Sara Lalić: Za demokraciju je bitno da institucije funkcioniraju, no građani su ti koji su nositelji demokracije pa bi institucije trebale trpiti određeni stupanj smetnje
Nakon javne rasprave o Prijedlogu novog Zakona o policiji, danas je održana još jedna i to zbog izmjena koje se planiraju uvrstiti u Zakon o javnom okupljanju. Iz Ministarstva unutarnjih poslova još je prošli tjedan najavljeno kako će se Markov trg ponovno vratiti građanima, no pod striktnim uvjetima. Iz Ministarstva predlažu da se umjesto dosadašnjih 100 metara od Sabora, Vlade i Ustavnog suda, pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed prostorno ograniči na 20 metara od spomenutih tijela vlasti, a broj sudionika trebao bi se umjesto dosadašnjih 20 povećati na 250. Osim prebrojavanja prosvjednika, organizatori prosvjeda na tako ograničenom prostoru bi morali paziti i na radno vrijeme institucija. U MUP-u drže kako prosvjednici nemaju što tražiti na Markovom trgu u doba kada Sabor i Vlada ne rade, pa bi tako i prosvjedi imali svoje "radno vrijeme" od 8 do 22.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić podsjetio je kako se zakon mijenja zbog odluke Ustavnog suda, koji je na zahtjev Nezavisnih hrvatskih sindikata odlučivao o ustavnosti ovog zakona. Iako je sud donio jednoglasnu odluku o ukidanju tri sporna članka važećeg Zakona o javnom okupljanju, koja se odnose na zabranu okupljanja na Markovom trgu i na mjestima na kojima zasjeda Vlada i Predsjednik, Ostojić je podsjetio kako u odluci stoji i da je na tim prostorima moguće napraviti određena ograničenja i da Markov trg nije pogodan za masovne prosvjede. "Kukuriku koalicija je u predizbornoj kampanji obećala da će Markov trg otvoriti za prosvjede, ali istovremeno smatramo da institucijama treba omogućiti da rade svoj posao. Ovaj prijedlog Zakona bi zapravo omogućio obje aktivnosti", rekao je Ostojić.
"Ne radi se ovdje o uvođenju propusnica za dolazak na Markov trg, već brojku od 250 prosvjednika diktira prostor trga, koji je ograničen i koji može primiti samo toliko ljudi, a da se pri tome ne ugrozi njihova sigurnost", izjavio je Ostojić. Na kritiku Centra za mirovne studije, GONG-a, Kuće ljudskih prava, Prava na grad i Zelene akcije što je zahtjev za prijavom javnog prosvjeda pet dana prije okupljanja, odnosno 48 sati ranije ukoliko za to postoje opravdani razlozi, podignut na deset dana prije skupa, ministar je odgovorio: "Granicu smo podigli da se svi stignemo bolje pripremiti tako da svatko od nas preuzme svoj dio odgovornosti. No, oko ovog dijela prijedloga smo još uvijek spremni pregovarati". Ministar je stao uz obranu "radnog vremena" prosvjedovanja, jer, tobože, institucije ne rade preko noći, pa noćno prosvjedovanje gubi svaki smisao.
Sara Lalić iz Centra za mirovne studije na raspravi je objasnila da su ograničenja nepotrebna i kako za Markov trg treba vrijediti ono što vrijedi i za druge prostore. "Ako se 20 metara oduzme od ukupne veličine trga, ostane jako malo prostora. To nas onda ponovno dovodi do pitanja - čiji je ustvari Markov trg?" Lalić je istaknula kako noćno prosvjedovanje treba biti omogućeno jer ono predstavlja simboličan čin građanskog neposluha. "Za demokraciju je bitno da institucije funkcioniraju, no građani su ti koji su nositelji demokracije pa bi institucije trebale trpiti određeni stupanj smetnje", odgovorila je Lalić ministru.
Lina Budak: Pitam se da li vlast želi ovakve izmjene zakona donijeti s figom u džepu kako građani, ponukani ograničenjem, uopće ne bi niti dolazili na prosvjede
"Ograničavanje broja prosvjednika na 250 je protivno Ustavu i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pitam se da li vlast želi ovakve izmjene zakona donijeti s figom u džepu kako građani, ponukani ograničenjem, uopće ne bi niti dolazili na prosvjede", rekla je Lina Budak, odvjetnica koja je pred sudom zastupala velik broj prosvjednika. Budak je dodala da se jačina prosvjeda očituje upravo u brojnosti prosvjednika, te kako su prosvjedi u Varšavskoj pokazali da se upornost iskazala u danonoćnom prosvjedovanju.
Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije, upozorio je kako su se odredbe iz postojećeg Zakona primjenjivale selektivno. "U Varšavskoj ulici, u kojoj se nalazi Ustavni sud smo mogli prosvjedovati bez ikakvih problema, a u ljeto 2010. godine, kada smo prosvjedovali 80 metara od zgrade Vlade, prekršajno smo gonjeni i nepravomoćno osuđeni", rekao je Tomašević, koji smatra da je svakom prosvjedu potrebno pristupiti kao pojedinačnom slučaju. Predsjednik Zelene akcije je podsjetio i kako ograničenja ne postoje za javne priredbe koja također mogu onemogućiti djelovanje institucija.
Raspravi je prisustvovao i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji smatra da je u redu da se za vrijeme državničkih posjeta prosvjedi na Markovom trgu zabrane, ali da se ne bi smjelo zabranjivati njihovo održavanje po noći jer bi se tako mogla izgubiti njihova snaga. "Spremni smo na ograničenje prostora, ali nećemo dopustiti da se to učini s brojem prosvjednika. Političari ne smiju i neće imati mira od građana kojima bi trebali služiti", zaključio je Sever.
