"Iz prvostupanjske presude Prliću i ostalima jasno je da su počinjeni zločini bili teški, sustavni i teritorijalno rasprostranjeni. Presuda također obuhvaća osnivanje zatvora i koncentracijskih logora namjenjenih mučenjima, a njen bitan dio zauzima i činjenica da je devedesetih između Hrvatske i Herceg-Bosne postojao jedinstven odnos. Kako bi se ta jedinica mogla stvoriti unutar teritorija Bosne i Hercegovine, provedeno je etničko čišćenje koje je obuhvaćalo silovanja, ubijanja, pljačku, uništavanje kulturne baštine", sumirao je na današnjoj konferenciji za medije Marko Sjekavica, pravnik Građanskog odbora za ljudska prava, nepravomoćnu haašku presudu Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljaku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću.
Marko Sjekavica: Unatoč tome što je sudac Jean-Claude Antonettia imao izdvojena mišljenja, nije upitno da je Haaški sud jedinstven oko težine počinjenih zločina jer su sanakcije donesene jednoglasno
"Unatoč tome što je sudac Jean-Claude Antonettia imao izdvojena mišljenja, nije upitno da je Haaški sud jedinstven oko težine počinjenih zločina jer su sanakcije donesene jednoglasno", dodao je Sjekavica.
Vesna Teršelič, voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću - Documenta, naglasila je kako je sud utvrdio "tragičnu podvojenost hrvatske politike iz devedesetih". "S jedne strane nalazili su se Franjo Tuđman, Gojko Šušak i bosanska šestorka, a s druge Hrvatski sabor koji je u svom radu podupirao cjelovitost Bosne i Hercegovine. Franjo Tuđman i njegovi suradnici morali su biti svjesni da zajedno s prekrajanjem državnih granica uvijek dolaze i ljudski gubici", rekla je Teršelič te dodala kako se nada da će ovom presudom napokon biti priznata patnja žrtava. "Ta je politika bila pogrešna jer je vodila do stradavanja Hrvata u Posavini i do činjenice da i dan danas Bosnu i Hercegovinu napuštaju njeni građani. BiH zaslužuje priznanje za počinjene zločine uz pomoć čega će moći završiti svoj konstitutivni proces. Nakon svega, veliki teret ostaje na domaćim pravosuđima čije presude mogu pomoći u lakšem iscjeljivanju ratnih rana, nama kao javnosti predstoji dugotrajna javna rasprava, a Vladi RH da zauzme stav o počinjenim zločinima."
Vesna Teršelič: Franjo Tuđman i njegovi suradnici morali su biti svjesni da zajedno s prekrajanjem državnih granica uvijek dolaze i ljudski gubici
"Na ono što se devedesetih dogodilo u BiH, aktivisti civilnog društva su hrvatsku javnost upozorili još tih godina. Zbog odbijanja odlaska u taj rat, mnogi su završili u zatvoru, a tih godina primali smo i psima žena čiji su muževi bili mobilizirani. Građanski odbor za ljudska prava još je 1993. uputio pismo na adresu predsjednika Tuđmana u kojem ga se molilo da provjeri jesu li hrvatske trupe uključene u rat u Bosni", rekao je Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava. Pusić je upozorio na činjenicu da prije svega treba pričekati konačnu odluku Žalbenog vijeća u postupku protiv Prlića i ostalih. "Presuda ni jednog suda ne može izbrisati zločine koji su se dogodili, a prvi korak u liječenju starih rana je doza samokritičnosti", zaključio je Pusić te dodao kako je Haaški sud, uz niz zamjerki koje se mogu pripisati na njegov račun, utjecao na to da se sada nalazimo u situaciji u kojoj će različiti diktatori dobro promisliti prije nego li krenu u ostvarenje agresivnih djelovanja.
terselic-pusic-sjekavica-foto-tamara-opacic.jpg
Zoran Pusić: Sada postoji prevelik broj činjenica koje potvrđuju da je istina daleko drugačija od onoga što piše u Deklaraciji o Domovinskom ratu
Ukoliko se prvostupanjska presuda na kraju i potvrdi, Hrvatska će se morati suočiti i s činjenicom da još uvijek na snazi ima saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu. Podsjetimo, Deklaraciju je donijela Račanova administracija iste godine kada je došla na vlast, a u njoj stoji da je devedesetih Hrvatska vodila "pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica", da je temeljna vrijednost Domovinskog rata "uspostava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske".
Na pitanje što bi Sabor trebao poduzeti po pitanju Deklaracije, Pusić je odgovorio: "Ostavimo Saboru da se misli o tom. Ni jedna istina se ne može propisati deklaracijom. Uostalom, bojim se da sada postoji prevelik broj činjenica koje potvrđuju da je istina daleko drugačija od onoga što piše u tom dokumentu. Naša budućnost treba biti temeljena na zdravim temeljima i ne smijemo dopustiti da se nerazriješene situacije ostavljaju u amanet budućim generacijama."
