljice i njegovateljice, nego za bavljenje  tehnikom i informatikom.

"Činjenica da otprilike četvrtina ispitanih na tu temu zauzima neodlučnu poziciju, dok četvrtina smatra da odabir i uspjeh u poslu jesu biološka zadatost govori o ukorijenjenosti rodnih stereotipa čije se posljedice mogu manifestirati u budućim odlukama i ponašanjima učenika i učenica“, koVećina mladih smatra da je angažman u politički strankama motiviran osobnim interesima, a ne javnim. 60% ih smatra da neke medije treba ukinuti što pokazuje nedemokratski stav prema slobodi govoramentirali su autori istraživanja.

Istraživanje je ukazalo na postojanje razlika u stavovima između učenica i učenika, te učenika i učenica gimnazija u odnosu na one koji pohađaju strukovne programe. Učenice i gimnazijalci iskazuju tolerantnije stavove i stavove koji su više u skladu s demokratskom političkom kulturom. Učenice i gimnazijalci u većoj mjeri iskazuju tolerantnije stavove i stavove koji su više u skladu s demokratskom političkom kulturom.

"Rezultati pokazuju da nije napravljen adekvatan pomak u razvoju i implementaciji građanskog odgoja i obrazovanja koji je trebao smanjiti razlike i povećati političku pismenost svih učenika i učenica završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj", zaključili su istraživači.

U raspravi koja je uslijedila nakon predstavljanja rezultata istraživanja u ponedjeljak na Fakultetu političkih znanosti prof. dr. sc. Berto Šalaj naglasio je kako ovo istraživanje nema veze s kritikom mladih ljudi.

"Ovo je kritika društva u kojem živimo, slika onoga što smo radili odnosno što nismo radili u posljednjih 20 godina. Vidimo da smo kao društvo uvelike podbacili naročito prema jednoj skupini mladih ljudi. Mi smo za trogodišnje strukovne škole odlučili da nisu mjesto gdje se mladi pripremaju da budu aktivni građani, već da se isključivo pripremaju za tržište rada. Mi smo svjesno odlučili da u tim školama mladi ne trebaju biti politički pismeni. To je najveći problem. Obrazovanje nije svemoćno, no mi nismo ni pokušali putem obrazovanja nešto mijenjati. Tako ćemo dobiti to da mladi nisu uopće zainteresirani za politiku ili su pak skloni nekim ekstremnim stavovima“, komentirao je Šalaj.

"Nismo koristili obrazovanje kao važnog činitelja socijalizacije“, zaključio je Šalaj.

Maturanti o NDH

Četvrtina učenika anketiranih 2021. smatra da upotreba pozdrava "Za dom spremni“ na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata nije opravdana, dok ih 44,7% smatra korištenje toga pozdrava opravdanim u ovim slučajevima. Učenici iz Zagreba, uz Istru, Primorje i Gorski kotar, u manjoj mjeri opravdavaju upotrebu tog pozdrava na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata. Stavovi se razlikuju i prema vrsti škole. Gimnazijalci u manjoj mjeri smatraju da je upotreba spomenutog pozdrava opravdana.

Na pitanje slažu li se s tvrdnjom da je NDH bila fašistička tvorevina 15,7% odgovorilo je da se ne ne slaže ili uopće ne slaže. 30,3% složilo se s tvrdnjom, dok ih je gotovo polovica zaokružila da se niti slažu niti ne slažu s tom tvrdnjom. S druge strane, sudionici nisu skloni promjeni naziva ulica i trgova. Iako ih 56% smatra da treba zabraniti fašističke simbole u javnosti, njih 39,9% smatra da ne bi trebalo preimenovati ulice i trgove koji nose imena simbola ili pripadnika NDH.