Ekolozi protiv terminala za ukapljeni plin

Međunarodna mreža organizacija za zaštitu okoliša AdriaticGreeNet je dostavila jučer u Kopru svoje primjedbe na dva terminala za ukapljeni plin u tršćanskom zaljevu: za off-shore terminal kompanije Endesa i terminal komapnije Gas Natural predložen na obali kod mjesta Zaule, Trst saznajemo iz priopćenja koje potpisuje Dušica Radojčić iz Zelene Istre. Primjedbe AdriaticGreeneta se temelje na načelima Piranskog protokola (lipanj 2006.), kojim je Jadransko more prepoznato kao moguće polazište za kreiranje zajedničkih prekograničnih politika održivog razvoja, s ishodištem odozdo, koje će osnažiti društveno-ekonomsku koheziju u regiji i obalnim državama. Sjeverni je Jadran jedinstveni eko-sustav, prepoznate i priznate osjetljivosti i ranjivosti zbog male dubine i slabe izmjene voda te zbog velikog pritiska gospodarskih aktivnosti na njegovim obalama. Premda je potreba za dijalogom i raspravom o društveno-ekonomskim i okolišnim utjecajima infrastrukturnih projekata na Jadranu prepoznata i nužna, ne očekujemo da će obalne države uskoro započeti usuglašavanje svojih razvojnih strategija i politika. Ne samo što se ne započinje s procesom zajedničkog definiranja granica održivosti modela razvoja svih država sjevernog Jadrana, nego se neodrživost sadašnje situacije očituje i u činjenici da je trenutno u tijeku javna rasprava o dva značajan projekta na istom području, a da studijama utjecaja na okoliš nije razmotren njihov kumulativni učinak. To se odnosi na kumulativni utjecaj ispuštene vode iz postrojenja na morski okoliš, na sigurnost pomorskog prometa u fazi izgradnje i korištenja postrojenja, utjecaj na krajobrazne vrijednosti i društvenoekonomski utjecaj. Kumulativna procjena mora uzeti u obzir sve postojeće aktivosti unutar i izvan pojedinih državnih granica. Bez poznavanja kumulativnih učinaka svaka procjena utjecaja na okoliš pojedinih aktivnosti gubi smisao. AdriaticGreeNet je dostavio, stoga, jedinstvene primjedbe za oba predložena postrojenja za ukapljeni plin naglašavajući potrebu za cjelovitom revizijom obje Studije utjecaja na okoliš. Jedna od primjedbi odnosi se na podcijenjeni utjecaj postojećeg pomorskog prometa u području utjecaja terminala te na dodatni utjecaj prometa tankera tijekom korištenja postrojenja. Manjakavu analizu tih elemenata Endesa priznaje i pravda opaskom da je za iscrpnu analizu potrebno provesti monitoring tranzita brodova. Smatramo da je taj propust vrlo ozbiljan s obzirom na osobine sjevernog Jadrana zbog kojih će, u slučaju kolizije i onečišćenja mora s brodova, najvjerojatnije doći i do onečišćenja obale. Od samog početka javne rasprave o studijama utjecaja na okoliš za oba projekta u Italiji 2006. godine, AdriaticGreeNet je zahtijevao primjenu procedure prekogranične procjene utjecaja predviđene Espoo konvencijom. Premda podržavamo svaku incijativu koja vodi dijalogu, Espokonvecija i propisi kojima su odredbe te konvencije prenesene u nacionalna zakonodavstva zahtijevaju formalnu proceduru prekogranične procjene utjecaja na okoliš. Prema obaveznoj proceduri utvrđenoj člankom 3. Konvencije, predviđeno je da zemlja porijekla što je moguće prije, a najkasnije istovremeno s informiranjem vlastite javnosti obavijesti pogođenu zemlju o planiranoj aktivnosti, kako bi osigrala odgovarajuće i učinkovite konzultacije. U čl. 2. Konvencije stoji da zemlja porijekla mora osigurati sudjelovanje vlastite javnosti u procjeni utjecaja na okoliš, pogođene države i javnosti pogođene države. Temeljni princip Espoo konvencije leži u informiranju zainteresirane javnosti i omogućavanju njenog sudjelovanja u postupcima procjene utjecaja na okoliš. Potpuno je jasno da procedura koja je pokrenuta u Sloveniji ne zadovoljava temeljne principe Konvencije kao ni obaveznu proceduru. Stoga ćemo o tome obavijestiti nadležna tijela Europske unije i Vlade zainteresranih država-ističu u svojem priopćenju aktivisti AdriaticGreeNeta.