Nedavna ratna prošlost, ratni zločini i prava sudionika rata teme su koje se više no ikada koriste kao predmet dnevno-političkih obračuna, a posebice u predizborno vrijeme.
"Zaustavljen je proces i izgradnje povjerenja i pomirenja i javnim raspravama dominiraju ratna prošlost, ratni zločini i prava sudionika rata Kada bi se kultura sjećanja razvijala u duhu nerelativizacije zločina, već istraživanja i kada bi se uz sva tri razdoblja stradanja iz naše povijesti razvijala na uključujući način, ne bi imali toliko incidenata.unatoč tome što smo u gospodarskoj krizi i imali bi puno drugih tema o kojima bi se moglo argumentirano razgovarati", rekla je na konferenciji za novinare Vesna Teršelič iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću. Ustvrdila je da danas svjedočimo nespremnosti društva na kritičko promišljanje o zbivanjima iz 90-ih i vlasti na omogućavanje dostupnosti podataka iz tog vremena.
"Jačanje desnice, nacionalizma, ksenofobije, netolerancije te agresivnog i netolerantnog govora u javnom prostoru karakterističnog i za mnoge europske države, u Hrvatskoj i 20 godina od završetka ratnih događanja onemogućava otvorenu i kritičku raspravu o događajima iz prošlog stoljeća" kazala je Teršelič.
Jelena Berković iz GONG-a osvrnula se na prijetnje novinarima i aktivistima, ustvrdivši kako se nalazimo u paradoksalnoj situaciji u kojoj s jedne strane svjedočimo sve većem broju takvih prijetnji, dok s druge strane nema progona za sve prisutniji govor mržnje i diskriminacijski govor u medijima, ali općenito u javnom diskursu.
"Iako je sloboda izražavanja jedno je od temeljnih prava demokratski uređenih država, ona u nekim slučajevima može i treba biti podvrgnuta ograničenjima potrebnim kako bi se zaštitila prava i ugled drugih. Pravosuđu tek predstoji prepoznati i procesuirati takve slučajeve. Posebno zabrinjavaju prijetnje koje primaju novinari, urednici i aktivisti za ljudska prava. Očekujemo da policija pronađe počinitelje kako bi time obeshrabrila druge širitelje govora mržnje koji ugrožavaju već krhku demokraciju, a neuspjeh u progonu nasilnika novinare bi još više gurnuo na vjetrometinu", navode su iz organizacija.
Zaustavljen je proces i izgradnje povjerenja i pomirenja i javnim raspravama dominiraju ratna prošlost, ratni zločini i prava sudionika rata unatoč tome što smo u gospodarskoj krizi i imali bi puno drugih tema o kojima bi se moglo argumentirano razgovarati.Za reaktiviranje političara optuženih ili osuđenih za ratne zločine, Teršelič je ustvrdila da se radi o povratu u retoriku iz ranih 90-ih, iako je, kaže, zabilježen i pozitivan pomak zbog zabrane kandidiranja osoba koje su osuđene za ratni zločin. Također, pozitivno je ocijenjen moment solidarnosti regije prilikom prošlogodišnjih poplava.
Uz to, reagiranje na kukasti križ koji je osvanuo na splitskom Poljudu, pozitivno je ocijenjeno, ali se postavilo pitanje zašto ne dolazi do tako brze reakcije i u drugim slučajevima govora mržnje i relativizacije zločina?
"Kada bi se kultura sjećanja razvijala u duhu nerelativizacije zločina, već istraživanja i kada bi se uz sva tri razdoblja stradanja iz naše povijesti - i za Drugi svjetski rat, političko nasilje u vrijeme jugoslavenskog socijalizma i Domovinski rat, razvijala na uključujući način, ne bi imali toliko incidenata", kazala je Teršelič.
S njenom tvrdnjom da svastika na Poljudu nije nikakvo iznenađenje te da se ona nadovezuje na politiku uzastopnih vlada od 1990., koja je prepoznatljiva po relativizaciji zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu i demonizaciji antifašizma i narodnooslobodilačke borbe, složio se i predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić.
Organizacije su još jednom pozvale Vladu te sve odgovorne da preuzmu inicijativu u reagiranju na govor mržnje i zaštiti slobode izražavanja te ozbiljno pristupe raspravi i donošenju Medijske politike. Također, pozvali su javnost, vlasnike, uprave medija te urednike i novinare na solidariziranje s kolegama te na zaštitu medijskih sloboda.
