Efekt globalnog zatopljenja

Efekt globalnog zatopljenja uzima svoj danak: dok uragani i tornada pustoše američko i meksičko tlo, Hrvatsku pogađa sve veći broj pijavica. Iako kod nas još nije moguće precizno govoriti o porastu broja pijavica i njihovim razornim efektima, domaći se stručnjaci ipak slažu da im je očita sve veća učestalost. Vjeruju da će ih u budućnosti biti čak i više. Ljudi od struke, a među njima i dr. Krešo Pandžić, jedan od naših najpoznatijih klimatologa, inače i pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda, otvoreno tvrdi da bi one u budućnosti mogle poprimiti neke karakteristike koje krase i razorna tornada. Hrvatsku pogađa sve više pijavica koje su proteklog ljeta mahom harale po sjevernim područjima Hrvatske. Moglo se to i očekivati. Taj je dio, za razliku od sušnog Jadrana, ovo ljeto imao veći broj frontalnih prodora relativno hladnog i vlažnog zraka. Takav zrak uz poprilično ugrijano tlo idealan je uvjet za stvaranje pijavica. Na Jadranu, na kojemu je ovoga ljeta, osim u lipnju, prevladavala suša, pijavice zato nisu bile česte, pojašnjava dr.Pandžić. Pijavice su do prije 20-ak godina na području Hrvatske bile rijetka pojava, dapače, dr.Pandžić navodi kako su se javljale u prosjeku svakih pet do šest godina. Posljednjih godina imamo ih i po nekoliko u sezoni. Moguć i uragan Prošle su godine, podsjetimo i to, bile češće na Jadranu, dok su ove zato krenule prema sjevernijim krajevima. Zabrinjava i činjenica da bi s vremenom, i uz točno profilirane vremenske uvjete, mogle tako ojačati da pritom steknu mnogo razorniju moć. Ne bježimo ni od te mogućnosti. Činjenica je da će se teško na ovom području dogoditi uragan ili tornado kakvi divljaju u posljednje vrijeme na američkom tlu, ali određenu dozu opreza moramo imati. Nitko ne može negirati da pijavica neće u određenoj mjeri dobiti karakteristike nekog tipa tornada. To znači da bi joj se mogla jako pojačati razorna moć, ali i češće pojavljivanje. Naravno, da bi došlo do toga, kao preduvjet se moraju posložiti točno određeni vremenski uvjeti vezani uz određenu temperaturu tla ili mora, a potom i nadošlu hladniju ciklonalnu frontu, kaže dr.Pandžić. A kao primjer za takav scenarij navodi i prije nekoliko godina zabilježeni slučaj atmosferskog vrtloga u Rumunjskoj. S obzirom na karakteristike koje je pokazao zapravo više je sličio na uragan ili tornado nego na atmosferski vrtlog tipičan za to podneblje. Dugotrajne suše Klimatski scenariji predviđaju da će u budućnosti jugoistočnu Europu, dakle i našu zemlju, osobito u ljetnom dijelu godine pogoditi dugotrajnije i češće suše. Toplih valova je bilo i prije, no u budućnosti oni će se pojavljivati sve češće, za razliku od hladnih, kaže dr. Pandžić.