Haška posla

Hrvatska je 2. srpnja 1999. pred sudom u Haagu podnijela tužbu protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povreda Konvencije iz 1948. o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. godine. Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su hrvatski građani bili žrtve tog genocida. U tužbi se tvrdi da je službeni Beograd odgovoran za etničko čišćenje hrvatskih građana kao oblik genocida, zato što je izravno kontrolirao aktivnosti svojih oružanih snaga, obavještajnih službi i raznih paravojnih jedinica koje su počinile zločine na teritoriju Hrvatske, prije svega u Vukovaru, na kninskom području, u istočnoj i zapadnoj Slavoniji te u Dalmaciji. Između ostalog, u tužbi se navodi da su tijekom četiri godine ubijene 10.572 osobe, dok je više od sedam tisuća bilo zatočeno u logorima. Hrvatska zbog svega toga traži da Međunarodni sud pravde proglasi Srbiju krivom za kršenje Konvencije o genocidu i naredi joj da kazni sve počinitelje, a Hrvatskoj vrati kulturna dobra i plati ratnu odštetu u iznosu koji bi utvrdio Sud. Dr. Ivo Josipović nije želio detaljnije ulaziti u ishod hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu jer je i sam bio dijelom tima koji je podnosio tužbu pa smatra da ne bi bilo korektno da se on sada javlja kao komentator. Ipak je rekao da je vrlo teško predvidjeti kakvu će odluku donijeti Sud, jer je u dosadašnjim slučajevima Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije odnosno kasnije Srbije i Crne Gore te Srbije protiv NATO-a donio sasvim oprečne odluke. Iako je bilo nekih proceduralnih pravnih razlika, teško mogu prihvatiti argumente da se Sud u jednom slučaju proglasio nadležnim, a u drugom nenadležnim, rekao je Ivo Josipović. Što se tiče samog datuma na koji Sud donosi odluku, 18. studenoga, na godišnjicu pada Vukovara, Josipović je mišljenja da iako će u našim medijima zbog toga biti raznih komentara i konotacija, Sud o tome ne vodi računa. S druge strane, bivši hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović koji je podnio tužbu 1999. godine misli pozitivno. Bez obzira na različite odluke vezane uz tužbu BiH protiv Srbije i tužbu Srbije protiv NATO-a, ja sam optimist, rekao je Šeparović, kojeg smo telefonski uhvatili upravo u Vukovaru, gradu koji je pretrpio najveća razaranja tijekom srbijanske agresije na našu zemlju. 'Mi smo svoje napravili, poslali smo im dokumentaciju, poslali smo im dokaze gdje smo rekli da se ovdje dogodio genocid za koji je kriva Srbija. Očekujem pozitivnu odluku Suda. Druga je stvar kako će kasnije biti na suđenju. Potreban je pravorijek, kakav god on bio. Sada mi je teško uopće zamisliti da bi mogli drugačije odlučiti osim u našu korist, objasnio je bivši ministar pravosuđa. Naglasio je da mu je žao što se Crna Gora izvukla iz procesa. Dobro, oni nisu krivi za Vukovar, ali jesu za Dubrovnik. Ipak, s njima imamo drukčije odnose i oni se češće i lakše ispričavaju, pojasnio je Šeparović svoje mišljenje. Ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić svojim pak izjavama predstavlja klasičan primjer diplomatskog bezobrazluka kako bi se izvukli od odgovornosti za zločine koje su počinili.
Oni su razarali Vukovar i Dubrovnik, Škabrnju su ubili. Baš se nalazim u Vukovaru na seminaru o mirnoj reintegraciji, gdje se govori o nizu dobrih stvari koje je donio taj proces, ali je zanemario jednu stvar, zanemarena je žrtva, rekao je Šeparović. Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i borac za ljudska prava Žarko Puhovski mišljenja je da će gotovo sigurno Sud prihvatiti nadležnost, jer bi u suprotnom preliminarno odbacio sve dokaze hrvatske tužbe. 'S druge strane smatram da će na koncu presuda biti nepovoljna po Hrvatsku, rekao je Puhovski. Osvrnuo se i na datum za koji je zakazano donošenje odluke o nadležnosti tužbe Hrvatske protiv Srbije. Što se tiče samog datuma, na dan pada Vukovara, za koji je Sud zakazao donošenje odluke, to predstavlja idiotizam ljudi koji ne znaju ništa o stvarima kojima se bave, rekao je Puhovski. Smatra da nije zlonamjerno, već da je jednostavno riječ o nebrizi: Taj nam je datum došao po rasporedu. Sama tužba ne bi trebala poremetiti odnose dviju zemalja, koje on smatra dobrima na razini društva, trgovine, turizma i, ono što je najgore, na razini novokomponirane glazbe, pa i na sportskom planu. Odnosi sa Srbijom neće se normalizirati dok se ne progutaju neke isprike. Tako je isto bilo s Njemačkom i Francuskom poslije Drugog svjetskog rata dok se nisu riješili ti neki problemi na simboličkoj razini. Presuda u ovom slučaju neće bitno utjecati na odnose, zaključio je Puhovski. Srbi su uvjereni da će Sud odbaciti tužbu Hrvatske za genocid protiv njihove države iako se posljednjih dana javljaju glasovi da je moguć i suprotan ishod pa i njihovi političari češće upućuju otrovne izjave u smjeru Hrvatske s optužbama za etničko čišćenje srpske manjine tijekom akcije Oluja. Ako se Sud proglasi nadležnim za slučaj, najavili su podizanje protutužbe. U suprotnom će sporovi među bivšim jugoslavenskim republikama definitivno biti okončani, smatraju u Beogradu. Šest godina prije Hrvatske tužbu protiv Beograda podnijela je Bosna i Hercegovina. Za tu tužbu Sud se 2003. proglasio nadležnim, a prošle godine donio je i presudu u kojoj je utvrdio da su snage bosanskih Srba pokoljem u Srebrenici počinile genocid, ali da manjka dokaza da su te snage djelovale po uputama ili pod djelotvornim nadzorom Srbije, čime je ta država oslobođena od odgovornosti za genocid. Sud pravde ipak je tada presudio da je Srbija prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida jer nije spriječila genocid, a mogla je s obzirom na svoj utjecaj na lokalne snage. Nadalje, Sud je zaključio i da je Srbija propustila izvršiti obvezu privođenja počinitelja pravdi, posebice Ratka Mladića. Pred Međunarodnim sudom pravde bio je još jedan predmet s prostora bivše Jugoslavije - tužba SRJ protiv deset zemalja članica NATO-a zbog bombardiranja 1999. podnesena iste godine - no prije nekoliko godina Sud se proglasio nenadležnim za taj spor.