Strukture i funkcije različitih tehnoloških i znanstvenih modela dramatično utječu na komunikaciju, formiranje političkih stavova i doživljavanje vlastite stvarnosti. Umjetna inteligencija, algoritmi za društveni inženjering te urbanizacija koja je tehnosferu nepovratno stopila s prirodom, tek su neke od povijesnih manifestacija modela i modeliranja. Skriveni u pozadini korisničkih sučelja te kodirani neutralnim, teško dohvatljivim jezikom znanosti, modeli proizvode politički i društveni prostor, no pritom ostaju van našeg dosega. Razumijevanje modela stoga je nužno izgurati iz zone znanstveno-objektivnog i ideološki neutralnog te ga podvrgnuti kritičkom propitivanju.
Nikola Bojić se u svojoj istraživačkoj i predavačkoj praksi fokusira na odnos politike, prostora i tehnologije. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest umjetnosti i informacijske znanosti, a poslijediplomski studij završio je na Harvard Graduate School of Design. Kao gostujući predavač na sveučilištu MIT, Nikola je na jesen 2016. s profesorom Gediminasom Urbonasom kreirao i vodio kolegij Advanced Studio in Production of Space. Kolegij se provodio unutar odjela Art, Culture and Technology, a bavio se razvojem umjetničkih operacija na znanstvenim i tehnološkim modelima koji definiraju načine proizvodnje prostora, komunikacije, formiranja političkih stavova i doživljaja vlastite stvarnosti. Trenutno je pridruženi istraživač na MIT School of Architecture + Planning te doktorand i asistent na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Većina Bojićevih radova smještena je na sjecištu suvremene dizajnerske i umjetničke prakse, i tematizira problematiku odnosa ljudi, objekata i prostora. U travnju prošle godine riječkoj se publici predstavio izložbom Objekti opasnih namjera u galeriji Filodrammatica, koju je osmislio i dizajnirao u koautorstvu s Damirom Prizmićem.
Više o predavanju pogledajte OVDJE.
