Republika Hrvatska odabrala je izrađivače studije utjecaja Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) na Republiku Hrvatsku. Među odabranima za izradu "znanstveno utemeljene, objektivne i nepristrane" studije je i Ante Babić, koji se kao poznati makroekonomist i predstavnik zagovaračke organizacije stranih korporacija u javnosti više puta zalagao za TTIP.
Na isti dan kad su europski građani predali šefu Europskog parlamenta Martinu Schulzu 3,2 milijuna potpisa protiv TTIP-a, jer strahuju da bi sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU mogao imati nesagledive posljedice za demokraciju država članica, iz Ministarstva vanjskih poslova poslali su nam nazive organizacija kojima su bagatelnim postupkom javne nabave dodijelili ovaj posao. Iz resora Vesne Pusić mjesecima su najavljivali izradu dokumenta koji će pokazati izravne i neizravne učinke sporazuma na Hrvatsku, i poslužiti hrvatskoj vladi za kreiranje Ante Babić je mjesecima u Hrvatskoj bio valjda najcitiraniji zagovornik TTIP-a, sugovornik u medijima te predstavnik stranih investitora na događajima koji se tiču kontroverznog sporazumamodela i smjernica trgovinske politike. Sada je jasno zašto smo čekali odgovor: posao je sklopila tehnička vlada uoči izbora, a dodijeljen je zajedničkim ponuđačima PricewaterhouseCoopersu d.o.o. i Centru za međunarodni razvoj d.o.o., koji bi ga trebali završiti u roku od tri mjeseca.
Osim što je objavljen na internetskim stranicama, poziv za ponude je upućen na pet adresa. Procijenjena vrijednost nabave bila je 196 tisuća kuna, odnosno 4 tisuće kuna manje od krajnje granice za nabavu bagatelnim postupkom. Posao je na koncu dodijeljen ponuđačima koji su imali nešto jeftiniju i najpovoljniju ponudu.
Riječ je o studiji koja bi, kako je to u Saboru prije koji mjesec rekao Daniel Mondekar, SDP-ov šef Odbora za europske poslove, trebala poslužiti kao jedan od ključnih dokumenata prije eventualnog usvajanja sporazuma u Saboru. Njime bi se, naime, trebalo pokazati kakav će efekt ovaj sporazum imati na hrvatsko gospodarstvo, ali i na koji način bi on mogao utjecati na radnička i socijalna prava, obrazovanje, okoliš, hranu, poljoprivredu.
To će, dakle, utvrditi PricewaterhouseCoopers d.o.o., hrvatski ured mega organizacije PwC koja zapošljava više od 200 tisuća ljudi. Najveća je to svjetska mreža za "pružanje profesionalnih usluga", među ostalim usluga revizije, savjetovanja o osiguranju, porezima, korporativnom financiranju, pravnim pitanjima, smanjivanju troškova poslovanja kompanijama, restrukturiranju poduzeća ili njihovoj privatizaciji. PricewaterhouseCoopers d.o.o. u Hrvatskoj je zasebna i neovisna pravna osoba, čiji portfelj klijenata uključuje neke od najvećih hrvatskih i multinacionalnih poduzeća u Hrvatskoj.
Uz najmoćnije europske i američke korporacije kojima pružaju savjete, PwC sjedi u Transatlantskom poslovnom vijeću, najagilnijoj lobističkoj mreži u Bruxellesu i SAD-u u kontekstu sadržaja TTIP-a. Osnovana je prije 20 godina od strane Europske komisije i američkog ministarstva trgovine, a upravo bi ovaj sporazum trebao Malo prije nego što je Babićevu Centru i PricewaterhouseCoopersu Ministarstvo vanjskih poslova dodijelilo ovaj posao, on je najavio odlazak iz Udruženja stranih ulagača i preseljenje u Bruxelles, odnosno na poziciju u Europskoj komisiji, koja je mandatar pregovora sa SAD-om i gorljivi promotor sklapanja TTIP-abiti vrhunac njihove duge lobističke povijesti i koordiniranog napada na politike javnog interesa. Prema studiji Transparency Internationala ova je organizacija imala najviše sastanaka u Europskoj komisiji, gdje je lobirala u interesu krupnog kapitala.
Centar za međunarodni razvoj osnovao je i vodi Ante Babić. On je zadnje dvije godine bio glavni tajnik Udruženja stranih ulagača, organizacije koja zastupa interese više od 20 korporacija sa stranim vlasništvom u Hrvatskoj. Riječ je o kompanijama kao što su Coca-Cola, Philip Morris, British American Tobacco, Imperial Tobacco, Tele 2, Nova TV, Styrija, Grawe, Siemens, MOL, Ernst&Young itd. Zadaća ove organizacije među ostalim je "promicanje interesa međunarodne poslovne zajednice u Hrvatskoj", što podrazumijeva i upozoravanje na velike porezne presije države prema poduzetnicima, lobiranje za deregulacije, zalaganje za "fleksibilnije" radno zakonodavstvo ili, primjerice, jednostavnije otpuštanje radnika. Dio njihovih prijedloga implementiran je i u prošlogodišnji Zakon o radu. Babić je, dakle, sve donedavno službeno bio i jedan od predstavnika organizacije za zagovaranje interesa krupnoga biznisa. No, malo prije nego što je njegovu Centru i PricewaterhouseCoopersu Ministarstvo vanjskih poslova dodijelilo ovaj posao, on je najavio odlazak iz Udruženja stranih ulagača i preseljenje u Bruxelles, odnosno na poziciju u Europskoj komisiji, koja je mandatar pregovora sa SAD-om i gorljivi promotor sklapanja TTIP-a.
Dotad je mjesecima u Hrvatskoj bio valjda najcitiraniji zagovornik ovog sporazuma, i sugovornik u medijima te predstavnik stranih investitora na događajima koji se tiču kontroverznog sporazuma. Kao glavni tajnik Udruženja stranih ulagača među ostalim je sudjelovao na saborskom Odboru za europske poslove, jednom od rijetkih na kojem je Republika Hrvatska službeno poticala javne rasprave o TTIP-u.
Jedan od glavnih razloga za pobunu u Europi i SAD-u protiv TTIP-a upravo je, pored netransparentnog pregovaranja, i činjenica što su, za razliku od drugih zainteresiranih skupina, pristup briselskim birokratima i predstavnicima Komisije od početka pregovora imali korporativni lobisti, koji su u ime više stotina najvećih europskih i američkih multinacionalki u tajnosti utjecali na pregovaračke pozicije jedne i druge strane, često i nauštrb javnog interesa.
Kako bi onda javnost mogla percipirati činjenicu da će otvoreni navijač za TTIP i bivši glavni tajnik Udruženja stranih ulagača sudjelovati kao jedan od voditelja u izradi dokumenta, koji bi prema natječajnim propozicijama trebao biti "stručna, konzistentna i nepristrana" procjena TTIP-a? "To je zanimljivo pitanje", rekao nam je na početku telefonskog razgovora Babić. "Ali mogu jamčiti da ću, naravno, sve raditi objektivno, sukladno pravilima struke, i uzimajući u obzir sve raspoložive podatke i argumente", istaknuo je, dodajući kako se i formalno ne može govoriti o sukobu interesa, budući da je, veli, iz Udruženja stranih ulagača izašao prije nego što je počeo sudjelovati u predstavljanju ponude za studiju.
"Kao ekonomist koji je školovan na području međunarodne trgovine, i samim tim smatram da je svako povećanje iste dobra stvar, ja imam svoje mišljenje o TTIP-u. No, budite sigurni da ono neće utjecati na izgled studije. Štoviše, na kraju ćemo uz taj dokument priložiti i sve prikupljene podatke, tako da svatko može napraviti svoje simulacije i pretpostavke", rekao je H-Alteru.
Babić je inače u jednom tekstu radio prvu procjenu učinka TTIP-a na Hrvatsku, koja se temeljila na pretpostavljenom smanjenju carina i drugih prepreka. Izračunao je da će on donijeti popriličnu dobit za ovdašnje gospodarstvo, od značajnog porasta prihoda u turizmu do poboljšane investicijske klime i izvoza. No, dosad nije analizirao moguće negativne aspekte sporazuma, što i ne čudi, zato jer je, kako jednom reče Jutarnji list, među ostalim donedavno bio glavni tajnik Udruženja stranih investitora.
Tek je napominjao da TTIP donosi i obuhvaća puno više nego što bi moglo biti sporno i sumnjivo, poput GMO-a, kemijski tretirane hrane ili mogućih pritisaka investitora na vlade, posredstvom arbitražnih komisija. “Pregovarači tu trebaju biti čvrsti, ali mislim da se ne treba zbog minornog dijela trgovine i investicija dovesti u pitanje čitav sporazum”, poručio je u svibnju ove godine, te dodao da je napredak što će, s druge strane, "TTIP američkim investitorima dati ujednačavanje standarda poslovanja i neke mehanizme sigurnosti investicije, kao što je mehanizam za razrješavanje sporova".
Da je riječ o minornim dijelovima, ne bi se, međutim, složili sada već milijuni europskih građana, stotine predstavnika nevladinog sektora, enormna mreža europskih sindikata, brojnih intelektualaca i ekonomskih stručnjaka, europarlamentaraca i drugih pojedinaca i organizacija za zaštitu javnog interesa, koji drže da ovo nije tek obični sporazum o slobodnoj trgovini, nego da bi mogao imati velike posljedice po socijalnu državu i samu demokraciju. Sada će dio njihovih bojazni, barem kada je riječ o "mehanizmu za razrješavanje sporova", GMO-u ili pravima radnika, u Hrvatskoj analizirati autori studije.
U natječajnoj dokumentaciji resorno ministarstvo navelo je da, pored utjecaja na gospodarstvo i analize trgovine, ova studija treba odgovoriti na pitanja o učinku TTIP-a na "proizvodnju hrane i GMO na način da se istraži bi li i kako TTIP mogao utjecati na mogućnost neizravnog plasmana GMO-a na tržište Republike Hrvatske", zatim "javne usluge, pri čemu posebno ispitati mogućnost za ulazak privatnih investitora i osiguravatelja u sektoru javnog zdravstva", potom "obrazovanje", pa "tržište rada, prava radnika, posebno s obzirom na pitanja zaštite radnika i kolektivnog pregovaranja", "procjenu mehanizama za rješavanje sporova između države i ulagača", "zaštitu okoliša , "upotreba štetnih kemikalija u industriji , proizvodnju nafte i plina dobivenog hidrauličnim lomljenjem tla (fracking)", "javnu nabavu", "poljoprivredno-prehrambeni sektor", itsl.
Ministarstvo vanjskih poslova, koje potpuno nekritički mjesecima "snažno podržava sklapanje sporazuma" u kontekstu Hrvatske, bez ikakvih konkretnih pokazatelja na kojima bi temeljili svoje tvrdnje, zasad nije odgovorilo na naš zahtjev da komentira moguću javnu percepciju koju će ovakav njihov odabir i, uopće, poziv na dostavljanje ponude, prouzročiti.
Mirela Holy, predsjednica bivše parlamentarne stranke ORaH, tvrdi, pak, kako je riječ o skandalu. "Odluka je skandalozna jer studija mora biti objektivna, a nemoguće je očekivati objektivnost od vatrenih zagovornika TTIP-a. To je pitanje zdravog razuma. Stoga će Studija biti obična farsa, mazanje očiju javnosti", istaknula je Holy, dodajući kako je i ovo pokazatelj da je "tehničkoj vladi koju predvodi SDP očigledno izuzetno stalo da Studija procjena učinaka TTIP-a na Hrvatsku pokaže da je za Hrvatsku od presudnog interesa podrška tom sporazumu".
Podsjeća da je ORaH bio prva stranka u Hrvatskoj koja je upozorila na opasnosti TTIP-a te digla glas protiv ovog sporazuma, jer on, kaže, nastoji omogućiti još lakše bogaćenje korporacijama, dok će štetu prouzročiti posebice malim i ranjivim gospodarstvima poput hrvatskog. "Sadržajno gledajući, TTIP nastoji unijeti promjene u tri važna područja, čemu se ORaH protivi, a to su: daljnja deregulacija i 'usklađivanje' prostora tržišta između SAD-a i Europske Unije; privatizacija sektora javnih usluga i ugrožavanje socijalne države koja postoji u članicama EU; te uvođenje štetnog pravnog mehanizma 'ISDS' koji djeluje jednosmjerno te omogućava stranim korporacijama tužbu i naplatu štete od strane države, ukoliko donese zakone ili regulatorne standarde koji mogu utjecati na smanjenje njihovih profita", upozorava Holy.
Ona još dodaje kako i "HDZ vatreno podržava TTIP, pa je realno očekivati da buduća vlada, kakvog god ona predznaka bila, neće dovoditi u pitanje ovu skandaloznu odluku tehničke vlade". "Vidimo da je u odnosu prema TTIP-u u Hrvatskoj velika koalicija HDZ-a i SDP-a stvarnost. S obzirom da gotovo da i nema razlike između politike HDZ-a i SDP-a kada govorimo o gospodarstvu, zaštiti okoliša, radničkim pravima te pogodovanju krupnom kapitalu, a što su sve presudni elementi TTIP-a, možemo zaključiti da za ljude u Hrvatskoj neće biti nikakve važne razlike između bivše i buduće Vlade", poručila je.
Socijalne posljedice
Neke države članice već su izradile slične studije utjecaja, a dio ih je ocijenilo da TTIP mogao imati određene pozitivne učinke na tamošnja gospodarstva. No, bilo je i onih koje su dale oprečne rezultate. Tako je, primjerice, slovenska studija, koju je za njihovu vladu izradio profesor Jože Damijan i kolege s ljubljanskog Ekonomskog fakulteta, pokazala da će sporazum imati beznačajan utjecaj na slovensko gospodarstvo i da bi se, štoviše, moglo dogoditi da se slovenski BDP kroz deset godina smanji za 0,03 posto, a istovremeno bi moglo biti izgubljeno do 1.500 radnih mjesta.
Branitelji sporazuma o slobodnoj trgovini, među kojima i djelatnici u Ministarstvu vanjskih poslova zaduženi za ova pitanja, napominju, međutim, kako je slovensko gospodarstvo u odnosima sa SAD-om drugačije od hrvatskog, te da je, uostalom, studija rađena u studenom Mirela Holy: "Vidimo da je u odnosu prema TTIP-u u Hrvatskoj velika koalicija HDZ-a i SDP-a stvarnost"prošle godine, kad je situacija s pregovorima bila znatno drugačija.
Europska komisija pozivala se pak u ranijem razdoblju pregovora na istraživanje think tanka Centre for Economic Policy Research – CEPR, gdje je izračunato da bi se godišnja proizvodnja dobara u EU trebala navodno povećati za 120 milijardi eura, a prihodi prosječnog kućanstva za 545 eura. Riječ je o organizaciji koju financiraju Deutsche Bank, BNP Paribas, Citigroup, Barclays Bank, JPMorgan, pa su francuski Le Monde ili organizacija Corporate Europe Opservatory svojevremeno izrazili skepsu oko njihove pristranosti. Analizu ove i još tri druge studije koju je citirala Komisija, kad je smirivala sve glasniju javnost, izradila je prošle godine Austrijska istraživačka fondacija za pomoć zemljama u razvoju, za grupu krajnje ljevice u Europskom parlamentu. Analiza je pokazala da se u studijama uopće ne uzimaju u obzir "socijalne posljedice TTIP-a", kako će ekonomska dobit biti neznatna, te da 80 posto predviđenih ekonomskih dobitaka podrazumijeva micanje ili harmonizaciju regulacija, administrativnih procedura i standarda, što bi, istaknuli su "moglo predstavljati veliku prijetnju konzumentima, javnom zdravstvu i sigurnosti okoliša".
"Inicijativa europskih građana je izračunala da će primjena TTIP-a rezultirati eventualnim prosječnim porastom BDP-a Europske Unije od svega 1 posto do 2027. godine. Stoga se europski građani i građanke s pravom pitaju opravdava li tako mali prosječan rast BDP-a tako velike promjene u gotovo svim sferama života europskih stanovnika", kaže pak Mirela Holy.
Sredstva za objavljivanje ovoga članka osigurana su putem Javnog natječaja Ministarstva kulture RH za financiranje novinarskih radova u neprofitnim medijima (op. ur.)
