Ako vas vide kako se, i dok sunce prži i ljeto nas veseli, družite s knjigom, često će sa neke strane stići pitanje: Pa zašto sad učiš? Praznici su! Većina ljudi još uvijek ima ideju o učenju kao o nečemu što se radi kad se baš mora da bi se dobio neki komad papira, da bi se moglo naći neki posao, da bi se mogla zaraditi mirovina i sretno umrijeti ispred televizora. U radijskoj Civildreti već se govorilo o nekim udrugama u kojima rade ljudi koji imaju drugačiji stav prema učenju. Da nije sve tako crno i da ima nade i za Hrvate pokazuje i podatak da Katalog programa neformalnog obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo koje provode organizacije civilnoga društva koji je nedavno izdala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga sadrži podatke o gotovo 200 programa. Katalog je napravljen s ciljem jačanja suradnje formalnog i neformalnoga obrazovanja u Hrvatskoj.
Neformalno obrazovanje namijenjeno je ljudima svih životnih dobi i zanimanja. Također, sve više programa ima i izvan Zagreba. Pošto je u radijskoj emisiji Civildrete bilo govora o udruzi Mali korak, Forumu za slobodu odgoja, Centru za mirovne studije i Centru za ženske studije, Civildreta plus predstavlja udruge sa sjedištem izvan Zagreba: PRONI Centar za socijalno podučavanje iz Osijeka, Udrugu MI iz Splita te udrugu SMART iz Rijeke.
U Osijeku djeluje PRONI Centar za socijalno podučavanje koji je prije nekoliko dana proslavio deseti rođendan. PRONI Centar provodi dvogodišnji sveučilišni obrazovni program za Voditelje rada s mladima. Sveučilišni program provode u suradnji sa Fakultetom za obrazovanje i komunikaciju iz Jönköpinga, Švedska.
Pošto smo udruga, obrazovanje koje provodimo je neformalno. Međutim, za ovaj dvogodišnji program dobiva se diploma. Od prošle godine kada je otvoren Eric/Naric centar za verifikaciju akademskog stupnja obrazovanja ova naša diploma priznata je u Hrvatskoj i bit će upisana u radnu knjižicu, rekla je Sanja Vuković Ćović, direktorica PRONI-ja.
Proni
Osim sveučilišnog programa udruga provodi i cijeli niz taylor- maid treninga, koji su okrenuti prema individualnim korisnicima, uglavnom udrugama mladih.
U konceptu cjeloživotnog učenja čovjek se nalazi stalno u potrebi da uči nešto novo. Formalno obrazovanje za razliku od neformalnog nije fleksibilno. Neformalno obrazovanje pruža čovjeku priliku da zadovolji svoju potrebu za učenjem. Osim toga motiviranost sudionika je puno veća kada sam odabire što će i kada učiti. Važan element je i rad u grupi. Grupe su sastavljene od ljudi različitih profila te se u radu koristi i prijašnje iskustvo sudionika. Nema onog klasičnog predavač-slušatelji načina, objašnjava Sanja prednosti neformalnog u odnosu na formalno.
Centar je potaknuo osnivanje klubova za mlade u Slavoniji i Baranji. Od početka 2002. godine proširili su aktivnost sa područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županija i na područje Sisačko-moslavačke i Šibensko-kninske te Zadarske županije.
Udruga Mi u Splitu nastoji pridonijeti društvu blagostanja u kojem se podržava osobni razvoj i briga za druge ljude, piše na njihovoj web stranici. Savjetnik u udruzi Slobodan Škopelja kaže da se većina udruga bavi nekim oblikom edukacije, ali rijetko kojoj je to jedina djelatnost. Mi radimo na volonterskom projektu, zatim edukaciju vezano uz project management, te međuljudske odnose, rekao je Škopelja. U sklopu programa Mi i mudrost grada provode edukacijske aktivnosti i za starije građane: organiziraju tečajeve stranih jezika, korištenje kompjutora, javna predavanja o zdravlju i vitalnosti u starijoj dobi.
Udruga Mi
Neformalno obrazovanje je više stvar izbora. Motivacija je veća. Iako formalno obrazovanje isto ima svoju vrijednost. Možda će se u budućnosti nešto promijeniti, ali danas rijetko koji poslodavac gleda na neformalnu educiranost, misli Škopelja.
Udrugu su osnovali 1996. godine stručnjaci s iskustvom u socijalnom radu i psihologiji.
Udrugu SMART iz Rijeke zovem u pravom trenutku. Zvjezdana Schultz Vugrin, članica Izvršnog tima, upravo čita o istraživanju koje su proveli u pograničnim županijama o neformalnom obrazovanju. Istraživanje su proveli u suradnji sa udrugom iz Slovenije. Ispitani su stavovi čak 120 udruga. 75 posto ispitanih organizacija provodi neki oblik neformalnog obrazovanja, u najvećem broju za svoje članove. Najviše se drže radionice na temu komunikacije i timskog rada, zatim socijalne uključenosti, demokratizacije, ljudskih prava i volonterstva. Čak 80 posto ispitanih sudjelovalo je u nekom obliku edukacije, ali samo 30 posto spremno ih je platiti iz svoga džepa dodatnu edukaciju. Sličan broj (oko 75 posto) ocijenilo je važnost neformalnog obrazovanja najvišom ponuđenom ocjenom, a većina ih smatra da nadograđuje sposobnosti i pridonosi cjeloživotnom obrazovanju.
Provodimo razne programe vezane uz management u organizacijama, a najuspješniji naš program je modularni. Uočili smo da su najuspješniji programi koji traju tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Tako sada radimo taj program za 20 ljudi tijekom cijele godine. Svakih nekoliko mjeseci održavaju se radionice, a između polaznici rade zadatke i imaju mogućnost konzultacije s mentorima, kaže Zvjezdana Schulz Vugrin.
Interes za SMART-ove programe ovisi o vrsti projekta. – Sada provodimo projekt za jačanje kapaciteta u gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji o pristupu EU fondovima. Zovu nas i iz Gradskih uprava da im držimo radionice. Velika je potreba za takvim radionicama, ističu u udruzi SMART.
Civildreta je projekt povećanja vidljivosti nevladinih organizacija, koji financijski potpomaže Academy for Educational Development, sredstvima US AID-a. Civildreta se realizira u suradnji Centra za mirovne studije, Radija 101 i H-Altera, op. ur.
